Italija neočekivano zadala bolan udarac Ursuli v.d. Leyen; Sve može propasti
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 14 Prosinac 2025 11:30
Riječ je o približno istom iznosu koliko iznosi i zamrznuta ruska imovina u Europi, s razlikom da ova prva pripada velikim europskim tvrtkama koje su poslovale (neke još posluju) u Rusiji i kojima bi eventualnim navedenim potezom Moskve bio zadan veliki udarac.
Vijeće Europske unije u petak je odlučilo trajno zamrznuti rusku suverenu imovinu. To je objavljeno u izjavi danskog predsjedništva Vijeća EU. „Vijeće EU odobrilo je trajnu blokadu ruske imovine“, navodi se u izjavi.
Zemlje EU-a trajno će zamrznuti zamrznute ruske pričuve, objavila je na X-u šefica diplomacije EU Kaja Kallas. „EU je upravo odlučila trajno zamrznuti rusku imovinu. To jamči da će do 210 milijardi eura ruskih sredstava ostati u EU osim ako Moskva u potpunosti ne plati Kijevu odštetu za štetu koju je prouzročio.“
Prema planu Europske komisije, ovaj korak je prva faza u naknadnoj eksproprijaciji ruske imovine. U međuvremenu, Belgija, Bugarska, Italija i Malta najavile su svoju “podršku dugoročnom zamrzavanju ruske imovine”, ali su naglasile kako “ovo glasovanje ni na koji način ne prejudicira njihovu odluku o mogućoj uporabi ruske imovine na summitu EU, koja se mora donijeti samo na razini šefova država”.
Spomenuta odluka o neograničenom zamrzavanju ruske imovine ima cilj uvjeriti Belgiju da podrži plan EU-a da se ta sredstva iskoriste za osiguravanje „reparacijskog zajma“ Ukrajini do 165 milijardi eura, s obzirom kako Belgija još uvijek ima prigovore na navedeni plan Europske komisije (EK). Sredstva su namijenjena pokrivanju vojnih i civilnih proračunskih potreba Ukrajine u 2026. i 2027. godini.
Međutim, posve neočekivano, Belgija je dobila novog velikog saveznika u svojim stavovima, pa sve to skupa ponovo ima vrlo mračnu perspektivu u pitanju konačne realizacije.
Italija, veliki igrač EU-a, pridružila s Belgiji
Naime, kako je sinoć izvijestio medij POLITICO, pozivajući se na interne dokumente EK, „Italija, veliki igrač EU-a“, pridružila se Belgiji u protivljenju planu europskih čelnika. (Ovdje bismo dodali kako su već ranije uz Belgiju stale i Mađarska i Slovačka, ali ovo je ipak puno teža kategorija, op.GN.).
Italija je podržala Belgiju u protivljenju planu Europske unije da prebaci 210 milijardi eura iz zamrznute ruske državne imovine u Ukrajinu – navodi se u tekstu i naglašava kako se ovaj događaj dogodio manje od tjedan dana prije ključnog sastanka čelnika EU-a u Bruxellesu.
Analitičari kažu da neočekivano protivljenje Italije, treće najmnogoljudnije i najmoćnije članice EU, potkopava nade Europske komisije da će postići dogovor o planu.
Također se podsjeća kako je isti plan predviđao postizanje općeg dogovora o ovom pitanju na summitu Europskog vijeća 18. i 19. prosinca.
Ruska središnja banka najavila opasnu tužbu
Paralelno s navedenim događajima, u petak je Središnja banka Rusije službeno najavila podnošenje tužbe protiv belgijskog depozitorija Euroclear zbog situacije s ruskom imovinom, objavio je ruski državni medij RIA Novosti.
Ruski regulator je pritom planove Europske komisije za korištenje zamrznutih sredstava nazvao nezakonitima i rekao kako zadržava pravo braniti svoja prava bez prethodne najave i osporiti postupke EK-a pred nadležnim tijelima.
Europska unija i zemlje G7 blokirale su otprilike polovicu ruskih deviznih rezervi nakon ruskog pokretanja invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine.
Riječ je o više od 200 milijardi eura koje se drže u financijskim institucijama EU-a, uvjerljivo najviše na računima belgijskog Eurocleara.
Ugrožena imovina velikih europskih tvrtki
Moskva je već ranije na europsku mjeru zamrzavanja ruske imovine odgovorila „akumuliranjem imovine stranih investitora iz neprijateljski nastrojenih zemalja i prihoda ostvarenog od njih na posebnim “C” računima“. Isplate s njih dopuštene su isključivo odlukom posebne vladine komisije.
Riječ je o približno istom iznosu koliko iznosi i zamrznuta ruska imovina u Europi, s razlikom da ova prva pripada velikim europskim tvrtkama koje su poslovale (neke još posluju) u Rusiji i kojima bi eventualnim navedenim potezom Moskve bio zadan veliki udarac.
Osim toga, brojni ruski dužnosnici upozoravaju kako Rusija sve ovo vrijeme rata ionako nije mogla koristiti svoje zamrznute aktive na koje je gotovo i prestala računati (što ne znači kako ih neće žestoko pravnim putom nastojati vratiti), dok bi u slučaju provedbe planirane odluke Europske komisije i posljedičnom protumjerom Moskve odmah dobila sličnu količinu novca koji bi odmah mogla raspolagati za svoje razvojne projekte odnosno proračunske potrebe.
Zaključak
Na kraju bismo svemu ovome dodali svoj kratki zaključak. Definitivno nas čekaju vrlo zanimljiva vremena, pri čemu je vrlo važno naglasiti kako zamrznuti ruski aktivi u Europi čine i sastavni dio aktualnog Trumpovog mirovnog plana za Ukrajinu – kako u kontekstu poslijeratne obnove te zemlje u zajedničkim projektima sa SAD-om tako i zajedničkih američko-ruskih investicija unutar same Rusije.
Također, u kontekstu navedene vijesti, nije loše napomenuti kako je talijanska premijerka Giorgia Meloni neskrivena simpatizerka Donalda Trumpa odnosno njegove politike, pa se, možda, gore navedeni neočekivani potez Rima može promatrati i u tom kontekstu.
Tim više što je Meloni, nedavno, tijekom posjeta Volodimira Zelenskog Rimu na istog vršila snažni pritisak da prihvati Trumpov mirovni plan.
Anabela Jelenčić/geopolitika.news
