HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Saborska zastupnica Dalija Orešković, koja je objavila da me je kazneno prijavila zbog naslovnice Hrvatskoga tjednika, oduševljeno je posjetila krajem prošle godine izložbu posvećenu članu Srpske nauke i umetnosti (SANU) Dejanu Medakoviću, održanoj u središtu Zagreba u organizaciji četničkoga Pupovčeva SNV-a, a Medaković je jedan od autora famoznoga Memoranduma SANU

PREDSTAVLJENA KNJIGA DR. ANTE ČUVALA "BLEIBURŠKA TRAGEDIJA I BRITANSKA  OBMANA" - PANOPTICUM

Nova knjiga  koju je 29.travnja 2026. u Zagrebu predstavio dr. Ante Čuvalo.Dr. Ante Čuvalo, rođen je 1944. u Proboju kraj Ljubuškog. Nakon odsluženja JNA,  pobjegao je 1965. preko granice u Italiju , a potom u SAD gdje je studirao filozofiju i teologiju te doktorirao povijest na Ohio State Universityju s tezom o hrvatskome nacionalnom pokretu 1966. – 1972. godine.

KAMENITA VRATA:NAJPREPOZNATLJIVIJI SIMBOL GRADA ZAGREBA | CRODEX.NET

Vrlo sadržajan prošli tjedan, poklopila se trideset i peta obljetnica Hrvatske vojske i Tjedan hrvatskoga iseljeništva. S obje „teme“ imam bliske veze, iseljenici bijahu moj otac i njegov brat, prvi pravi iseljenički globtroter (Italija, Francuska, Venezuela, SAD), stric književnik (Indija, Amerika), mene ostavili da se bakćem s jugokomunizmom

Reakcije

Zatim je ustvrdio koje skupine i manjine u društvu nemaju svoje zastave: branitelji i osobe s invaliditetom, kao i najugroženija manjine – nerođena djeca. Umjesto toga, piše Pokupec, „centar je nakrcan zastavama ljudi koji su ponosni na to gdje stavljaju svoja spolovila“.

Zlatko Hasanbegović ponavlja staru netočnu tezu da antifašizam nije u  preambuli Ustava - Faktograf.hr

Hasanbegović smatra da Hrvatsku očekuju mnogo dublje promjene od pojedinačnih političkih smjena. "Pred nama je zadaća korjenite promjene državno-nacionalne paradigme, političkog sustava i Ustava. Za to postoji većina u hrvatskom narodu, ali ne postoji politička snaga koja to može provesti", poručio je

Peternel: 'Ne bude li promatrača, nas troje ili četvero više nećemo  podržavati Vladu' - tportal

Saborski zastupnik stranke DOMiNO Igor Peternel gostovao je u emisiji Zoom Z1 Televizije u kojoj je, između ostalog, definirao i što je stranka Možemo, odnosno kako je nastala. Prezentirao je i svoju viziju kako bi eventualno izgledala vlast Možemo na nacionalnoj razini.

Dok brojne mlade obitelji, mladi bez odgovarajuće roditeljske skrbi i drugi građani nemaju riješeno stambeno pitanje, Vlada prednost daje smještaju azilanata. U trenutku kada si mladi i mlade obitelji sve teže mogu priuštiti vlastiti dom, ovakav potez Vlade je nedopustiv.

Nigdje na zemaljskoj kugli ili u bilo kojoj poznatoj sferi nema toliko intelektualno "superiornih" kritičara svoje vlastite države kao što je to slučaj u Hrvatskoj. Iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu hračka se, pljucka, podmeće, izmišlja, laže i tako se rade raznorazne karijere i karijerice. Nekad čak iznenađujući uspješne.

Bivše socijalističke elite razumjele su da nakon gubitka političke i ekonomske moći jedino što im preostaje jest institucionalna moć. Pretvorili su se u ‘nezavisne umjetnike’, ‘intelektualce’ i ‘stručnjake’ koji preko natječaja, savjeta i upravnih odbora nastavljaju vladati narativom.

DIVLJI ZAPAD? Priča o zagrebačkom Hipodromu, noćnom odvođenju konja i  javnom novcu - Hrvatski glasnik

Ponjević navodi se da su na prostoru Hipodroma bile osigurane velike količine bala sijena i lucerne u vlasništvu Saveza, ali da ih gradska uprava nije dopuštala davati konjima. Također tvrdi da je nekoliko konja uginulo od posljedica gladi, dok su drugi pretrpjeli teške rane i ozljede.

Mladen Pavković: Bio je i ostao legenda Domovinskoga rata!

Pin It

General Janko Bobetko 'otac' je Hrvatske vojske u Domovinskom ratu: 'On je  naš Patton, naš Eisenhower' - Dnevno.hr

S ponosom se sjećamo ratnog  načelnika Glavnog stožera  Hrvatske vojske, stožernog generala  Janka Bobetka (Crnac, kraj Siska, 10. siječnja 1919. – Zagreb, 29. travnja 2003.), Bio je i ostao jedan od najistaknutijih i najomiljenijih hrvatskih generala tijekom hrvatskog  obrambenog Domovinskoga rata. 

Bio je strah i trepet za srpskog i crnogorskog okupatora u obrani Dubrovnika, a uspješno je vodio  i druge vojne operacije. Nakon što ga je predsjednik dr. Franjo Tuđman razriješio dužnosti prije Vojno-redarstvene operacije Oluja obavljao je dužnost i zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru.

Uvijek je isticao nužnost i važnost skrbi o obiteljima poginulih  hrvatskih branitelja, napose djece bez roditelja te invalida Domovinskoga rata.

- „Na odnosu prema ratnicima hrvatske Domovine, prema ljudima  koji su dali svoje živote, prema ljudima koji će tek dati, Hrvatska polaže povijesni ispit sama pred sobom. Tu Hrvatska prolazi ili dobiva negativnu ocjenu“ – govorio je.

Objavio je i knjigu „Sve moje bitke“ u kojoj je opisao najvažnije događaje u kojima je sudjelovao tijekom Domovinskoga rata, a koja je naišla na različiti odjek, jer je pisana britko, čisto i bez „farbanja“ povijesti.

„...Imam čisti obraz koji mi dopušta da iza sebe ostavim pisani trag o svemu što sam radio i dovršio kroz svoj više od pet desetljeća dug vojni i politički život.“ – rekao je.

Bivši, žalosni i sramni predsjednik RH Stjepan Mesić prisilno ga je 2000. godine umirovio, zajedno s još sedam hrvatskih generala, zbog toga što je bio supotpisnik Otvorenog pisma dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika hrvatskoj javnosti. To dobronamjerno pismo još je danas aktualno, a Mesić bi morao odgovarati za sramotu koju je tada učinio Junacima Domovinskoga rata, a time i svima onima koji su branili i obranili hrvatsku Domovinu.

Bobetka je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optužio 2002. za ratne zločine. 

General je tada izjavio da u Haag neće otići živ i nije htio primiti optužnicu.

Umro je 29. travnja 2003. u Zagrebu, a pokopan je na  grobljuViktorovac u Sisku.

Uspomena na njega i njegov doprinos u stvaranju slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države ostat će zauvijek u sjećanju svih onih koji su ga poznavali i voljeli. 

Već je vrijeme da taj legendarni ratni zapovjednik dobije i svoj spomenik ili trg u centru Zagreba, a ne da se i dalje svečano podižu biste onima koji su se borili i stvarali Titovu Jugoslaviju.

Mladen Pavković, 

predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.)

Login Form