Pitanje dana kada će u Hrvatskoj razviti i četničku zastavu
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 14 Srpanj 2026 12:04
Na prostoru koji je prije samo tridesetak godina bio poprište velikosrpske agresije, razaranja i brojnih hrvatskih žrtava, takav čin nije izraz pobožnosti nego politička poruka", stoji u priopćenju DP-a.
Isticanje simbola Srpske pravoslavne crkve povodom Petrovdana u Polači izazvalo oštru reakciju Domovinskog pokreta, ali i burnu raspravu u javnosti o zakonskim obvezama, povijesnom kontekstu i granicama vjerskih sloboda.
Dok se hrvatska javnost u ljetnim mjesecima primarno bavi turističkom sezonom, u zaleđu Dalmacije ponovno su se rasplamsale političke i društvene strasti. Povod novim tenzijama događaj je na pravoslavnoj crkvi u Polači pokraj Knina, gdje je povodom blagdana Petrovdana istaknuta zastava Srpske pravoslavne crkve (SPC) s ćiriličnim simbolom četiri "S".
Na događaj je ekspresno reagirao županijski ogranak Domovinskog pokreta Šibensko-kninske županije, oštro osuđujući ovaj čin i proglašavajući ga političkom provokacijom. Iz Domovinskog pokreta Šibensko-kninske županije u svom su priopćenju naglasili kako nemaju ništa protiv toga da nacionalne manjine ili vjerske zajednice slobodno obilježavaju svoje blagdane, što smatraju ustavnim pravom koje poštuju.
Međutim, ističu kako ne namjeravaju šutke promatrati ono što doživljavaju kao provokaciju."Na pravoslavnoj crkvi u Polači, pokraj Knina, povodom Petrovdana istaknuta je zastava Srpske pravoslavne crkve s ćiriličnim simbolom četiri 'S', dok hrvatske državne zastave odgovarajuće veličine nema. Na prostoru koji je prije samo tridesetak godina bio poprište velikosrpske agresije, razaranja i brojnih hrvatskih žrtava, takav čin nije izraz pobožnosti nego politička poruka", stoji u priopćenju DP-a.
Velika rasprava
Iz ove stranke dodatno navode kako nitko tko poznaje hrvatsku povijest u ovome ne može ne vidjeti sporni element te upozoravaju na, kako kažu, zabrinjavajuću šutnju institucija:
"Kada se vrijeđaju osjećaji hrvatskih branitelja i većinskog naroda, reakcije gotovo da nema. Takvi dvostruki kriteriji ne doprinose povovjerenju ni suživotu. Poštovanje prema Republici Hrvatskoj nije stvar izbora, nego minimum civilizacijskog i građanskog ponašanja. Tko živi u Hrvatskoj, dužan je poštovati hrvatsku državu, njezine zakone i njezine državne simbole", napisali su.
Ovo priopćenje izazvalo je veliku raspravu među građanima i čitateljima, a u komentarima ispod objave progovara se o različitim kutovima ovog problema – od ustavnih prava na slobodu vjeroispovijesti do povijesnih interpretacija i poštivanja zakonskih normi RH. Jedan dio građana smatra da je u ovom slučaju riječ isključivo o vjerskom obredu i simbolu koji ne bi trebao biti predmet političkih prepucavanja.
Podijeljena mišljenja
"Ovdje nije ništa sporno. To je zastava Srpske pravoslavne crkve koja se vijori na srpskoj pravoslavnoj crkvi i točka. Da viju državnu zastavu Republike Srbije (ili bilo koje druge države na svijetu) bili bi obvezni istaknuti i zastavu Hrvatske. Ovako, pustite ljude neka obilježavaju i slave svoje vjerske praznike. Sretno im i beričetno što god da slavili. Na to ne samo da imaju pravo po Ustavu RH, nego je i lijepo i pristojno da mi kao većinski narod to poštujemo", navodi se u jednom od komentara.
S druge strane, drugi komentatori ukazuju na širi povijesni i heralditički kontekst, ali naglašavaju problem zakonske obveze isticanja službenih obilježja države u kojoj se manifestacija održava. "Zastava uopće nije sporna, to je zastava Srba još od 19. stoljeća, a grb od Nemanjića koji su svi pravoslavni narodi Balkana preuzeli od Bizanta (Sveto trojstvo ocili u križu). To nije sporno. Sporno je što promoviraju četništvo i zastavu preko cijele crkve, a najgore što nema službene zastave Republike Hrvatske pored njihove, što je obveza po zakonu za sve nacionalne manjine u RH", ističe drugi čitatelj.
Otvoreno pitanje institucionalne reakcije
Ovaj slučaj još je jednom otvorio pitanje usklađenosti vjerskih i manjinskih manifestacija s pozitivnim propisima Republike Hrvatske, napose Zakonom o uporabi grba, zastave i himne RH te održavanju javnog reda i mira.
Pitanje gdje prestaje vjerska sloboda, a gdje počinje zakonska obveza isticanja državnih simbola i zaštita nacionalnih osjećaja u lokalnim zajednicama pogođenima ratom, očito ostaje osjetljiva tema u zaleđu Dalmacije o kojoj će javnost i institucije tek morati dati jasan stav.
