Bivši NATO zapovjednik: Ne bi trebali oboriti ruski avion
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 03 Listopad 2025 08:48
Članice NATO-a ne bi trebale obarati ruske borbene zrakoplove koji krše zračni prostor saveza, rekao je za Newsweek bivši šef jednog od dvaju strateških zapovjedništava NATO-a.
Estonija, baltička članica NATO-a na granici s Rusijom, prošli je mjesec izjavila da su tri ruska borbena zrakoplova prekršila njezin zračni prostor na 12 minuta, što je njezina vojska opisala kao četvrto kršenje estonskog zračnog prostora od strane ruskih zrakoplova ove godine.
Nekoliko europskih zemalja izvijestilo je o upadima dronova posljednjih tjedana, uključujući više dronova oko danskih vojnih baza. Danska je izjavila da ne može isključiti rusku ulogu, iako je Moskva negirala umiješanost. Oko 20 dronova prešlo je u Poljsku, još jednu članicu NATO-a, u rujnu. Rusija je izjavila da nije namjerno ciljala zemlju na istočnom krilu saveza. Američki predsjednik Donald Trump rekao je da se slaže s tim da zemlje NATO-a obore ruske zrakoplove u svom zračnom prostoru. To je “na stolu”, kasnije je izjavila Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, izvršnog tijela Europske unije. Poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski je na hitnoj sjednici UN-ovog Vijeća sigurnost rekao ruskim izaslanicima da će iduća ruska letjelica biti oborena te da nakon toga ne “dođu kukati” pred isto to vijeće.
‘Ne smijemo pretjerano reagirati’
“Najveći izazov za NATO je zadržati hrabrost”, rekao je za Newsweek Jean-Paul Paloméros, umirovljeni general francuskog ratnog zrakoplovstva i bivši vrhovni zapovjednik savezničkih snaga za transformaciju. Rusija bi voljela da zemlje NATO-a obore jedan od njihovih zrakoplova, rekao je. Ipak, “NATO to ne bi trebao učiniti”, tvrdi.
“NATO mora ostati spreman djelovati, ali ne smijemo pretjerano reagirati”, rekao je Paloméros. Iako bi savez trebao “pokazati svoju snagu”, uključujući brzo podizanje borbenih zrakoplova kako bi odgovorili na svako kršenje zračnog prostora, ne bi trebao ciljati letjelice s posadom, rekao je. Ruski predsjednik Vladimir Putin “stvarno testira” , dodao je Paloméros. Estonske obrambene snage izjavile su da tri ruska zrakoplova MiG-31 koji su 19. rujna prokršili njihov zračni prostor nisu imali planove leta i nisu im bili aktivirani transponderi te su se oglušili na pozive kontrole leta, dok su putovali blizu otoka Vaindloo, sjeverno od kopna. Talijanski stealth zrakoplovi F-35 stacionirani u Estoniji u sklopu NATO-ovih napora za zaštitu baltičkog neba odgovorili su na kršenje, priopćio je Tallinn.
Rusko Ministarstvo obrane priopćilo je da su ta tri zrakoplova napustila rusku republiku Kareliju, koja graniči s Finskom, i krenula “planiranim letom” prema ruskoj enklavi Kalinjingrad. Strateški teritorij, smješten između članica NATO-a Litve i Poljske, nalazi se na Baltičkom moru. Moskva je rekla da je zrakoplov putovao “u strogom skladu s međunarodnim pravilima zračnog prostora, bez kršenja granica drugih država”. “Putanja leta zrakoplova ležala je iznad neutralnih voda Baltičkog mora, više od tri kilometra od otoka Vaindloo”, rekla je ruska vlada. MiG-31 sposobni su nositi i nuklearno i konvencionalno oružje, uključujući hipersoničnu raketu Kinžal koja se koristi protiv Ukrajine i koju je vrlo teško presresti.
Bivši general: Rusija stvarno ima uzak zračni prolaz do Kalinjingrada, pa je mogla bit nenamjerna greška
Nije se činilo da zrakoplov ide prema Tallinnu ili bilo kojem estonskom gradu, rekao je Paloméros. “To je mogla biti pogreška”, dodao je, sugerirajući da su manje strogi režimi obuke za ruske pilote mogli utjecati na incident. Postoji samo uski koridor zračnog prostora za ruske zrakoplove koji putuju između Sankt Peterburga i Rusije. Uski prolaz između Sankt Peterburga i Kalinjingrada, dodao je.
Kaja Kallas, šefica vanjske politike Europske unije i bivša estonska premijerka, opisala je incident kao “izuzetno opasnu provokaciju”. NATO se oslanja na čvrstu predanost onome što je poznato kao Članak 5, ideji da će nacije podržati kolegu članicu pod oružanim napadom odgovorom koji smatraju prikladnim. Osmišljen je kako bi odvratio napade na zemlje NATO-a prijetnjom odmazde od strane sve 32 članice, uključujući SAD – koje posjeduju veliki vojni i značajan arsenal nuklearnog oružja. Estonija je izjavila da je nakon incidenta zatražila konzultacije prema Članku 4. U rujnu se Poljska također pozvala na Članak 4, koji zahtijeva od zemalja članica NATO-a da se okupe kako bi razgovarale “kad god je, po mišljenju bilo koje od njih, teritorijalni integritet, politička neovisnost ili sigurnost bilo koje od stranaka ugrožena”. Članak 4 aktiviran je samo devet puta od osnutka NATO-a 1949. godine.
