Bizaran slučaj u Poreznoj pokrenuo pravi cirkus: A što je tek s onim što se ne vidi?
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 19 Ožujak 2026 09:44
Kada ljudima ne bi izazivao ozbiljan stres aktualni pokušaj Porezne uprave da građanima naplati porez na nekretnine mogao bi prerasti u potragu, za recimo – najbizarnijim poreznim rješenjem o obvezi plaćanja poreza na nekretnine.
Trenutačno su na vrhu liste bizarnosti uplatnice za porez na državne stanove ljudima koji u njima žive jer su ostali bez svojih domova u potresu. Prije više od pet godina. Prema tekstu objavljenom u 24 sata, odmah za njima na listu bizarnosti kvalificiraju se vlasnici stanova koji su svoje nekretnine uredno iznajmili stradalnicima u potresu, ali eto, nisu prihvaćeni u kategoriju trajnog najma koji bi inače trebao oslobađati od poreza. Dalje se na listu bizarnosti kvalificira slučaj iz Večernjeg lista u kojem je stanarima stanova u vlasništvu grada Zagreba stigla uplatnica poreza na nekretnine, a ljudi u tom stanu još i žive.
U rupi koju ipak zahvaćaju porezne škare našli su se i vlasnici stanova iznajmljenih tvrtkama ili obrtima pa čak i ako su te tvrtke u stanove smjestile radnike iz inozemstva i uredno ih prijavile. Jest, koristi se za stanovanje, ali nije iznajmljeno stanoprimcu. Plati porez. Kako ni građani baš nisu ažurna bića, a birokracija definitivno nije brza, porez na nekretnine dobili su vlasnici stanova koji to više nisu jer su stanove prodali, ali i oni koji su ostali nositelji računa za komunalnu naknadu. Račune su dobili i oni u čijim stanovima žive prijavljeni članovi obitelji, ali i oni koji su stanove samo unajmili.
Nakon više od 20 tisuća prigovora pogreške se ispravljaju, Porezna obećaje povrat novca građanima koji su ga uplatili, a da nisu morali. Sve je popraćeno objašnjenjima kako su se podaci o poreznim obveznicima prikupljali iz nekoliko evidencija, potom su se usklađivali, ali eto zbog niza različitih podataka zabilježenih na različitim mjestima nije bilo moguće bez greške naplatiti porez na nekretnine koji bi trebali plaćati svi vlasnici nekretnina u kojima nitko nije dugoročno nastanjen već su ili prazne ili služe za neke druge svrhe.
'A ono što se ne vidi?'
Važno je da porez plaća vlasnik nekretnine. U nekoj lijepoj teoriji koja se nikako ne može primijeniti na Hrvatsku vlasništvo je jednostavna stvar. Upisano je ono što bi se zvalo vlasničkim knjigama. I ta bi evidencija trebala biti jedina zakonska osnova za naplaćivanje poreza na nekretninu u slučaju da ona nije trajno nastanjena bilo da u njoj živi vlasnik ili legalni najmoprimac nekretnine. Nastojanje države da naplati porez na nekretnine pokazalo nam je da je Porezna uprava sposobna to provesti unatoč nikad sređenim zemljišnim knjigama i katastrima te uz žalbe građana i popravljanje grešaka u konačnici za neko vrijeme utvrditi tko su joj porezni obveznici.
Međutim, to ne bi trebalo tako biti. Ne bi trebali biti potrebni istražni radovi po brojnim evidencijama kada bi se zaista ozbiljno pristupilo rješavanju problematike zemljišnih knjiga i katastara. Umjesto toga, evo građane se poziva da prijavljuju podatke važne za oporezivanje poput stanja i statusa njihovih nekretnina. Možemo se našaliti pa reći kako građani moraju pomoći državi da im naplati porez na ono što su stekli, upisano je u zemljišne knjige i vidi se na satelitskim snimkama dostupnim putem običnih internetskih pretraživača.
Sasvim dovoljno da premijer Plenković pozove Damira Habijana, ministra pravosuđa i da ga jednostavno pita: A zašto mi u ovoj zemlji ne znamo tko što ima ni od onoga što se vidi? A ono što se ne vidi? E pa nakon cirkusa s naplatom poreza na vrlo vidljive nekretnine bio bi red da se počnu propitivati i nevidljiva bogatstva. Porezna uprava bi pak svoju popularnost mogla malo popraviti objavljujući koliko je poreza na nekretnine odrezala bankama, pa da konačno znamo koliko to banke imaju u svojem vlasništvu neprodanih stanova.
Dragana Radusinović/direktno.hr
