HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Kada se ukupan iznos državne potpore podijeli s brojem prodanih karata, dolazi se do apsurdnog podatka da hrvatski porezni obveznici po svakom gledatelju u kinu subvencioniraju iznose od 100, 200, pa i više od 500 eura. Dok komercijalni naslovi moraju opravdati svaki uloženi cent na tržištu, za povlašteni krug autora i producenata tržište i odaziv publike uopće ne postoje kao kriterij uspjeha.

Vijest da Francusku već tjedan dana potresaju prosvjedi učenika, koji su poprimili nasilni karakter sveopće pobune protiv vlasti, nije više ni vijest za naslovnice. Ako probate “izguglati” nešto o tome, zadnje su vijesti uglavnom stare dva dana, tako da ćete steći dojam kako se stvar okončala nakon što je francuska vlada ponudila ustupke, premda su se u stvarnosti prosvjedi nastavili jednakim intenzitetom.

Aleksandar Vučić u okupiranoj Glini 1995

Zamisao o proširenoj, 'Velikoj' Srbiji nije se, zapravo, mijenjala od vremena Vuka (Stefanovića) do vremena Vučića, Aleksandra. Razlikovale su se samo zamišljane metode njezina ostvarenja. Prisjetimo se govora donedavnoga srpskog predsjednika, pred okupljenim Srbima usred Hrvatske, u Glini, sredinom ožujka 1995.

Damir Vanđelić o svom izbornom rezultatu i novoj Vladi: Nekima je ovo  smiješno, a meni - opasno - Forbes Hrvatska

Zagužvalo se posljednjih tjedana na političkoj sceni kao da parlamentarni izbori nisu tek za godinu i pol. Svi nešto osnivaju, ujedinjuju, spajaju i sve to uz nezaobilaznu medijsku ofenzivu kao logičan PR instrument svojih političkih poteza.

To je taj tihi građanski rat koji plamti u svim mogućim segmentima hrvatskog društva, koji niti se prokazuje, niti razobličava, otvarajući put beskonačnim manipulacijama u prvom redu mladog hrvatskog naraštaja

Nekoliko stotina ljudi iz cijele Hrvatske okupilo se danas u podne na zagrebačkom Zrinjevcu kako bi Vladi Republike Hrvatske poručili: „Dosta je!” Organizatori prosvjeda, Udruga Glas poduzetnika (UGP) i udruga SMOi – Spasimo male obiteljske iznajmljivače, traže smanjenje poreza i drugih davanja, ukidanje odluka o sidrenim cijenama, manje administrativnih obveza te odgovornije trošenje javnog novca.

Hrvatska jest samostalna država i ima pravo jasno reći da je umorna od političara koji pod krinkom otpora cenzuri guraju narativ o zajedničkom prostoru. Umjesto predavanja o stihovima iz 1988. godine, budite iskreni barem prema sebi. Pjesmu niste pustili slučajno, a ljudi su poruku savršeno dobro razumjeli.

Susjedi otvaraju dosjee iz doba komunizma: Objavit će imena tisuća doušnika

Mađarska će uskoro na internetu objaviti desetke tisuća dosjea komunističke tajne policije što se od pada komunizma nije usudila nijedna vlada. Sada će svaki građanin moći će pretraživati popise doušnika i suradnika bivših sigurnosnih službi.

Cijene nekretnina u Hrvatskoj rastu radi ovih 4 razloga

Cijene nekretnina u Hrvatskoj nastavile su snažno rasti i tijekom 2026. godine. Prema podatcima Državnoga zavoda za statistiku, u drugom tromjesečju cijene stambenih objekata bile su 12,7 posto više nego godinu prije. U Zagrebu je godišnji rast iznosio 15,7 posto, na Jadranu 9 posto, a u ostalim dijelovima Hrvatske 15,8 posto. Istodobno je broj prodanih stambenih objekata pao za 33,3 posto.

Zakuhali buru pa utihnuli: Na optužbe iz HDZ-a da je njihovu akciju  organizirao Milanović jedino je Ćesić Rojs bio brutalan, poprilično |  tportal

Narod generale najviše pamti po neshvatljivim potezima. Ti su potezi duboko podijelili i razočarali branitelje. Najbolji primjer je pismo iz 2022. Tada su istaknuti umirovljeni generali zatražili pomilovanje bivših šefova jugoslavenske tajne policije. Među potpisnicima su bili Ante Gotovina, Ivan Čermak, Ljubo Ćesić Rojs, Pavao Miljavac i Davor Domazet Lošo. Tražili su milost za Josipa Perkovića i Zdravka Mustača.

Mladen Pavković: Bio je i ostao legenda Domovinskoga rata!

Pin It

General Janko Bobetko 'otac' je Hrvatske vojske u Domovinskom ratu: 'On je  naš Patton, naš Eisenhower' - Dnevno.hr

S ponosom se sjećamo ratnog  načelnika Glavnog stožera  Hrvatske vojske, stožernog generala  Janka Bobetka (Crnac, kraj Siska, 10. siječnja 1919. – Zagreb, 29. travnja 2003.), Bio je i ostao jedan od najistaknutijih i najomiljenijih hrvatskih generala tijekom hrvatskog  obrambenog Domovinskoga rata. 

Bio je strah i trepet za srpskog i crnogorskog okupatora u obrani Dubrovnika, a uspješno je vodio  i druge vojne operacije. Nakon što ga je predsjednik dr. Franjo Tuđman razriješio dužnosti prije Vojno-redarstvene operacije Oluja obavljao je dužnost i zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru.

Uvijek je isticao nužnost i važnost skrbi o obiteljima poginulih  hrvatskih branitelja, napose djece bez roditelja te invalida Domovinskoga rata.

- „Na odnosu prema ratnicima hrvatske Domovine, prema ljudima  koji su dali svoje živote, prema ljudima koji će tek dati, Hrvatska polaže povijesni ispit sama pred sobom. Tu Hrvatska prolazi ili dobiva negativnu ocjenu“ – govorio je.

Objavio je i knjigu „Sve moje bitke“ u kojoj je opisao najvažnije događaje u kojima je sudjelovao tijekom Domovinskoga rata, a koja je naišla na različiti odjek, jer je pisana britko, čisto i bez „farbanja“ povijesti.

„...Imam čisti obraz koji mi dopušta da iza sebe ostavim pisani trag o svemu što sam radio i dovršio kroz svoj više od pet desetljeća dug vojni i politički život.“ – rekao je.

Bivši, žalosni i sramni predsjednik RH Stjepan Mesić prisilno ga je 2000. godine umirovio, zajedno s još sedam hrvatskih generala, zbog toga što je bio supotpisnik Otvorenog pisma dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika hrvatskoj javnosti. To dobronamjerno pismo još je danas aktualno, a Mesić bi morao odgovarati za sramotu koju je tada učinio Junacima Domovinskoga rata, a time i svima onima koji su branili i obranili hrvatsku Domovinu.

Bobetka je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optužio 2002. za ratne zločine. 

General je tada izjavio da u Haag neće otići živ i nije htio primiti optužnicu.

Umro je 29. travnja 2003. u Zagrebu, a pokopan je na  grobljuViktorovac u Sisku.

Uspomena na njega i njegov doprinos u stvaranju slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države ostat će zauvijek u sjećanju svih onih koji su ga poznavali i voljeli. 

Već je vrijeme da taj legendarni ratni zapovjednik dobije i svoj spomenik ili trg u centru Zagreba, a ne da se i dalje svečano podižu biste onima koji su se borili i stvarali Titovu Jugoslaviju.

Mladen Pavković, 

predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.)

Login Form