Tajni brak velesila: Nova svjetska geopolitička arhitektura dramatično se sklapa i opasna je za nas
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 22 Rujan 2025 11:00
Kapitulirala je pred Trumpom, neće ni da čuje za Rusiju, a u strahu je pred Kinom. Danas Europska unija ima takvih problema da mnogi, realistični analitičari govore o mogućem raspadu. Ono što je do jučer bio glavni argument ujedinjene Europe kao formule uspjeha, danas je jednostavno potrošeno
Razočarani indijski premijer Narendra Modi okrenuo se Kini i Rusiji, što se moglo i očekivati. Loptanje s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji je Indiju ponizio, bilo je dovoljno da uvrijeđeni premijer “promijeni dres”, a to bi moglo imati velike posljedice za svijet. Ali ionako se slika svijeta mijenja svakog dana, sklapaju se novi savezi i nova strateška povezivanja.
Trumpove 50-postotne carine Indiji pokrenule su tektonske potrese u dijelu svijeta u kojem su i Kina i Rusija. Indija i Kina nisu imali skladne odnose, moglo bi se reći i da su oni bili napeti. No nakon sedam godina indijski premijer otputovao je u Peking, s ciljem da se nađe rješenje za tu ekonomsku velesilu koja očito više neće ovisiti o Americi. Ali to neće biti ni lako ni jednostavno. Carine su već dovele do poremećaja u lancima opskrbe, upitna su mnoga radna mjesta u Indiji, a izgleda da Amerikanci nisu previše zaokupljeni njome.
I prije su se mnoga poduzeća okrenula Vijetnamu i Meksiku, gdje im je bilo jeftinije proizvoditi. “Trumpov šok smanjit će rast izvoza proizvodnje u Indiji i uništiti čak i one rijetke mlade izdanke privatnih ulaganja povezanih s Kinom“, tvrde u indijskim novinama četiri vodeća ekonomista u zemlji, među kojima je i bivši glavni ekonomski savjetnik premijera Modija.
Cilj je Indije da postane treće svjetsko gospodarstvo, a trenutačno je peto.
Xi je u Pekingu dočekao Putina i Modija, prvoga je Trump vratio na političku kartu svijeta, a drugoga istisnuo.
Strah je velik
Sada kada je postalo očito da joj Amerika želi stati na put, nema drugog rješenja nego se okrenuti Kini. Ni to nije lak proces jer Kina nije baš sretna što u blizini ima novog ekonomskog diva, zapravo izravnu konkurenciju. Ali kada se odnosi s Amerikom mijenjaju iz mjeseca u mjesec, ni Kina ni Indija nemaju drugog izbora. Nitko nije naivan i ne misli da će odjednom njihov odnos biti blistav, bez komplikacija. Blizu su i njihove vojske, a bilo je raznih provokacija s obiju strana. Na početku pandemije covid-19, s padom burze, Indiju je uznemirilo otkriće da je kineska središnja banka tiho stekla jedan posto jedne od njezinih najvećih privatnih banaka. Indija je odgovorila blokiranjem mnogih oblika ulaganja iz Kine.
Na kraju je izbacila većinu kineskog rizičnog kapitala iz svojih tehnoloških startup centara i zabranila više od 200 kineskih aplikacija, uključujući TikTok, navode analitičari. S druge strane, Kina je Indiji ograničila pristup rijetkim zemnim metalima i mnogim tehnologijama koje su Indiji potrebne za održavanje rada tvornica. A onda se sve naglo preokrenulo, Xi je u Pekingu dočekao Putina i Modija, prvoga je Trump vratio na političku kartu svijeta, a drugoga grubo istisnuo. Peking je postao mjesto gdje će lideri velikih zemalja pokušati oblikovati svijet po svom modelu, izvan američke dominacije.
“Uspjeh Xijeve vanjske politike ogledao se u paradi vođa koji su doputovali u Kinu”, kaže Jonathan Czin, suradnik Brookings Institution koji je nekoć radio u CIA-i i analizirao kinesku politiku. “Doista, Xi se vjerojatno više osjeća opkoljeno šefovima država nego okružen Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima i partnerima.”
Trump je pokazao imperijalne tendencije, a rezultat su sadašnja preslagivanja u svijetu.
Peking šuti
Summit Šangajske organizacije za suradnju novi je pokušaj da se preoblikuje globalni poredak u kojem su dominirali Amerikanci. Xi tako poručuje da Rusija i Indija Kini trebaju postati partneri, a ne suparnici, te nuditi prilike za međusobni razvoj, a ne prijetnje. Sporovi, prije svega granični, trebaju biti u drugom planu, ne bi smjeli opterećivati bilateralne odnose. “Biti dobri susjedi i prijatelji, partneri koji postižu uspjeh na obje strane, i ostvariti ‘ples zmaja i slona’ trebao bi biti pravi izbor i za Kinu i za Indiju”, rekao je Xi.
Daj nasilniku centimetar, uzet će cijelu milju, rekao je nedavno Xu Feihong, kineski veleposlanik u Indiji, aludirajući na Ameriku. “Indija i Kina imaju odgovornost da preuzmu veću ulogu u globalnom vodstvu kako bi se suprotstavile američkoj ‘hegemoniji i politici moći’. Susjedi su ‘dvostruki motori’ gospodarskog rasta u Aziji”, tvrdi veleposlanik, koristeći frazu koju često primjenjuje i premijer Modi. Rusija ionako želi skladne odnose s Pekingom, a već se govori o trgovini naftom i plinom, što je za Moskvu neobično važno kako bi i dalje mogla financirati rat u Ukrajini. No Peking i Moskva očito nisu potpuno usklađeni kada je riječ o nafti i plinu jer Kinezi ne pokazuju prevelik interes za to da se isporuke iz Rusije znatno povećaju. Gazprom najavljuje izgradnju plinovoda, ali Kinezi ne objavljuju detalje.
“Vidim ograničenu potrebu za još većim kubičnim metrima plina”, kaže Yan Qin, glavni analitičar za kineska tržišta plina u ClearBlue Marketsu, savjetodavnoj tvrtki za tržišta ugljika. Ali za Amerikance ipak nije sve izgubljeno. Analitičari čak tvrde da će Kinu i Ameriku umjetna inteligencija zbližiti, a ne udaljiti. “Uspon umjetne inteligencije prisilit će ih da se žestoko natječu za dominaciju i – istovremeno i s jednakom energijom – surađuju na dubini na kojoj naše dvije zemlje to nikada prije nisu pokušale. Neće imati izbora”, piše kolumnist Thomas L. Friedman.
Neki analitičari misle de će umjetna inteligencija spojiti Ameriku i Kinu.
Zločesti dečki
“Zašto sam toliko siguran u to? Zato što umjetna inteligencija ima određene jedinstvene atribute i postavlja određene izazove koji se razlikuju od onih koje je predstavljala bilo koja prethodna tehnologija. Umjetna inteligencija širit će se poput pare i prodirati u sve. Bit će u vašem satu, u vašem tosteru, vašem automobilu, vašem računalu, vašim naočalama i vašem srčanom elektrostimulatoru – uvijek povezana, uvijek komunicirajući, uvijek prikupljajući podatke za poboljšanje performansi. I promijenit će sve – uključujući i geopolitiku i trgovinu između dviju svjetskih supersila umjetne inteligencije, a potreba za suradnjom postat će sve očitija iz mjeseca u mjesec“, smatra ugledni američki novinar.
“Washington i Peking uskoro će otkriti da će stavljanje umjetne inteligencije u ruke svake osobe i robota na planetu osnažiti loše ljude i dovesti ih do razina s kojima se nijedna agencija za provođenje zakona nikada nije suočila. Zapamtite: zločesti dečki uvijek rano usvajaju takva znanja. A bez dogovora Sjedinjenih Država i Kine kako bi se osiguralo da se svaki UI uređaj može koristiti samo za dobrobit ljudi, revolucija umjetne inteligencije sigurno će stvoriti supermoćne lopove, prevarante, hakere, dilere droge, teroriste i širitelje dezinformacija. Oni će destabilizirati i Ameriku i Kinu mnogo prije nego što te dvije supersile započnu rat jedna s drugom.”
Ta “treća epoha”, koje je već počela, ipak će prisiliti “kapitalce” da surađuju. Neće Kina prosperirati ako ostane samo u društvu Rusije i Indije, niti će Amerika moći sama, bez Europe, Kine, pa i Indije. Donald Trump na početku drugog mandata pokazao je imperijalne tendencije, a rezultat su sadašnja preslagivanja u svijetu. To je dovelo do težnji da se Indija okrene Kini, usprkos svim problemima iz prošlosti. I to u trenutku u kojem se Kina i Rusija bore za utjecaj u središnjoj Aziji.
Europa bi mogla biti najveći gubitnik u sukobu Amerike i Šangajske organizacije.
Velike težnje
Kad gledate Modija, Xija i Putina kako se smiješe i šale zapravo gledate kako utjecaj Washingtona blijedi, konstatira Guardian i primjećuje da je indijski plan jasan. Kada je riječ o poljoprivredi, Indija neće biti otvorena za američke zahtjeve; kupnju nafte ne može određivati Washington; primirje s Pakistanom je postiguto, a nije posredovao Trump. Povlačenje bi izgledalo kao slabost. Mnogo je bolje, iz Modijeve perspektive, pokazati da SAD ne može uzimati indijsko partnerstvo zdravo za gotovo i potražiti prijatelje negdje drugdje. To je dobro prihvaćeno i u Pekingu.
Iako postoje velike razlike između Kine i Indije, a skrivene se napetosti kriju i u osnovi bliskog partnerstva Kine i Rusije, SAD ne bi smio odbaciti sposobnost Pekinga da se natječe za globalno vodstvo na čelu tih triju sila. Tri zemlje posjeduju različite snage koje su više komplementarne nego konkurentne, pri čemu Kina prednjači u tehnologiji i kapitalu, Indija u ponudi radne snage, a Rusija u staromodnim snagama vojne sile i energetskih rezervi. Jedine su prepreke na njihovu putu domaća politika u New Delhiju i Moskvi koja priznaje vodeću ulogu Kine. Tako i Šangajska organizacija dobiva novo značenje, to nije vojni savez nego savez mnogih moćnih koji ne žele priznati dominaciju Amerike, ove Amerike pod Trumpovim vodstvom.
Tu je Kina, najveća jednostranačka država na svijetu, Indija kao najveća izborna demokracija, tu je šaroliko društvo, pa i ljuti neprijatelji. Svi imaju isti cilj: žele sudjelovati u promjenama koje je tako divlje potaknuo Donald Trump. Zasad je u najlošijoj poziciji Europa. Zaostaje, sve je manje važna, vrti se u krug i samo promatra novu svjetsku arhitekturu.
Dugoročni pad
Kapitulirala je pred Trumpom, neće ni da čuje za Rusiju, a u strahu je pred Kinom. Danas Europska unija ima takvih problema da mnogi, realistični analitičari govore o mogućem raspadu. Ono što je do jučer bio glavni argument ujedinjene Europe kao formule uspjeha, danas je jednostavno potrošeno. Galop ultradesničara stvara još veću neizvjesnost, pogotovo u dvjema najvažnijim europskim državama, Francuskoj i Njemačkoj.
Dojam je da veliki i snažni na Europu više ne računaju. Šef JPMorgan Chasea Jamie Dimon upozorio je da Europa stalno gubi ekonomsko tlo pod nogama u odnosu na SAD i Kinu, padajući s 90 posto na samo 65 posto američkog BDP-a u 15 godina. Kada je riječ o političkim odnosima, stvar je još kompliciranija. Putin je nedavno rekao da se nikad nije protivio ulasku Ukrajine u Europsku uniju i odbacio je tvrdnje da mu je plan napasti Europu. Ali, tko mu vjeruje. Europa je pred izazovom. Kada se dužnosnici EU-a vrate s ljetne stanke, konkurentnost će im biti visoko na dnevnom redu. Savez zna da ima stalni problem s rastom i produktivnošću. Izvješće Marija Draghija za 2024. bilo je izravno: bez koordiniranih ulaganja u vrijednosti od 4 – 5% BDP-a – otprilike 750 – 800 milijardi eura – EU svake godine riskira dugoročni pad.
U siječnju 2025. Europska komisija predstavila je svoj Kompas konkurentnosti kako bi otključala inovacije, ojačala energetsku sigurnost i bolje usmjerila europski privatni kapital (posebno 10 bilijuna eura ušteđevine kućanstava) u produktivna ulaganja. Međutim, carinske prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa brzo su skrenule političku pozornost s njezina programa rasta i produktivnosti. Diplomati će se u nadolazećim mjesecima sastati nekoliko puta kako bi pokušali potaknuti napredak. Nada je da će se značajan napredak postići do sastanka šefova država i vlada EU-a 23. i 24. listopada te ponovno 18. i 19. prosinca.
Tri prioriteta
Tako su pred vodstvom Europske unije tri prioriteta, a ni jedan nije lak. Prvo, novac. Europska komisija predložila je povećanje proračuna s današnjih 1,1% na 1,26% bruto nacionalnog dohotka za sljedeći proračun EU-a, koji će trajati od 2028. do 2034. To povećanje još je daleko ispod Draghijeva poziva na ulaganje bliže 5% BDP-a i trebat će ga revidirati, smatraju dobri poznavatelji prilika u Europi. Slijedi politička volja. Reforma proračuna EU-a zahtijeva konsenzus 27 država članica i odobrenje Europskog parlamenta. Pregovori će biti teški jer države nerado mijenjaju formule potrošnje koje im izravno koriste. Ponavljane borbe Francuske da donese vlastiti nacionalni proračun podsjetnik su na političke prepreke koje dolaze sa svakim pokušajem reforme potrošnje, bilo na nacionalnoj ili europskoj razini.
I na kraju, preuzimanje rizika, odlučnost da se planirano i realizira. Europa je uvijek bila loša kada je trebalo djelovati u kratkom vremenu. Povećanje konkurentnosti znači preispitivanje industrijske politike, nabave i ušteda uz diversifikaciju lanaca opskrbe i tržišnih prilika. Odluke će zahtijevati preuzimanje rizika i kontinuirani fokus, čak i u slučaju carinskih prijetnji i novih geopolitičkih događaja. Bit će to užurbana jesen u Bruxellesu. “Trumpova administracija najesen će objaviti nekoliko sigurnosnih i obrambenih strategija. Usvajanje takvih strategija uobičajeni je dio zadataka nove administracije, ali za Trumpov tim i proces ti detalji razlikovat će se od onih prethodnih administracija. Ove politike mogu imati turbulentne posljedice za Europu”, smatra analitičarka Kristine Berzina.
Ministarstvo obrane radi na Globalnom pregledu stanja i Nacionalnoj obrambenoj strategiji. To je agresivan vremenski okvir, drugim administracijama trebalo je deset mjeseci do dvije godine da obave taj posao. I oba dokumenta vjerojatno će biti oštra prema Europi. Sve to stavlja Europu pred nova iskušenja, a neke odgovore dat će i najvjerojatniji summit Donalda Trumpa i Xi Jinpinga najesen. Iz Washingtona stižu potvrde da bi se dvojica lidera mogla sastati, možda i na marginama summita Udruženja zemalja jugoistočne Azije u Maleziji ili na summitu Azijsko-pacifičke ekonomske suradnje u Južnoj Koreji, ili bi Trump mogao zasebno posjetiti Kinu. Tako, dok se veliki dogovaraju, Europa to samo promatra i iz svega treba izvući neke zaključke.
Ako se Trump pomiri s Xijem, žrtva će biti Tajvan
Bit će važno i što će Trump i Xi dogovoriti i što će se odnositi na Stari kontinent, izravno ili neizravno. Komentari američkih dužnosnika i predsjednika Trumpa sugeriraju da se SAD i dalje fokusira na trgovinu. Trump želi da Kina otvori svoja tržišta američkoj robi. Želi da Kinezi kupuju mnogo više američke robe, poput Boeingovih zrakoplova, ukapljenog prirodnog plina i poljoprivrednih proizvoda.
Washington također traži nesmetanu isporuku rijetkih zemnih magneta, koje je Peking iskoristio kao oružje u odmazdi za visoke američke tarife za kinesku robu. Osim toga, Trump želi finalizirati sporazum o prijelazu TikToka u vlasništvo SAD-a. Peking želi da Sjedinjene Države ukinu 20-postotne carine koje je Trump uveo ranije ove godine kao odgovor na kineski izvoz kemijskih prekursora koji se prerađuju u fentanil, drogu koja je ubila stotine tisuća Amerikanaca. Također traži daljnje ublažavanje američkih izvoznih ograničenja na naprednu tehnologiju, uključujući i memorijske čipove velike propusnosti.
Xi će vjerojatno pokušati uvjeriti Trumpa da obuzda tajvanskog predsjednika Williama Laia u provođenju onoga što Kina smatra provokativnom politikom za neovisnost te da dobije Trumpovu podršku za mirno ponovno ujedinjenje s Tajvanom. Summit SAD-a i Kine, bez obzira na ishod, vjerojatno će imati značajne implikacije za interese mnogih zemalja diljem svijeta. Posebno za Europu.
Obje se strane i dalje jako boje Kine
Nije nemoguć ni američki “povratak” Indiji. Veze između Washingtona i New Delhija duboke su i višestruke. Obje strane slično procjenjuju izazove povezane s Kinom, što je dovelo do veće suradnje u području sigurnosti i obrane, kritičnih i novih tehnologija te, dosad, do trgovine i ulaganja. Domaće brige u Sjedinjenim Državama i Indiji mogle bi ograničiti manevarski prostor obiju zemalja u pogledu politike.
Za Indiju, negativni događaji koji utječu na poslovne interese, ulaganja ili izdavanje H1B viza za visokokvalificirane imigrante dodatno će narušiti imidž SAD-a. To bi ograničilo sposobnost premijera Narendre Modija da spasi veze. U Sjedinjenim Državama povjerenje tvrtki i investitora u Indiju past će ako se nastavi s nametanjem carina i nepostojanjem trgovinskog sporazuma. Tu se vidi i prednost Europe. Bez obzira na razvoj trenutne krize, jasno je da će New Delhiju trebati pouzdani i provjereni partneri u trgovini, ulaganjima i tehnologiji.
Ni Rusija ni Kina ne mogu mu zamijeniti zapadne partnere u tim područjima. Izgledi za sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Indije poboljšali su se. Sve dalje ovisi o prevrtljivom Trumpu, Putinovim imperijalnim ambicijama i ekonomskoj snazi Kine koja bi mogla voditi suprotstavljeni blok. S naglaskom na “mogla”.
