Znate li što je Hrvatskoj preporučeno iz inozemstva? Plenkovićev ministar jedva je dočekao
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 14 Studeni 2025 12:11
Međunarodni monetarni fond je Hrvatskoj preporučio obustavljanje rasta plaća u javnom sektoru. Ministar financija Marko Primorac objeručke je dočekao preporuku da se sakrije iza nje pred zahtjevima sindikata koji naravno žele da se rast plaća u javnom sektoru nastavi zato što rastu i troškovi života.
Ekonomski analitičari ponavljaju da umjetno stvoren rast plaća u javnom sektoru ne može trajati dovijeka, a koliko se može čuti iz organizacijskih okupljališta privatnog sektora i njima su povišice dozlogrdile. Priča se ponavlja, uvijek ista s razlikama samo u nijansama. I izvjesno je da će tako i ostati. Ograničavanje rasta plaća kao najzvučnija preporuka MMF-a kost je koju ćemo glodati u javnoj raspravi vrteći se oko prihoda i troškova.
Međutim, ta će preporuka MMF-a zauvijek, ako zauvijek u tom kontekstu postoji, ostati za Hrvatsku ista. Zauvijek ili sve dok se nešto ne učini po pitanju drugih preporuka MMF-a koje su u kontekstu upravljanja zemljom mnogo važnije. MMF je također, ponavljajući se, Hrvatskoj preporučio da nametne strožu fiskalnu odgovornost jedinicama lokalne samouprave. Posebno su naglasili da je potrebno racionalizirati broj lokalnih jedinica. Odnosno, samostalnih gradova i općina bi trebalo biti manje kako bi administrativno upravljanje njima bilo jeftinije.
Analitičari MMF-a su naime primijetili da mnoge općine i županije troše znatno iznad svojih realnih mogućnosti i često koriste državne transfere ili EU fondove za pokrivanje tekućih rashoda umjesto da time financiraju investicije. Prepručuju centralno praćenje lokalnih financija. Boje se skrivenih dugova.
Znači li to da ni privatni sektor ne valja?
Uz smanjenje broja općina i strožu kontrolu njihovih troškova MMF prstom upire u zdravstvo i obrazovanje, još jednom ponavljajući istu priču. Kažu da Hrvatska na obrazovanje troši u postotku svojeg BDP-a više od prosjeka Europske unije, a da su rezultati hrvatskih učenika na PISA testovima i prema drugim pokazateljima ispodprosječni. Hrvatska, zaključili su u MMF-u previše novca troši na plaće i administraciju, a premalo na modernizaciju kurikuluma, digitalizaciju škola i stručno usavršavanje nastavnika. Prigovara se i planiranju ulaganja u visoko obrazovanje koje bi prema MMF-u moglo biti bolje, dok bi se mreža škola trebala racionalizirati.
Hrvatsko je zdravstvo, prema mišljenju MMF-a sustavno podfinancirano i neodrživo strukturirano. Troškovi su naime sve veći zbog između ostalog povećanja plaća, ali i starenja stanovništva i širenja prava, bolnice i dalje generiraju gubitke koje na kraju pokriva država. Kao i svaki put do sada MMF predlaže strožu kontrolu bolničkih rashoda i zaduživanja, centralizciju nabave lijekova i opreme, te digitalizaciju i praćenje učinkovitosti po zdravstvenim ustanovama. Sve što je MMF preporučio domaćoj politici nije nepoznato. Manjakvosti obrazovnog sektora, slabosti zdravstvenog sustava i prekobrojnost lokalnih jedinica već su desetljećima nepromjenive točke u hrvatskoj stvarnosti i samo se mijenjaju ljudi koji na spomenute teme odražavaju sastanke.
Stoga, koliko god administrativno podigli plaće u javnom sektoru, one neće biti dovoljne da prekriju nefunkcionalnosti u važnim javnim sustavima, a te će nefunkcionalnosti doslovno pojesti svako povećanje plaća. Kako to? Pa to što se loše uređen javni sektor nikako ne može nasaditi dobro uređen privatni sektor koji je u hrvatskim uvjetima usmjeren da oslanjajući se na inflaciju u sebe usisa sve što država administrativno ulije u javni sektor. Znači li to da ni privatni sektor ne valja? Pa znači. Ali ne može ni valjati s obzirom na okolinu u kojoj odrasta. Preprukom MMF-a o ograničavanju plaća u javnom sektoru lako je mahati, nju je čak i najlakše provesti, no što sa ostalima?
