Zadnji komentari

Beck: S fakulteta se bježi u politiku, jer bolje je završiti i u politici ili na Aljasci nego u ludnici

Pin It

VOLE LI UOPĆE NAŠI POLITIČARI SVOJU ZEMLJU?!

Dinko Čutura, povjesničar i ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva, kao jedini kandidat za taj položaj, prošli je tjedan u demokratskom procesu bio izabran za predsjednika Akademske zajednice HDZ-a “Dr. Ante Starčević”. Kao jednu točku svog programa naveo je osnivanje akademskih zajednica u svim županijama jer ”svaka od njih i jest neko sveučilišno središte”, piše Boris Beck za Večernji list.

Time je pokazao da niti poznaje akademsku zajednicu niti čita vijesti, jer je baš tih dana pisalo po internetu da se ukidaju veleučilišta u Međimurju, Krapini i Požegi, a na koncu će se likvidirati i sva druga, jer izvan najvećih gradova očito nije moguć nikakav akademski život. On diše na škrge i u sveučilištima koja još funkcioniraju jer država stalno mijenja pravila igre, novca fali, studenata je sve manje, a mlade ne privlači tako naporan i potplaćen život.

Komfor

“Velik broj ljudi iz poslovnog svijeta i akademske zajednice danas se odbija angažirati iz niza razloga, ne žele se izlagati i prihvatiti političku utakmicu koja je nerijetko neugodna, podrazumijeva brojne udarce i medijske pritiske, pa žive u svom komforu, danas više nego devedesetih kada je akademska zajednica hrlila u politiku”, rekao je tada Plenković.

Profesorski komfor se sastoji od komunikacije s desecima i stotinama studenata, predavanja, seminara i vježbi, ispita usmenih i pisanih koje treba ispraviti, kolokvija i konzultacija, radova i knjiga, recenziranja i projekata, upisivanja ocjena u nemušti program, istraživanja i skupova, institucionalnih dužnosti i promocije znanosti, mentoriranja i povjerenstava, uređivanja časopisa i organiziranja kongresa, sastavljanja izvješća i preporuka, pretraživanja baza i traženja sponzora, evidencije studenata i održavanja nastave, čitanja i sudjelovanja u bezbrojnim vijećima – a za plaću manju od voditelja gradskog odjela s jednim članom.

Eto, to je taj komfor iz kojeg se nekad s fakulteta bježalo u politiku, a bježi se i danas, i ne samo u nju, jer čak je bolje završiti i u politici ili na Aljasci nego u ludnici.

Treći ešalon…

Plenković je, kako čitam na portalima, tom prilikom zatražio od svojih članova-intelektualaca da sudjeluju u javnim raspravama i da tamo budu “jezičac na vagi koji usmjerava javne debate, s obzirom na to da nekada prvi i drugi ešalon politike odradi svoje, dođe vikend i nema nikoga da to rastumači, iz pozicije nekoga manje dnevno izloženog”.

Eto, tako to ide: prvi ešalon (državni) donese odluke i objavi ih, onda drugi ešalon (lokalni) to objasni bazi, a onda sveučilišni profesori iz trećeg ešalona tome daju tumačenje vikendom, nakon što su preko tjedna bili u zaklonu.

Manji je problem što ljudi s fakulteta vikendom nadoknađuju sve ono što nisu stigli preko tjedna (a to je uglavnom sve), što vam mogu potvrditi svi hrvatski studenti jer mailove i objave profesora dobivaju subotom, nedjeljom i blagdanom, a preko tjedna u rano jutro ili sitne noćne sate. Veći je problem što su za premijera baš oni najobrazovaniji treći ešalon, i na njih ne računaju kad donose odluke.

Znanost kao sluškinja politike

Vidimo da je i dalje živa ona komunistička ideja o poštenom intelektualcu – samo je on sada desni, za razliku od lijevog koji, kao i svaki vrag, nikad ne spava, što je lijepo objasnio tom prilikom i Jandroković: ”Percepcija je da lijevi intelektualci više sudjeluju u javnom životu, da su vidljiviji na društvenim mrežama i sveučilištu. Bilo bi bitno da svi koji dijele naše vrijednosti sudjeluju aktivnije i u javnim debatama, u medijima, na različitim događajima gdje mogu zastupati vrijednosti koje su temeljne vrijednosti moderne Hrvatske” – eto, to je znanost kao sluškinja politike.

U svakom slučaju, ja sam, kao intelektualac s fakulteta, izvršio svoju dužnost i dao tumačenje jednog političkog događaja; nadam se da su gospoda zadovoljni. A sad oprostite, imam posla oko časopisa, pa sastanak odsjeka, i poslije dvije seminarske grupe, svaka s po 30 studenata.

narod.hr