Zadnji komentari

Panika u Bruxellesu zbog energetske krize

Pin It

Energetska kriza ponovno je podijelila svijet na istok i zapad: Što nas  čeka u 2023.? - Monitor.hr

Politički događaji posljednjih nekoliko godina uistinu su ukazali na važnost sposobnosti rješavanja energetske krize. Američko-izraelski rat s Iranom dodatno je ukazao na važnost toga. Europska komisija ima čitav niz prijedloga za suočavanje s nadolazećom energetskom krizom, od čega jedna uključuje to da nauče Europljane kako voziti na energetski učinkovit način.

Prijedlog je dio niza novih ideja za uštedu energije od obveznih naredbi o radu od kuće do subvencija za javni prijevoz, dok se EU priprema za sve gore posljedice rata u Perzijskom zaljevu.

U nacrtu svog nadolazećeg paketa hitnih energetskih mjera, koji je dobio na uvid POLITICO i koji će biti predstavljen u srijedu, Komisija iznosi širok raspon mjera usmjerenih na smanjenje potrošnje – oblikovanih kao najbrži i najjeftiniji način smanjenja ovisnosti o uvoznim gorivima. “Europa si ne može priuštiti da ostane izložena sve češćim energetskim šokovima“, stoji u dokumentu.

Ideja mijenjanja navika

Dokument Europske komisije u centar stavlja praktične preporuke svakodnevnih navika. To uključuje prijedlog za “podizanje svijesti i ponudu obuka o ekološkoj vožnji” kako bi se smanjila potrošnja goriva, uz dane bez automobila u gradovima, proširenje biciklističkih staza, promicanje teretnih bicikala za dostavu i zahtjev da tvrtke ograniče zračni promet na posao.

Vlade se također potiču da promiču barem jedan dan rada na daljinu tjedno, smanje cijene javnog prijevoza ili ga učine besplatnim za neke korisnike te odvrate ljude od korištenja privatnih automobila. Ostali prijedlozi uključuju poticanje teretnih brodova da uspore, traženje od javnih i poslovnih zgrada da snize temperature bojlera ili prilagode postavke klima uređaja.

Ovo dolazi u trenutku kada sukob u Perzijskom zaljevu i dalje guši 20 posto svjetske trgovine naftom i ukapljenim prirodnim plinom, što rezultira vrtoglavim cijenama i rizikom od nestašice mlaznog goriva, dizela i benzina.

Volatilnost tržišta

“EU je potrošio više od 330 milijardi eura na uvoz energije u 2025. i dodatnih 22 milijarde eura na uvoz fosilnih goriva od početka rata u Iranu. Ovo pokazuje ogroman utjecaj ove krize na naše gospodarstvo”, izjavila je u ponedjeljak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, upozoravajući da bi poremećaji povezani s Hormuškim tjesnacem mogli potrajati čak i ako se neprijateljstva smire.

Iako su dužnosnici EU naglasili da nema neposredne nestašice opskrbe, Bruxelles očekuje da će volatilnost cijena i dalje pogađati potrošače i poduzeća, što smanjenje potražnje čini hitnim prioritetom.

Povjerenik EU za energetiku Dan Jørgensen već je krajem ožujka pozvao Europljane da rade od kuće i smanje putovanja, upozoravajući na “vrlo ozbiljnu situaciju” kojoj se ne nazire jasan kraj. Međunarodna agencija za energiju 20. ožujka iznijela je sličan popis mjera na strani potražnje.

Porez na energetske kompanije

Nacrt Komisije također naglašava zaštitu potrošača energetskim bonovima, pomoći za prihode i privremenim zabranama isključenja struje, kao i smanjenjem poreza na električnu energiju i čiste tehnologije. Također ocrtava niz širih strukturnih intervencija za stabilizaciju tržišta, uključujući bližu koordinaciju skladištenja plina u EU i oslobađanja zaliha nafte te brže uvođenje domaće čiste energije poput geotermalne energije i obnovljivog vodika.

Komisija također signalizira potencijalne prilagodbe vrlo raspravljanog okvira Sustava trgovanja emisijama EU i ostavlja otvorena vrata nacionalnim porezima na neočekivane prihode energetskih tvrtki.

dnevno.hr