Most upozorava: Europski i domaći fact-checkeri ugrožavaju slobodu govora
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 13 Prosinac 2025 18:00
Most je danas upozorio na ozbiljnu prijetnju slobodi govora i demokratskim standardima u Hrvatskoj i Europskoj uniji, istaknuvši da se pod krinkom borbe protiv dezinformacija uspostavlja sustav posredne cenzure, u kojem ključnu ulogu imaju tzv. fact-checkeri, financirani i verificirani od strane EU institucija.
Predsjednik Mosta, Nikola Grmoja, poručio je da Europa prolazi kroz duboku transformaciju – od demokracije prema tehnokratskom modelu u kojem se moć koncentrira u rukama tijela koja nemaju izravnu demokratsku legitimaciju.
”Zatvoren sustav u kojem se odlučuje što se smije čuti, a što se uklanja iz javnog prostora”
„Regulative poput Digital Services Acta i European Media Freedom Acta stvaraju zatvoren sustav u kojem Europska komisija, velike tehnološke platforme i fact-checkeri zajedno odlučuju što se smije čuti, a što se uklanja iz javnog prostora“, upozorio je Grmoja.
Tko nadzire Faktograf?
Posebno se osvrnuo na djelovanje Faktografa u Hrvatskoj, istaknuvši da više ne ispunjava ulogu klasičnog medija.
„Kada se netko predstavlja kao neovisni provjeravatelj istine, a pritom sudjeluje u mehanizmu koji može rezultirati cenzurom političkog govora i smanjenjem dosega na društvenim mrežama, onda to više nije novinarstvo, nego kvaziregulatorna funkcija. Ako fact-checkeri nadziru političare i građane, legitimno je pitati – tko nadzire njih?“, rekao je Grmoja, pojasnivši da je zbog toga odbio odgovarati na njihove upite.
Goleš Babić: Ovo su tri problema s fact-checkerima
Predsjednik Savjeta Mosta za tehnoetiku i antitotalitarizam Luka Goleš Babić pojasnio je da problem fact-checkinga nije u provjeri činjenica, nego u institucionalnoj arhitekturi koja se oko toga gradi.
Istaknuo je tri ključna problema: iluziju neutralnosti, jer su mnoge fact-checking organizacije financirane sredstvima Europske komisije, metodološku i vrijednosnu pristranost, jer izbor tema za provjeru nikada nije politički neutralan te promjenu uloge fact-checkera, koji iz medija prerastaju u kvaziregulatorna tijela.
„Ako organizacija prima novac od institucije, teško može neovisno nadzirati tu istu instituciju“, upozorio je Goleš Babić, navodeći da su kroz EU projekte mrežama fact-checkera raspodijeljeni deseci milijuna eura. Dodao je da se pojam „dezinformacije“ sve češće koristi kao paravan za uklanjanje i zamračivanje politički nepoželjnih, ali često i istinitih informacija.
Miletić: Povjerenje građana u fact-checkere ozbiljno narušeno, osobito nakon pandemije
Saborski zastupnik Mosta, Marin Miletić poručio je da je povjerenje građana u fact-checkere ozbiljno narušeno, osobito nakon pandemije.
„Cenzurirani su vrhunski svjetski znanstvenici, brisani su računi epidemiologa i liječnika, a kasnije se pokazalo da su mnoge tvrdnje koje su proglašavane dezinformacijama bile točne“, rekao je Miletić, podsjetivši i na znanstvene analize koje su, kako je naveo, razotkrile netočne tvrdnje domaćih fact-checkera.
Posebno je upozorio na ulogu ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek. „Ista ministrica koja se ograđuje od odgovornosti, istodobno provodi transformaciju Agencije za elektroničke medije i uspostavlja nove mehanizme nadzora nad medijima, uključujući i područje provjere ‘istine’“, rekao je Miletić dodavši da građani s pravom sumnjaju u takav sustav. „Nakon svega što smo vidjeli, teško je očekivati da javnost vjeruje da će isti akteri sada objektivno odlučivati što je istina, a što nije.“
”EU regulative lažno predstavljaju kao zaštita demokracije”
Most upozorava da se nove EU regulative lažno predstavljaju kao zaštita demokracije, dok u praksi mogu postati mehanizam kojim se briselska birokracija i povezane strukture štite od političke kritike i volje građana, zbog čega Savjet za tehnoetiku i antitotalitarizam najavljuje objavu opsežne analize sustava fact-checkinga i njegovog utjecaja na slobodu govora u Hrvatskoj i Europskoj uniji.
