Pucnjava u Minneapolisu: Što se stvarno dogodilo tijekom intervencije imigracijske policije?
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 09 Siječanj 2026 17:00
Ministarstvo domovinske sigurnosti incident je okarakteriziralo kao nasilni napad na savezne službenike, a postupke Good nazvalo je činom domaćeg terorizma, naglašavajući da je automobil korišten kao oružje. U službenoj komunikaciji DHS-a žena je opisana kao ”nasilna izgrednica”, a ne kao slučajna prolaznica ili pasivna prosvjednica.
Prema službenim navodima američkog Ministarstva domovinske sigurnosti (DHS), u južnom Minneapolisu (Minnesota) dogodio se incident sa smrtonosnim ishodom. Incident se zbio u srijedu ujutro tijekom zakonite savezne imigracijske operacije ICE-a. U njemu je sudjelovala 37-godišnja Renee Nicole Good, koja je sudjelovala u nezakonitoj blokadi ceste. Također je pokušala automobilom pregaziti savezne agente. Glasnogovornica DHS-a, Tricia McLaughlin, izjavila je da je agent zapucao tek nakon što je vozilo korišteno kao oružje. Policajci su pritom ozlijeđeni, ali se očekuje njihov potpuni oporavak.
Unatoč tome, dio mainstream medija incident je prikazao selektivno, stvarajući dojam da je riječ o proizvoljnoj uporabi smrtonosne sile, zanemarujući ključni kontekst nasilnog napada na policiju.
Kako je došlo do pucnjave
Tijekom operacije ICE-a, Renee Nicole Good je namjerno blokirala cestu svojim vozilom kako bi spriječila prolazak saveznih agenata. Nakon što su agenti izišli iz kamiona i više puta joj naredili da pomakne svoje vozilo, ona nije postupila po zapovijedi. Umjesto toga, naglo je ubrzala prvo unatrag, a zatim se zaletjela prema agentima.
Prema službenim navodima i snimkama iz više kutova, Good je udarila ili gurnula jednog agenta vozilom, dok se on nalazio neposredno ispred ili uz automobil i pokušavao izbjeći nalet. U tom trenutku agent je ispalio tri hica. Good je pogođena, najmanje jednom u glavu, te je kasnije preminula u bolnici.
Snimke potvrđuju da se vozilo kretalo prema agentima u trenutku pucnjave, što je ključno za razumijevanje događaja, ali je u dijelu medijskih izvještaja umanjeno ili izostavljeno.
Službeni stav DHS-a i kontekst nasilja
Ministarstvo domovinske sigurnosti incident je okarakteriziralo kao nasilni napad na savezne službenike, a postupke Good nazvalo je činom domaćeg terorizma, naglašavajući da je automobil korišten kao oružje. U službenoj komunikaciji DHS-a žena je opisana kao ”nasilna izgrednica”, a ne kao slučajna prolaznica ili pasivna prosvjednica.
Dodatni kontekst koji se rijetko spominje jest da su agenti ICE-a tog dana u Minneapolisu više puta bili meta pokušaja naleta vozilima, kao i da je isti agent koji je pucao ranije bio fizički napadnut i vučen tijekom drugog prosvjeda. Unatoč tim činjenicama, dio izvještavanja fokusirao se gotovo isključivo na osobni profil poginule žene, zanemarujući okolnosti koje su izravno dovele do pucnjave.
Reakcije i medijski okvir
Komentirajući slučaj, američki novinar Matt Walsh istaknuo je da, prema dostupnim informacijama, ”ovdje uopće nema dvojbe”. Naglasio je da je riječ o namjernom pokušaju ometanja policije i nasilnom napadu vozilom, nakon čega je agent reagirao u samoobrani. Prema njegovim riječima, odgovornost za ishod snosi isključivo sama počiniteljica, dok su stvarne žrtve agenti ICE-a koji su sve češće izloženi napadima dok provode zakon.
Iako je smrt svake osobe tragična, dostupne činjenice, snimke i službeni navodi ukazuju da se ovaj incident dogodio u kontekstu nasilnog ometanja provođenja zakona, a ne kao proizvoljan ili ničim izazvan čin policijske sile. Upravo taj kontekst ključan je za razumijevanje događaja, ali je u stranim i domaćim mainstream (lijevim) medijima ostao u drugom planu.
