Kako su mnogi Hrvati opet nasjeli na istu stvar: Prevarene u ovom slučaju ne treba žaliti
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 11 Rujan 2025 09:09
Gotovo je nemoguće 'biti na Internetu' i ne naletjeti na naslove promotivnih članaka u kojima se ljude poziva na laku zaradu. To zvuči ovako: "Samo sjedi i dobiva pet tisuća eura mjesečno" te sve moguće varijacije na temu uz veće ili manje iznose.
Među zabavnijim naslovima bio je i onaj u kojem je stajalo da spomenuti sretnik niti što radi niti je završio ikakve škole, a ipak dobiva pozamašan novac na svoj račun svakog mjeseca. I ima, naravno skupocjeni sat. Neki kliknu na takve naslove iz znatiželje, neki iz dosade, neki radi istraživanja, a neki iz nevolje, dok neki istini za volju i radi pohlepe.
Ne znati ništa, ne raditi ništa i imati puno novca postao je izgleda ideal društvenog modela koji uzgajamo. Posljedica? Evo ih u naslovu neki dan. Tisuće Hrvata ostalo bez, kako piše 'svog novca', kada se urušila klasična piramidalna shema Xeux u koju su ljudi uložili pa im se samo od sebe množilo od tisuću do deset tisuća eura. Bila je to klasična, kako će objasniti stručnjaci, prijevarna shema u kojoj ljudi uplaćuju novac i ostvaruju zaradu tako što nagovaraju nove ljude da uplaćuju novac.
U osnovi prvi investitor dovede pet novih invetitora, a njegova zarada je dio uplata od nesretne petorice. Petorica dovedu još 25 novih ulagača, prvi dobije postotak i od njihovih uplata kao i petorica od svojih pet koje su doveli. Potom ovih 25 dovede još 125 novih, a onaj prvi dobije postotak i od njihovih uplata, kao i petorica, a i onih 25. I tako dalje, stalno množimo sa pet, novi ljudi donose novac, stari korisnici ubiru novac i sve više i više ljudi zarađuje.
'Važno je ovo shvatiti'
Zapravo nitko ne zarađuje nego se novouplaćeni novac slijeva prema prvom ulagaču. I kad tad, mora puknuti. Kada pukne važno je jesi li uspio izići s novcem ili ti je novac ostao u shemi kada je propala i više ga nema. U prvom slučaju si uspješan, a u drugom slučaju neuspješan prevarant. Ali si prevarant, bilo da je riječ o svjesnoj ili nesvjesnoj prevari opisanoj kao ‘dobrodušno pozivanje prijatelja da i oni uživaju u lakoj zaradi’. Najviše ljudi koji su u Hrvatskoj izgubili novac investirajući u prevarantsku shemu, prema vijestima dolazi iz Slavonije, najsiromašnije hrvatske regije. Je li ih na investiranje u prijevarne sheme motivirala potreba ili pohlepa? Prije svega potreba, a potom kombinacija.
Važno je da shvatimo da kada se uruše prijevarne piramidalne sheme tada ljudi nisu 'izgubili svoj novac', već su izgubili novac zarađen prevarom, a oni koji su zaradili novac na taj način trebali bi biti nađeni i i obvezani da vrate ono što su zaradili. Kreatorima piramidalnih shema trebalo bi onemogućiti da iskaču s novim fantastičnim ponudama koje obećavaju skupocjene automobile, prostrane vile i putovanja nekoliko puta oko Svijeta u zamjenu za 100 uložennih eura i vrijedno klikanje na 'Potvrdi' u aplikaciji dva do tri puta dnevno.
'Kako odoljeti sudjelovanju u piramidalnoj shemi?'
No, umjesto da se traži način kojim bi se internetski prostor efikasno očistio od takvih zagađivača, baš kao što čistimo prometnice po kojima se vozimo, pisci propisa u Eurpskoj uniji požrtvovno se bave nalaženjem načina da nadziru baš svu online komunikaciju. Prevarene u potopljenoj piramidalnoj shemi ne treba žaliti, a onima koji su na taj način zaradili novac taj novac treba oduzeti. No, to je vjerojatno nemoguće pa se ne moraju brinuti.
No, što ćemo s brzom i lakom zaradom do koje se dolazi bez da se završi baš ikakva škola i bez da se išta radi? Nažalost, ne postoji ta količina novca koja bi mogla popuniti prazinu koju stvorenu ne učenjem baš ničega i potpunim neradom, odnosno koliko god bi se novca steklo nikad ne bi bilo dovoljno. I što ćemo sad? Možda na internetu potražiti kakav savjet na temu "Kako odoljeti sudjelovanju u piramidalnoj shemi?"
Dragana Radusinović/direktno.hr
