Uspjeh studentske revolucije u Srbiji i Hrvatska
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 10 Studeni 2026 11:06
Pobjeda Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji svakako će imati određene implikacije po stanje u Hrvatskoj. S druge strane sagledamo li tu pobjedu u europskom kontekstu, ne možemo ne uočiti da se ona uklapa u svojevrsnu jesen europskih naroda, štoviše da im na svojevrstan način prethodi te u tom smislu može biti i modelativna.
Stoga nije naodmet promotriti događanja u Srbiji i s ta dva naznačena aspekta – eventualnog utjecaja na zbivanja u Hrvatskoj te europski kontekst tih događaja. Osobito ima li se u vidu da se ta događanja prate s nemalim zanimanjem u Hrvatskoj, ali i u cijeloj Europi.
Revolucionarni studentski pokret u Srbiji mnogi su u Hrvatskoj doživljavali gotovo kao unutrašnju stvar, a ne tek kao stanovita politička gibanja u susjednoj zemlji. Razloge za to svakako treba tražiti u zajedničkoj jugoslavenskoj prošlosti, koja je ne samo u mnoge pojedince, nego i u cijela obiteljska stabla ucijepila ideju jugoslavenstva. Sjetimo se samo pretjerano srdačnih dočeka studenskih aktivista u nekim hrvatskim gradovima dok su ovi biciklirali prema središtu Europske unije, zadivljenog cvrkutanja nekih javnih osoba poput Severine i sličnih. U svakom slučaju, u Hrvatskoj je gotovo od početka prisutna ta stanovita naklonost srpskoj studentskoj stvari, odašiljana iz krugova nepopravliivih jugonostalgičara.
Pobjedu Studentske liste u Hrvatskoj su pozdravili mnogi akteri javnoga života. Tako je već u izbornoj noći platforma Možemo! uputila službenu čestitku putem svojih kanala i Facebook stranice ističući kako je studentska pobjeda došla kao plod "gotovo dvije godine ustrajnih studentskih prosvjeda i neumorne građanske borbe" te kako je Srbija jasno i nedvosmisleno rekla "dosta" dugogodišnjoj autokratskoj vladavini Aleksandra Vučića čime je otvoren prostor za uspostavu demokratskih standarda u susjednoj zemlji. Nezamislivo je, recimo, da bi se s toliko angažmana i empatije Možemo uključio u neka politička previranja u Italiji ili Mađarskoj! Promjene u Srbiji pozdravili su na svoj način također i Andrej Plenković, Tonino Picula, Vesna Pusić, Milorad Pupovac, Žarko Puhovski i brojni drugi. S druge strane stanoviti skepticizam prema promjenama u Srbiji izrazili su političari s desnog spektra domaće političke scene upozoravajući kako srpskog nacionalizma i averzije prema Hrvatskoj nisu lišeni ni studentski redovi.
U Hrvatskoj već postoje određene inicijative koje pozivaju na bunt inspirirane kako događanjima u Srbiji tako i događanjima u Europi. Za sada su najavljena dva takva prosvjeda. Prvi najavljuje Inicijativa "Vrijeme za promjenu". Prosvjed su najavili prvo za 21. studenoga pa ga odgodili na 12. prosinca. U proglasu naglašavaju: ''Nismo ni lijevi ni desni nego smo građani koji žele promjene. Zajedno za prtransparentnost, odgovornost i svjetliju budućnost.'' Društvenim se mrežama također počeo širiti poziv inicijative Štrajk mladih odnosno Youth Strike Croatia koji u petak, 20.11.2026. poziva učenike i studente da bojkotiraju nastavu u svojim školama i fakultetima i umjesto toga se kolektivno organiziraju ispred njih, očito izravno potaknut sličnim štrajkovima učenika i studenata diljem suvremene Europe.
Može li išta korisno za Hrvatsku proisteći iz sličnih prosvjeda? Siguran sam da ne može jer općenite floskule o transparentnosti, poboljšanju uvjeta života i slično uvijek su samo zgodni izgovori zakulisnih igrača, a njihove prave namjere obično nemaju nikakve veze s interesom naroda. Naprotiv! Ni srbijanski model ni europska đačka revolucija Hrvatskoj ne mogu donijeti ništa dobro, međutim u kontinentalnom previranju naroda teško će i Hrvatska zadržati društveni mir. Stvari jednostavno tako funkcioniraju, uvijek se dio revolucionarne energije iz susjedstva prelije i u našu zemlju. Kada je 1848. i 1849. Europom plamtjelo tzv. Proljeće naroda, Hrvatska se našla u poziciji da brani ono malo državnosti što joj je ostalo od mađarske revolucije zbog čega je Hrvate Marx okarakterizirao preprekom europskom napretku. Danas dok svjedočimo svojevrsnoj jeseni europskih naroda, Hrvatska se, čini mi se, opet nalazi u situaciji da se na svaki način odupre općem trendu i pokuša sačuvati društveni mir i koheziji.
Hoće li u tome uspjeti, odgovor će dati dani i mjeseci koji slijede.
Damir Pešorda
