Učiteljica iz Beča: Učenici ne znaju njemački, nastava je gotovo nemoguća
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 17 Listopad 2026 10:00
U jednom bečkom razredu nijedno dijete ne govori njemački kao materinski jezik. Učiteljica Simone R., koja već pet godina radi u školi s velikim odgojno-obrazovnim izazovima, toliko je frustrirana jezičnim poteškoćama učenika da je odlučila napustiti Beč. Ono što je najviše frustrira jest činjenica da su znanja njemačkoga jezika kod mnogih učenika toliko loša da se ne može govoriti o normalnoj nastavi.
Nedovoljno poznavanje njemačkoga jezika
Samo nekoliko tjedana nakon početka školske godine 26-godišnja učiteljica Simone R. došla je do krajnjih granica izdržljivosti. Već četiri godine radi s istim razredom, a sve se teže nosi s problemima koji proizlaze iz nedovoljnog poznavanja njemačkoga jezika. U razgovoru za austrijski portal Heute priznala je da se umjesto poučavanjem školskog gradiva često bavi osnovama njemačkog jezika.
„Želim biti prava pedagoginja. To sam učila i to je bio moj profesionalni cilj”, rekla je učiteljica, koja je završila i dodatno obrazovanje za jezično poučavanje.
U razredu 23 učenika, nijedno dijete ne govori njemački kao materinski jezik
U njezinu razredu četvrtog razreda osnovne škole nalazi se 23 učenika, a nijednome njemački nije materinski jezik. Prema riječima učiteljice, nastavu može pratiti približno deset do dvanaest učenika, dok kod ostalih jezične poteškoće svakodnevno otežavaju rad. Neki učenici ne razumiju čak ni osnovne upute.
Problem će posebno doći do izražaja na prvim pisanim provjerama znanja, za koje se učenici trebaju pripremiti pisanjem priča prema slikama, opisivanjem osoba i prepričavanjem vlastitih doživljaja. „Ne mogu zamisliti da će to uspjeti”, priznala je učiteljica.
Posebno zabrinjava primjer 12-godišnjeg dječaka koji je rođen u Austriji, ali je već dvaput ponavljao razred. Iako je u šestoj godini osnovnoškolskog obrazovanja, još uvijek teško samostalno sastavlja rečenice na njemačkome jeziku. Učiteljica navodi da dječak može izreći tek najjednostavnije rečenice poput „Idem na zahod” ili „Trebam pomoć”. Trenutačno radi prema nastavnim materijalima za drugi razred, namijenjenima djeci od sedam do osam godina.
Dječak nije iznimka. U razredu je još pet dječaka koji imaju 11 godina, što znači da su najmanje jednom ponavljali razred.
Želi poučavati djecu koja govore njemački
„To je jednostavno frustrirajuće”, rekla je Simone R., ističući da zbog jezičnih prepreka sve teže može ispunjavati svoju ulogu učiteljice. „Ne razumiju ni moja najjednostavnija objašnjenja”, opisala je svakodnevicu u učionici.
Zato želi nastaviti raditi u obrazovanju, ali izvan Beča, u sredini u kojoj bi mogla poučavati djecu koja govore njemački i više se usredotočiti na školsko gradivo.
„Želim otići na selo”, poručila je, ocijenivši da je situacija u njezinu razredu postala previše obeshrabrujuća. Ipak, odlazak ne će biti jednostavan. Kako navodi, nastoje je zadržati u Beču jer školama već nedostaje učitelja.
U Beču 60 posto prvašića koji ne znaju dovoljno njemački rođeno je u Austriji
Mnogi bečki prvašići ne poznaju dovoljno njemački da bi mogli pratiti nastavu, iako su rođeni u Austriji. Prema analizi Agende Austrije za školsku godinu 2025./2026., problem je izražen i u vrtićima, a stručnjaci upozoravaju na potrebu jačanja jezične integracije, naveo je u rujnu austrijski Heute.
Prema podatcima austrijskog statističkog ureda Statistik Austria, koje je Agenda Austria obradila za dnevnik Kronen Zeitung, čak 60 posto učenika prvih razreda koji zbog nedovoljnog znanja njemačkog imaju status učenika s posebnim obrazovnim statusom zbog nedovoljnog znanja njemačkog rođeno je u Austriji. Mnogi su djeca roditelja koji su u zemlju stigli tijekom migrantskog vala 2015. godine.
U bečkoj četvrti Favoriten (najveći bečki okrug) od 2561 prvašića njih 1696 nije dovoljno poznavalo njemački jezik. U četvrti Margareten udio takvih učenika iznosio je 74,8 posto. U Liesingu je čak 76 posto prvašića s nedovoljnim znanjem njemačkog cijeli život provelo u Austriji. U Donaustadtu je taj udio iznosio 72,3, a u Floridsdorfu 71,7 posto.
Stručnjakinja Agende Austrije Carmen Treml upozorava da bi djeca koja odrastaju u Austriji do polaska u školu trebala dovoljno dobro poznavati njemački. Ističe da se jezične poteškoće mogu nastaviti godinama te smatra da i roditelje treba više potaknuti na učenje jezika.
Njemački nije većinski jezik u bečkim vrtićima
Problem počinje već u predškolskim ustanovama. Od 16.731 djeteta u bečkim javnim vrtićima njih 11.450 ima prvi jezik različit od njemačkog. U privatnim vrtićima taj udio iznosi 53 posto.
Treml upozorava da je kvalitetnu nastavu teško ostvariti ako većina učenika u razredu ne govori njemački. Predlaže i pooštravanje pravila o socijalnoj pomoći kako bi se spriječilo izbjegavanje integracijskih programa.
Bečka gradska vijećnica za obrazovanje Bettina Emmerling iz austrijske liberalne stranke NEOS najavila je mjeru prema kojoj bi najviše 20 posto učenika u razredu smjelo govoriti isti svakodnevni jezik. Međutim, nije predviđena obvezna kvota za njemački, pa bi se teoretski u razredu moglo govoriti više jezika, a da nijedan nije njemački. Primjena mjere najavljena je za 2028. godinu.
