HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Počela sam pisati tekst o akciji prikupljanja potpisa za opoziv pulskog gradonačelnika SDP-ovca Peđe Grbina, međutim događaji su se nagomilali pa počinjem sa:

Na današnji dan 2007. godine – preminuo jedan od najvećih heroja  Domovinskog rata MARKO BABIĆ - Sinjska rera | web portal Sinja i Cetinskog  kraja

Pitanje nacionalnog identiteta, povijesne istine i državotvornosti u svakom suverenom narodu predstavlja temelj na kojem se gradi budućnost. Međutim, promatrajući aktualne kulturne prilike u Hrvatskoj, opravdano se postavlja pitanje: čije interese zastupaju i novčano podupiru hrvatske državne ustanove?

Nešto se u Hrvatskoj promijenilo. I to ne preko noći. Promijenilo se u kulturi, promijenilo se u sportu, promijenilo se u politici, a ponajviše se promijenio odnos prema onome što se nekada podrazumijevalo pod nacionalnim ponosom i nacionalnim nabojem.

Svi igrači s rukom na srcu, Bilić ne: Sitnica ili poruka koja razvodnjava  kult Vatrenih?

Zlatko Dalić je otjeran, a Slaven Bilić je doveden ne samo da uništi kult nogometne reprezentacije koja je širom svijeta pronosila ponos i slavu hrvatskoga naroda, nego i da ponizi hrvatski narod. 

Nakon kolumne Ivice Šole u Slobodnoj Dalmaciji, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u svojoj je objavi na Facebooku napala Šolu, prozivajući ga zbog navodnog „govora mržnje” i širenja dezinformacija vezanih uz financiranje novog filma Lordana Zafranovića „Zlatni rez – Djeca s Kozare”.

Peternel: 'Ne bude li promatrača, nas troje ili četvero više nećemo  podržavati Vladu' | tportal

Počelo je preuzimanjem Dinama od strane Možemo!, nastavilo se političkom eutanazijom Dalića, ustoličenjem provjerenog asa duboke države, Slavena Bilića, pa provokacijom zvanom novi stadion. A ovo večeras bio je grand finale – završni čin uništenja nogometa koji je smetao jer je bio previše nacionalan, „za dom spreman“ i s rukom na srcu.

Bitorajac, prijetnje i bojkot: što je tko rekao o ulozi u filmu „Zlatni rez  42“ | Narodni Reporteri

Bitorajac je sam priznao da je prije potpisivanja ugovora pažljivo pročitao scenarij. To znači da je točno znao na što pristaje, kako su likovi napisani i u kakav se povijesni okvir priča stavlja. Ako ti scenarij leži na stolu, a ti svejedno staviš svoj potpis na projekt koji služi za ideološko prekrajanje i falsificiranje povijesnih činjenica, onda ti je to falsificiranje očito sasvim odgovaralo

Rene Bitorajac uoči premijere filma u kojemu glumi ustaškog zapovjednika:  Nitko nam nije prijetio | tportal

O tome da glumci imaju pravo glumiti gdje hoće, o tome naravno nema razgovora, ali se isto tako ne može ne vidjeti da vam honorar daje Vučić, dva tjedna prije izbora. Da vam honorar daje Milorad Dodik — vlast koja je protjerala ne 250.000 Marsovaca, već Hrvata. Novce vam daje Stanivuković, gradonačelnik Banja Luke. Ako nemate problema s tim da vas ta tri zlikovca financiraju — okej

zlatko dalic Archives - Total Croatia

Daliću se godinama rugalo zbog njegove poniznosti: Boga, krunice, zahvalnosti, domoljublja, jezika koji nije bio jezik salonske Hrvatske. Kao da su poniznost i samopouzdanje proturječni. A bilo je upravo obratno. Dalićeva je Hrvatska bila ponizna, ali se nije dala poniziti. Bila je svjesna svojih granica i istodobno uvjerena da ih može prekoračiti.

Mladi ne mogu da priušte krov nad glavom i polovinu svojih prihoda troše na  stanovanje | Biznis.rs

Može li rješavanje stambenog pitanja mladih ublažiti hrvatsku demografsku krizu? O stanovanju, iseljavanju i demografskoj obnovi Davor Dijanović razgovarao je s demografom Stjepanom Štercom za HKV.

Mladen Pavković: Bio je i ostao legenda Domovinskoga rata!

Pin It

General Janko Bobetko 'otac' je Hrvatske vojske u Domovinskom ratu: 'On je  naš Patton, naš Eisenhower' - Dnevno.hr

S ponosom se sjećamo ratnog  načelnika Glavnog stožera  Hrvatske vojske, stožernog generala  Janka Bobetka (Crnac, kraj Siska, 10. siječnja 1919. – Zagreb, 29. travnja 2003.), Bio je i ostao jedan od najistaknutijih i najomiljenijih hrvatskih generala tijekom hrvatskog  obrambenog Domovinskoga rata. 

Bio je strah i trepet za srpskog i crnogorskog okupatora u obrani Dubrovnika, a uspješno je vodio  i druge vojne operacije. Nakon što ga je predsjednik dr. Franjo Tuđman razriješio dužnosti prije Vojno-redarstvene operacije Oluja obavljao je dužnost i zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru.

Uvijek je isticao nužnost i važnost skrbi o obiteljima poginulih  hrvatskih branitelja, napose djece bez roditelja te invalida Domovinskoga rata.

- „Na odnosu prema ratnicima hrvatske Domovine, prema ljudima  koji su dali svoje živote, prema ljudima koji će tek dati, Hrvatska polaže povijesni ispit sama pred sobom. Tu Hrvatska prolazi ili dobiva negativnu ocjenu“ – govorio je.

Objavio je i knjigu „Sve moje bitke“ u kojoj je opisao najvažnije događaje u kojima je sudjelovao tijekom Domovinskoga rata, a koja je naišla na različiti odjek, jer je pisana britko, čisto i bez „farbanja“ povijesti.

„...Imam čisti obraz koji mi dopušta da iza sebe ostavim pisani trag o svemu što sam radio i dovršio kroz svoj više od pet desetljeća dug vojni i politički život.“ – rekao je.

Bivši, žalosni i sramni predsjednik RH Stjepan Mesić prisilno ga je 2000. godine umirovio, zajedno s još sedam hrvatskih generala, zbog toga što je bio supotpisnik Otvorenog pisma dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika hrvatskoj javnosti. To dobronamjerno pismo još je danas aktualno, a Mesić bi morao odgovarati za sramotu koju je tada učinio Junacima Domovinskoga rata, a time i svima onima koji su branili i obranili hrvatsku Domovinu.

Bobetka je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optužio 2002. za ratne zločine. 

General je tada izjavio da u Haag neće otići živ i nije htio primiti optužnicu.

Umro je 29. travnja 2003. u Zagrebu, a pokopan je na  grobljuViktorovac u Sisku.

Uspomena na njega i njegov doprinos u stvaranju slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države ostat će zauvijek u sjećanju svih onih koji su ga poznavali i voljeli. 

Već je vrijeme da taj legendarni ratni zapovjednik dobije i svoj spomenik ili trg u centru Zagreba, a ne da se i dalje svečano podižu biste onima koji su se borili i stvarali Titovu Jugoslaviju.

Mladen Pavković, 

predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.)

Login Form