Glavni tajnik NATO-a komentirao naoružanje Srbije: 'Raspravljamo o tome s Hrvatskom'
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 27 Ožujak 2026 07:31
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte osvrnuo se na pismo koje mu je uputio hrvatski premijer Andrej Plenković zbog raketa zrak-zemlja koje posjeduje Srbija, koje nazivaju Zagrepčanke.
U Bruxellesu je u četvrtak Rutte predstavio godišnje izvješće NATO-a koje je pokazalo da su tijekom 2025. svi saveznici izdvojili za obranu više od dva posto BDP-a. Put je to prema cilju dogovorenom u srpnju 2025. gdje je dogovoreno povećanje izdvajanja na pet posto BDP-a.
Nakon konferencije za medije jedna od tema na domjenku bile su supersonične rakete CM-400 koje je Srbija nabavila od Kine, a zbog koji je Plenković pisao upravo Rutteu. "Mislim da je to relevantna informacija koju bi Savez i druge članice trebali uzeti u obzir i znati", rekao je Plenković tada.
Rutte je istaknuo kako nema novosti po tom pitanje, no istaknuo je sljedeće. "Raspravljamo o tome s Hrvatskom. Tretiramo to ozbiljno, ali nema zasad ništa što o čemu bismo izvijestili medije. Nastavak po tom pitanju uskoro ću imati s Andrejom Plenkovićem", istaknuo je Rutte. Večernjak neslužbeno dodaje da nakon Plenkovićeva pisma nije povedena neka posebna rasprava na sastancima NATO-a među veleposlanicima 32 zemlje saveznice, iako su Rusija i Kina redovito točke dnevnog reda.
'Nismo preuzimali odgovornost'
Hrvatska je prošle godine za obranu izdvojila 2,1 posto svoga BDP-a, a sve članice NATO-a po prvi put su ispunile cilj iz 2014. da na obranu troše dva posto BDP-a, pokazuju podaci iz godišnjeg izvješća glavnog tajnika objavljenog u četvrtak. “Prvi put su svi saveznici ispunili cilj i z 2014. da investiraju u obranu najmanje 2 posto svoga BDP-a, a mnogi od njih i puno više”, rekao je Rutte predstavljajući izvješće. Europske članice i Kanada povećale su izdvajanja za obranu prošle godine za 20 posto u odnosu na prethodnu, 2024. “Predugo su se europski saveznici i Kanada previše oslanjali na američku vojnu moć. Nismo preuzimali odgovornost u dovoljnoj mjeri, ali sada je došlo do stvarne promjene u načinu razmišljanja”, istaknuo je Rutte.
Među 32 saveznika, Poljska je prošle godine najviše potrošila na obranu, 4,3 posto BDP-a. Slijede je Litva s četiri posto, Latvija s 3,74 posto, Estonija s 3,34 posto i Danska s 3,2 posto BDP-a. Na dnu tablice, pak, nalaze se Portugal, Španjolska, Albanija, Kanada i Belgija, svaka s dva posto BDP-a na obranu. Članice NATO-a zacrtale su 2014. da će do 2024. izdvajati za obranu najmanje dva posto svoga BDP-a, a od toga iznosa najmanje 20 posto za opremu i naoružanje. Hrvatska uvelike premašuje drugi cilj i prošle je godine za opremu i naoružanje potrošila 33,7 posto obrambenog proračuna, dok su se 2014. ta izdvajanja kretala oko pet posto.
Rutte za promjenu trenda u izdvajanju za obranu država članica pripisuje američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, istaknuvši da su zahvaljujući njemu, na samitu Saveza prošle godine u Haagu donesene odluke o povećanju izdvajanja za obranu na pet posto BDP do 2035. - 3,5 posto za čisto obrambene izdatke i dodatnih 1,5 posto infrastrukturu koja ima dvojnu namjenu, civilnu i obrambenu. Govoreći o sadašnjoj geopolitičkoj situaciji, Rutte je rekao da Rusija ostaje najznačajnija i najopasnija prijetnja sigurnosti u euroatlantskom području.
Rutte branio američku odluku
Istaknuo je da se kroz program PURL (Popis prioritetnih zahtjeva za Ukrajinu), mehanizam za koordiniranu nabavu i isporuku američkog oruža i opreme koju plaćaju Europljani i Kanada, i dalje Ukrajini isporučuju osnovna vojna oprema. "Ključna podrška Sjedinjenih Država Ukrajini koju plaćaju saveznici i dalje pristiže. I to je ključno kao i dijeljenje obavještajnih podataka SAD-a s Ukrajinom", rekao je Rutte novinarima u Bruxellesu.
Dodao je da je kroz PURL dosad isporučeno 75 posto svih projektila za Patriote i 90 posto streljiva koje se koriste u drugim sustavima protuzračne obrane. Washington Post je u četvrtak izvijestio da Pentagon razmatra hoće li preusmjeriti oružje izvorno namijenjeno Ukrajini na Bliski istok, jer rat u Iranu opterećuje opskrbu nekim od najvažnijih vrsta streljiva američke vojske.
Rutte je branio američku odluku da ne konzultiraju europske saveznike prije napada na Iran. "Imali su dobre razloge, nisu se mogli konzultirati sa saveznicima jer su htjeli zadržati tajnost. Uvijek postoji rizik da bi stvari mogle procuriti ako obavijestite previše ljudi", rekao je.
