Do kada više?
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 07 Prosinac 2025 14:13
Nastavlja se saga Europske komisije o daljnjem financiranju Ukrajine u razdoblju 2026/27., kako bi se osiguralo da se ukrajinski ratni proračun ne isprazni već sljedećeg travnja.
Na stolu su sada dvije opcije: Europska komisija je u srijedu predložila ili zaduživanje EU-a, ili zajam za reparacije (korištenjem zamrznute ruske imovine). Međutim, povećanje duga putem proračuna EU-a kako bi se poduprla Ukrajina zahtijeva jednoglasnu odluku.
S ciljem pronalaska rješenja jučer je u Bruxelles stigao njemački kancelar Friedrich Merz, na zajednički sastanak s predsjednicom EK-a Ursulom von der Leyen i ključnim igračem u čitavoj ovoj priči (o tome više kasnije u tekstu) – belgijskim premijerom Bartom de Weverom, s ciljem da istoga uvjere u nužnost pronalaska rješenja.
Upravo je ovaj potonji istoga dana održao snažan govor u belgijskom parlamentu, u kojem je ponovio svoje protivljenje korištenju zamrznutih ruskih sredstava pohranjenih u belgijskom depozitaru Euroclear za „reparacijski kredit“ Ukrajini bez zajedničkog preuzimanja pravne odgovornosti svih članica Europske unije.
Odnosno, Belgija traži da rizici od te odluke, koja će vjerojatno prouzročiti štetne posljedice, budu ravnomjerno podijeljeni između svih država članica. Za takav svoj odlučni stav Bart de Wever dobio je frenetični aplauz belgijskih zastupnika te je ojačan stigao na sastanak – večeru s Merzom i UvdL.
Belgija dobiva ono što traži?
Ne čudi stoga da je belgijski premijer na sastanku i dobio ono što je tražio, jer Belgija je najizloženija gotovo sigurnim posljedicama u slučaju prolaska inicijative UvdL Naime, Moskva će bez ikakve dvojbe povući oštre poteze na što opetovano upozorava, tvrdeći kako su oni već potpuno pripremljeni i da će startati istog časa kada se (i ako) ruska imovina otuđi.
Nakon navedenog sastanka oglasio se ured njemačkog kancelara i prenio njegove riječi. Sve europske zemlje moraju dijeliti iste rizike kao i Belgija u vezi s korištenjem zamrznute ruske imovine – rekao je Friedrich Merz.
„Imali smo vrlo konstruktivnu razmjenu mišljenja o ovom pitanju. Posebna uključenost Belgije u korištenje zamrznute ruske imovine je nepobitna i mora se uzeti u obzir u svakom mogućem rješenju, osiguravajući da sve europske države snose iste rizike.“
Napominje se da su sudionici sastanka bili jednoglasni u mišljenju da je u trenutačnoj geopolitičkoj situaciji “vrijeme od ključne važnosti” te da je financijska potpora Ukrajini ključna za europsku sigurnost.
Naravno, sav ovaj jučerašnji dogovor još treba „provući“ i kroz dogovore sa svim ostalim „igračima“ – državama EU-a, s ciljem postizanja konsenzusne odluke prije planiranog ključnog sastanka Europskog vijeća 18. prosinca.
Kako je sve počelo?
Podsjećamo da su EU i članice G7 nakon ruske invazije na Ukrajinu zamrznule gotovo polovicu ruskih zlatnih i deviznih rezervi, u iznosu od približno 300 milijardi eura.
Od toga se preko 200 milijardi eura drži u EU, uključujući 180 milijardi eura koje drži spomenuti belgijski Euroclear, koji je jedan od najvećih svjetskih sustava za kliring i poravnanje (zbog toga se Belgija i najviše protivi s obzirom na mogući katastrofalni gubitak ugleda odnosno povjerenja u isti od strane međunarodne zajednice u slučaju otuđenja ruske imovine).
Europska komisija izvijestila je da je od siječnja do studenog 2025. EU prebacio 18,1 milijardu eura u Ukrajinu od prihoda od oročene zamrznute imovine Rusije.
Mađarska zadala novi snažni udarac
Mađarska je u petak formalno isključila izdavanje euroobveznica za podršku Ukrajini, što EU lišava potencijalnog Plana B ako ne uspije pronaći način da iskoristi zamrznutu rusku državnu imovinu za financiranje zajma Kijevu od 165 milijardi eura. O tome je jučer izvijestio medij POLITICO.
Europska komisija želi da se 27 zemalja članica EU-a na summitu kasnije ovog mjeseca dogovori o podršci posrnulom gospodarstvu Kijeva zajmom temeljenim na imobiliziranim rezervama ruske središnje banke. Belgija se snažno protivi tome, jer drži lavovski dio te zamrznute gotovine i boji se da bi mogla biti odgovorna ako Kremlj podigne tužbu.
Euroobveznice bi osigurale alternativni tok financiranja Ukrajini, ali Budimpešta je odbacila ideju izdavanja zajedničkog duga potkrijepljenog sedmogodišnjim proračunom EU-a, rekla su za POLITICO dva diplomata na sastanku veleposlanika.
Mađarsko odbijanje uslijedilo je nekoliko sati prije večere njemačkog kancelara Friedricha Merza i belgijskog premijera Barta De Wevera u Bruxellesu na kojoj su razgovarali o zajmu.
Povećanje duga putem proračuna EU-a kako bi se poduprla Ukrajina zahtijeva jednoglasnu odluku. Mađarsko odbijanje sada povećava uloge za ono što se očekuje da će biti intenzivni pregovori o zajmu prije nego što se čelnici EU-a okupe u Bruxellesu 18. prosinca.
