Američko ljeto krvi: dva ubojstva uzdrmala su temelje nacije
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 16 Rujan 2025 16:08
Više nema tolerancije prema onom drugom i različitom, što je nekad bila temeljna karakteristika američkog društva. Umjesto slobode govora, slobodnog izražavanja i debata koje je Kirk strastveno promicao, mnogi liberali smatraju kako nema mjesta razgovoru s konzervativcima koje su oni totalno demonizirali.
Nasilne smrti, tj. ubojstva predstavljaju najdramatičnije događaje u životu svake obitelji, ali i šire zajednice. Kada se likvidacije događaju iz političkih, društvenih, kulturnih i drugih razloga, tada imaju dalekosežne posljedice za cijele narode i države. Dovoljno je iz povijesti navesti likvidacije Abrahama Lincolna 1865., Johna Fitzgeralda Kennedyja (JFK-a) 1963. i Martina Luthera Kinga 1968. Svi ti atentati dobrim dijelom usmjerili su tokove američke povijesti.
Američko ljeto 2025. ostat će u povijesti prepoznatljivo po dva užasna zločina. Iako nisu ubijeni pripadnici američke političke elite, ubijene su osobe koje simboliziraju temeljne vrijednosti na kojima je sazdana Amerika. Dana 22. kolovoza dogodilo se brutalno ubojstvo ukrajinske izbjeglice Iryne Zarutske koja je spas od ruske invazije potražila u SAD-u, dok je 10. rujna izvršen pomno osmišljeni atentat na Trumpovog desničarskog aktivista, Charlieja Kirka. Oba slučaja otvaraju potencijalnu Pandorinu kutiju nakon čijeg otvaranja više ništa neće biti isto.
Ubojica iz vlaka
Ukrajinsku izbjeglicu u vlaku u Charlotteu (Sjeverna Karolina) likvidirao je kriminalac i psihički bolesnik, Afroamerikanac DeCarlos Brown Jr. Ubojstvo se dogodilo bez razloga. Zarutska je sjela na mjesto u vlaku ispred Browna i tipkala je po mobitelu. Nakon nekoliko minuta počinitelj je izvadio nož i nekoliko puta ubo u vrat nevinu žrtvu koja je ubrzo iskrvarila. U prvih minutu i pol nitko od putnika nije reagirao premda je vlak bio prepun drugih putnika. Iako je Brown nakon hapšenja izjavio kako je Zarutsku ubio jer je smatrao da mu može čitati misli, ubojstvo ima primjese rasizma, budući da je prije zločina navodno izjavio: „Imam ovu bijelu djevojku“. Zločin je nedvosmisleni pokazatelj neefikasnosti američkog pravosuđa i neriješenih rasnih problema.
34-godišnji Brown nije bio uzoran američki građanin, dapače, bio je duboko zaglibio u svijetu kriminala. Do trenutka napada je bio čak 14 puta uhićen te je proveo pet godina u zatvoru nakon što je osuđen za oružanu pljačku koja se godila prije 11 godina. Pet mjeseci nakon što je otpušten iz zatvora, početkom 2021. uhićen je jer je napao vlastitu sestru. S vremenom je postao psihički bolesnik te je patio od šizofrenije. Početkom godine zvao je 911 bez razloga. Brown je optužen je savezni zločin i vjerojatno će ostatak života provesti iza rešetaka.
Širi kontekst likvidacije ukrajinske izbjeglice
Da je američko pravosuđe radilo svoj posao, Brown bi bio ili iza rešetaka, ili vjerojatnije, u mentalnoj ustanovi gdje bi se liječio. Osoba koja bude uhapšena 14 puta bez sumnje ima ozbiljne psihičke probleme. Američko pravosuđe je ovaj put zakazalo, kao i mnogo puta ranije. U mnogim predmetima američki sudovi su neefikasni i podložni pristranim odlukama ovisno o materijalno-društvenom statusu, ugledu i podrijetlu ubojice. Porota je naklonjenija optuženim osobama ako su njihovog etničko-rasnog podrijetla ili materijalnog statusa, a s druge strane je nenaklonjena svima onima koji odudaraju od njih po podrijetlu i životnom stilu. Također, porota je u nekim slučajevima i potkupljiva. Ovakvi propusti koji rezultiraju novim teškim zločinima dodatno narušavaju povjerenje javnosti u pravosudni sustav i produbljuju društvene podjele.
Osim pravosudnih manjkavosti, za Brownov čin očito je zaslužan njegov rasizam prema bijeloj populaciji. Iako je psihički bolesnik vrlo je izgledno kako ga je njegova netrpeljivost prema bijelcima dodatno nagnala na ovaj težak zločin. Počinitelj nije imao pojma kako je žrtva Ukrajinka, a ne Amerikanka. No, rasni problemi u Americi su veliki. Bolje rečeno, rasne netrpeljivosti određenih pripadnika jedne rase prema drugoj ne jenjavaju iako smo duboko u 21. stoljeću. Crnački rasizam prema bijelcima je tabu tema, ali on itekako postoji.
Mržnja nekih Afroamerikanaca prema bijelcima pogonjena je ponajviše ekonomskim razlozima, tj. činjenicom kako bijelci bolje žive, imaju bolji pristup elitnim školama, fakultetima, radnim mjestima, žive u razvijenijim gradskim i prigradskim naseljima. Također, kod dijela Afroamerikanaca rasizam je motiviran i povijesnim asocijacijama. Mnogi od njih su ogorčeni zbog ropstva, segregacije i dugotrajne diskriminacije koja je trajala sve do 20. stoljeća. Svijest o povijesnoj nepravdi nerijetko se pretvara u opću mržnju prema bijelcima. Taj narativ o „zlim bijelcima“ često se neformalno promiče i u američkoj javnosti od škola, fakulteta do medija. Često ispada da su svi bijelci zli zbog određenih kolonijalnih zlotvora iz povijesti.
Ubojica s krova kampusa
Charlieja Kirka je iz političkih razloga ubio radikalni ljevičarski aktivist Tyler Robinson. Ubojstvo je počinio s krova kampusa Utah državnog sveučilišta dok je Kirk držao govor na svojoj turneji American Comeback Tour. Likvidaciju je počinio koristeći njemačku pušku Mauser M 98. Iako se radilo od obećavajućem mladom čovjeku koji je imao prosjek ocjena od 4.0 u srednjoj i premda mu je Utah državno sveučilište ponudilo 4-godišnju stipendiju, Robinson je odustao od fakulteta i krenuo u put radikalizma. Po svemu sudeći, bio je pripadnik američke Antife jer je ispisivao njihove klasične parole na mjestu zločina. Zanimljivo kako su antifa poruke koje je koristio prethodno popularizirane kroz videoigre poput Helldivers 2 i Far Cry 6, ali i serije i filmove.
Također, intrigantno je kako Robinson potječe iz obitelji koja je vatreno podržavala Trumpa, ali on je očito bio lijevo orijentiran kao i mnogi mladi Amerikanci koji imaju ljevije stavove od svojih konzervativnih roditelja. Iako je bio sramežljivi gamer i nije javno govorio o politici (nije nikada ni glasovao na izborima niti je bio registrirani pripadnike neke stranke), politička radikalizacija je motivirala Robinson da likvidira Trumpovog asistenta. Robinson je uhićen i čeka ga drakonska kazna ako mu se dokaže da je počinio ubojstvo.
Širi kontekst likvidacije Trumpovog asistenta
Likvidacija desničarskog influencera posljedica je dubokih političkih podjela američkog društva. Liberali (demokrati) i konzervativci (republikanci) posljednjih pet desetljeća žestoko su podijeljeni po svim ključnim pitanjima od prava na posjedovanje i nošenje oružja, legalizacije lakih droga, pobačaja, imigracijske politike, zdravstvene skrbi, poreznog sustava, klimatskih promjena, obrazovne reforme, prava LGBTQ+ zajednice te uloge SAD-a u međunarodnim odnosima.
Došlo je do ogromnog rascjepa američkog društva. Ljevičari gledaju i slušaju liberalne medije poput MSNBC-a, The New York Timesa i HuffPosta, a desničari konzumiraju konzervativne medije poput Fox Newsa, Newsmaxa i The Daily Wirea. Štoviše, godine 2020. čak 58 posto Amerikanaca živjelo je u landslide okruzima u kojima jedna od dvije vodeće stranke, Republikanska ili Demokratska, uvjerljivo pobjeđuje. To je drastičan rast budući da je prije samo pola stoljeća samo 27 posto Amerikanaca živjelo u takvim okruzima. Došlo je do segmentacije biračkog i političkog tijela koja sve više živi zajedno s istomišljenicima, a odvojeno od neistomišljenika, što rezultirala daljnjom radikalizacijom.
Više nema tolerancije prema onom drugom i različitom, što je nekad bila temeljna karakteristika američkog društva. Umjesto slobode govora, slobodnog izražavanja i debata koje je Kirk strastveno promicao, mnogi liberali smatraju kako nema mjesta razgovoru s konzervativcima koje su oni totalno demonizirali. Liberali idu toliku daleko da zazivaju ukinuće Republikanske stranke i zabranu djelovanja konzervativnih aktivista. Neuspješni atentator na republikanskog senatora Steva Scalisea 2017., James T. Hodgkinson, bio je vatreni pristaša Bernieja Sandersa i član Facebook grupe „Ukinimo Republikansku stranku“. Sličnih pogleda je i 22-godišnji likvidator Charlieja Kirka, Tyler Robinson.
Uzdrmana Amerika
Neučinkovito pravosuđe, rasizam i radikalne političke podjele temelj doveli su do ubojstva Charlieja Kirka i Iryne Zarutske. Iako su Sjedinjene Države jedna od najuspješnijih država svih vremena, problemi ne nestaju, štoviše nagomilavaju se kako desetljeća prolaze. Moglo bi se reći kako je 1980-ih i 1990-ih Amerika bila stabilnija zemlja nego što je to danas. Konstantne podjele po liniji konzervativci-liberali/progresivci dovode ne samo do stvaranja odvojenih plavih i crvenih saveznih država i okruga, nego i do uličnog nasilja. Posljednjih godina nasilje je eruptiralo na uličnim prosvjedima pokreta Black Lives Matter, ali i radikalnih desničara, a tu su i prosvjedi za i protiv Palestine.
Svojevrsni šlag na tortu političko-društvenih podjela su neuspješni atentati na Donalda Trumpa, ali i uspješni atentat na nesretnog Kirka. Ovako neće moći dalje. Nešto će se u Americi morati promijeniti, tj. republikanci i demokrati morat će „spustiti loptu“, jer bi u suprotnom zemlja mogla otkliziti u val nemira koji bi se mogao možda čak transformirati u Američki građanski rat 2.0. U tom kontekstu, dva brutalna ubojstva iz ljeta 2025. mogla bi biti uvod u tektonske promjene neželjenog karaktera.
Matija Šerić/geopolitika.news
