Zadnji komentari

Je li se Zapad spreman „pofajtati“ s Rusijom do kraja u slučaju da to Kijev više ne bude u stanju?

Pin It

Patrušev je upozorio da zapadne obavještajne službe obučavaju teroriste i diverzante za činjenje zločina na teritoriju Rusije i da “prilikom blokiranja ruske financijske imovine, Anglosaksonci koriste obrasce koje je Engleska isprobala još 1920-ih, kada je London besramno prisvojio zlatne rezerve Ruskog Carstva”

Ujedinjeno Kraljevstvo jedna je od zemalja predvodnica svekolike pomoći Ukrajini nakon ruske invazije krajem veljače prošle godine.

Iako uvelike zaostaje za američkom pomoći Kijevu, London je na političkom planu vjerojatno najagilnija europska prijestolnica po pitanju motivacije za pomoć i za plasman u Ukrajinu sve modernijih vrsta oružja. O takvom oružju mnoge zemlje EU nerado govore i oko toga prilično kalkuliraju jer se ne žele previše uvlačiti u opasni sukob s Rusijom, koji ipak, kako smatraju – nije njihov rat ma kako to politika formalno prikazivala.

Međutim, oko isporuka najsuvremenijih vrsta naoružanja koje mjesecima traži Kijev – između ostalog i kao preduvjet za pokretanje svoje proljetne ofenzive (od tog je preduvjeta, čini se, Kijev morao odustati a u ofenzivu će morati s onim što je od Zapada dobio i što ovaj, za razliku od njega smatra potpuno dostatnim), poput modernih zapadnih lovačkih zrakoplova i raketa dugog dometa – i London još uvijek drži „podignutu ručnu“. U tome, zapravo, dosljedno slijedi upute američkog Pentagona koji čini to isto i koji je ipak „alfa i omega“ u zadavanju tona svemu što se tiče ukupne zapadne politike prema Ukrajini.

S druge strane, s obzirom kako britanska vojska i sama prilično oskudijeva pojedinim važnim oružanim komponentama – primjerice po pitanju broja suvremenih tenkova – nerijetko britanska pomoć Ukrajini u isporukama oružja zaostaje za onom koju ta zemlja pruža po pitanju suvremene obavještajne pomoći ili pak savjetodavnih odnosno instruktorskih usluga od strane izvrsno obučenih i iskusnih britanskih vojnika.

Isto tako nije nikakva tajna (o tome su krajem prošle godine pisali i utjecajni britanski mediji poput The Times-a) da su i dijelovi pojedinih elitnih specijalnih postrojbi britanske vojske prošle godine aktivno sudjelovali u ograničenim i visoko tajnim akcijama na tlu Ukrajine tijekom tamošnjeg rata.

London bi mogao isporučiti rakete dometa do 300 kilometara

Međutim, London ide dalje. Tako su u utorak, 2. svibnja, objavljeni odgovori visokih službenika britanskog ministarstva obrane na pitanja zastupnika tamošnjeg parlamenta vezano uz isporuke oružja Kijevu. Tamo se, između ostalog navodi kako britanska vlada ne planira prebaciti helikoptere Apache u Ukrajinu, već traži dobavljače projektila dometa od 100 km do 300 km, kao i oklopnih vozila za potrebe Oružanih snaga te zemlje

“Vlada trenutačno ne planira prebaciti helikoptere Apache u Ukrajinu”, – napisala je zamjenica šefa ministarstva obrane Velike Britanije, barunica Annabelle Goldie. Drugi zamjenik ministra obrane, James Hippy, izjavio je pak da se sada planira platiti za “sustave protuzračne obrane i oružje dugog dometa” za Kijev.

Web stranica britanske vlade navodi kako do 4. svibnja ministarstvo prima prijave od potencijalnih dobavljača spremnih za isporuku “projektila dometa 100-300 km, kopnenog, pomorskog ili zračnog baziranja, s korisnim teretom (uključuje masu bojevih glava) od 20 do 490 kg”. Prednost će imati rakete koje je teško presresti, imaju sposobnost suprotstavljanja sustavima protuzračne obrane i otporne su na djelovanje elektroničkog ratovanja.

Drugi paket pomoći Ukrajini trebao bi uključivati i ​​sustave protuzračne obrane namijenjene borbi protiv bespilotnih letjelica i krstarećih projektila, postavljače mostova, tegljače tenkova i td.

Moskva je sve više ljuta na London

Zato nije preveliko iznenađenje što je upravo London jedna od zapadnih prijestolnica koje Moskva i najviše kritizira ali i oštro osuđuje zbog poteza koje ovaj povlači po pitanju vojne pomoći Ukrajini.

Tako je ruski državni vrh, uključno i predsjednik Vladimir Putin osobno, nedavno oštro upozorio London o poduzimanju ruskih protumjera s obzirom na izjavu da Britanci Kijevu isporučuju protutenkovsko streljivo s osiromašenim uranom.

Međutim, ruski državni vrh sve više osuđuje London i u kontekstu njegovih poteza vezanih uz do sad povijesno neviđene (proturuske) sankcije uvedene prema bilo kojoj zemlji.

Moskva, tako, oštro kritizira britanske pozive na konfiskaciju ruskih državnih aktiva i privatne imovine njenih građana u zapadnim zemljama (obično ih se naziva oligarsima ali najvećim dijelom to nisu oni već „obični“ bogati ruski građani koji na zapadu najčešće posjeduju određene nekretnine ili jahte, ušteđevine, a puno manje biznis) iako se London još nije odlučio na takav potez a vjerojatno i neće – barem što se tiče ruske državne imovine tj. deviznih i zlatnih pričuva u zapadnim financijskim institucijama. To bi, naime, moglo izazvati povlačenje sredstava drugih bogatih država ili njihovih investitora iz zapadnih banaka u strahu da se nešto slično i njima ne dogodi.

Patrušev upozorio da Zapad obučava teroriste za diverzije u Rusiji

U srijedu, 3. svibnja, moćni Putinov suradnik i tajnik Vijeće sigurnosti Ruske Federacije (i bivši čelnik protuobavještajne službe FSB) Nikolaj Patrušev, u intervjuu za tamošnji medij Izvestija, izjavio je kako Zapadne zemlje aktivno koriste terorističke i ekstremističke organizacije protiv Rusije, pokušavajući utjerati strah u njezino stanovništvo i potkopati ustavne temelje zemlje.

Pri tom je naglasio kako Zapad u ovom slučaju koristi metode “koje je koristio 1990-ih na Sjevernom Kavkazu”.

Naglasio je kako zapadne obavještajne službe obučavaju teroriste i diverzante za činjenje zločina na teritoriju Ruske Federacije i skrenuo pozornost na činjenicu da “prilikom blokiranja ruske financijske imovine, Anglosaksonci koriste obrasce koje je Engleska isprobala još 1920-ih, kada je London besramno prisvojio zlatne rezerve Ruskog Carstva”.

Tmurna perspektiva

Dakle, perspektiva rusko-britanskih odnosa (u kontekstu onih širih između Rusije i združenog Zapada) krajnje je tmurna. Unutar ruskog društva protubritansko (i u širem smislu „protu-angloameričko“) raspoloženje permanentno raste i za to je sve manje potrebno ulaganje tzv. kremaljske propagande.

Ukrajinski rat homogenizirao je Rusiju na razinu neviđenu od Drugog svjetskog rata, pa bilo kakva nadanja Zapada o raskolu i svrgavanju Putina i kompletnog ustroja državne vlasti nekakvim općenarodnim buntom postaju sve iluzornija – iako se samo društvo itekako suočava s brojnim problemima ekonomske prirode (sankcije ipak djeluju iako ne onako kako se od njih očekivalo), a sve više i klasičnog terorizma.

Međutim samim Rusima od pada standarda čini se da je ipak važnija opstojnost zemlje, a upravo ukrajinski rat smatraju sve više egzistencijalnom borbom tj. onom o čijem ishodu ovisi opstojnost Rusije kao države ali i ruskog naroda u cjelini.

Barem ovom zadnjem pridonijele su i početne nespretnosti i histerični potezi Zapada nedugo nakon početka ruske invazije, kada je poduzimao poteze koji su išli u smjeru obračuna s čitavom ruskom kulturom, jezikom, književnošću, sportom i td. Nešto od toga i dalje je na snazi (poput zabrana nastupa brojnim ruskim sportašima na određenim natjecanjima međunarodnog karaktera).

Ključni stratezi na Zapadu ove procese naravno uočavaju i za njih znaju i to svakako pridonosi jačanju nervoze i s njihove strane.

Postavlja se glavno pitanje: je li se i sam Zapad spreman „pofajtati“ s Rusijom do kraja – neposredno na ukrajinskim bojišnicama u slučaju da Ukrajinci to više ne budu u stanju?

Zoran Meter/geopolitika.news