HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Ceuta, sale il numero delle vittime. Appello della Chiesa per la dignità  dei migranti - Vatican News

Motiv za naglu provalu migranata su poruke madridskih socijalističkih vlasti, vrlo nalik nekadašnjim njemačkima tadašnje kancelarke Angele Merkel kako su migranti dobrodošli, te ranije sudske i vladine odluke kojima je gotovo milijun migranata bez kriminalnog dosjea dobilo pravo boravka, odnosno onemogućen je nasilan povrataka ilegalnih migranata u zemlje iz kojih su došli.

zastave

Jedna od najglasnijih i najangažiranijih kritičara gradske vlasti, Nikita Stoja prva je na X-u upozorila na nedostatak državnih obilježja u centru glavnog grada svih Hrvata: “Danas je 4. kolovoza. Dan prije Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Grad Zagreb jos nije izvjesio hrvatske zastave!!! U prilogu fotka otprije 10 min”, napisala je prije pet sati”.

Jer, sjetimo se koliko brzo znaju proraditi neki drugi mehanizmi. Kad negdje osvane grafit uperen protiv srpske manjine, kad se ošteti ploča na ćirilici, tada Milorad Pupovac zna gdje je mikrofon. Tada ima izjavu. Ima priopćenje. Ima zabrinutost za klimu u društvu. Pupovac spremno reagira na grafite. Doduše, ne na sve. Spomenik ubijenoj hrvatskoj djeci može stajati unakažen, a od SDSS-a nećete čuti ni slova.

U najtežim danima stvaranja hrvatske države, početkom kolovoza 1991. godine, istočna Slavonija proživljavala je svoje najcrnje trenutke. Nakon brutalnog masakra nad hrvatskim redarstvenicima i pripadnicima Narodne zaštite u Dalju 1. kolovoza, čitavo Podunavlje našlo se pod strahovitim obručem JNA, lokalnih pobunjenika i paravojnih formacija Željka Ražnatovića Arkana. 

Dr. Josip Stjepandić: Traktorijada ´95 nikad se više ne smije ponoviti! |  Hazud.hr

Desetljećima nakon vojno-redarstvene operacije Oluja, u javnosti se i dalje lome koplja oko razloga masovnog odlaska srpskog stanovništva s dotad okupiranih područja. Dok službeni Beograd i danas inzistira na tezi o sustavnom protjerivanju, ključni povijesni dokumenti iz ljeta 1995. godine otkrivaju sasvim drugu stranu priče.

Prije nekoliko dana općinski načelnik Konavala Božo Lasić obratio se javnosti dramatičnim apelom vezanim za neizdrživu situaciju i moguće ozbiljne posljedice koje tranzitni promet prema Crnoj Gori, Grčkoj i Albaniji ima za općinu Konavle.

HAVC financiranjem aktivista ruši vjerodostojnost vladajućih politika neznanjem, ili namjernim pogodovanjem antihrvatskim aktivistima. Gospodina Chris Marcich potrebno je zamoliti za iskrenu ispriku i da ne vrijeđa one koji su iznijeli rat na svojim leđima pozivajući se na “povijesne istine”  kojekakvih aktivista, jer time kroz blato valja sve branitelje domovinskog rata.

Pred okupljenima, među kojima je bila i saborska zastupnica SDSS-a Anja Šimpraga, otvoreno je izražavao žaljenje za neustavnom "Republikom Srpskom Krajinom" te svojatao povijesne hrvatske regije Liku i Dalmaciju.

Krajnje je vrijeme da pokret europskih domoljuba poduzme konkretne korake i počne ozbiljno shvaćati zaštitu granica. To će podrazumijevati sukob s Europskom unijom, globalističkim nevladinim organizacijama, a možda i s državama na europskim granicama. No vrijeme za takve poteze odavno je došlo.

Sjetite se samo one udruge koja promovira način drogiranja. Ni vlast ni zakon nisu reagirali. Zamislite samo da tim likovima predate cijelu Hrvatsku. Nastao bi stampedo od bježanja iz zemlje. Ili bi došlo do sukoba. Trećeg nema.

Mladen Pavković: Bio je i ostao legenda Domovinskoga rata!

Pin It

General Janko Bobetko 'otac' je Hrvatske vojske u Domovinskom ratu: 'On je  naš Patton, naš Eisenhower' - Dnevno.hr

S ponosom se sjećamo ratnog  načelnika Glavnog stožera  Hrvatske vojske, stožernog generala  Janka Bobetka (Crnac, kraj Siska, 10. siječnja 1919. – Zagreb, 29. travnja 2003.), Bio je i ostao jedan od najistaknutijih i najomiljenijih hrvatskih generala tijekom hrvatskog  obrambenog Domovinskoga rata. 

Bio je strah i trepet za srpskog i crnogorskog okupatora u obrani Dubrovnika, a uspješno je vodio  i druge vojne operacije. Nakon što ga je predsjednik dr. Franjo Tuđman razriješio dužnosti prije Vojno-redarstvene operacije Oluja obavljao je dužnost i zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru.

Uvijek je isticao nužnost i važnost skrbi o obiteljima poginulih  hrvatskih branitelja, napose djece bez roditelja te invalida Domovinskoga rata.

- „Na odnosu prema ratnicima hrvatske Domovine, prema ljudima  koji su dali svoje živote, prema ljudima koji će tek dati, Hrvatska polaže povijesni ispit sama pred sobom. Tu Hrvatska prolazi ili dobiva negativnu ocjenu“ – govorio je.

Objavio je i knjigu „Sve moje bitke“ u kojoj je opisao najvažnije događaje u kojima je sudjelovao tijekom Domovinskoga rata, a koja je naišla na različiti odjek, jer je pisana britko, čisto i bez „farbanja“ povijesti.

„...Imam čisti obraz koji mi dopušta da iza sebe ostavim pisani trag o svemu što sam radio i dovršio kroz svoj više od pet desetljeća dug vojni i politički život.“ – rekao je.

Bivši, žalosni i sramni predsjednik RH Stjepan Mesić prisilno ga je 2000. godine umirovio, zajedno s još sedam hrvatskih generala, zbog toga što je bio supotpisnik Otvorenog pisma dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika hrvatskoj javnosti. To dobronamjerno pismo još je danas aktualno, a Mesić bi morao odgovarati za sramotu koju je tada učinio Junacima Domovinskoga rata, a time i svima onima koji su branili i obranili hrvatsku Domovinu.

Bobetka je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optužio 2002. za ratne zločine. 

General je tada izjavio da u Haag neće otići živ i nije htio primiti optužnicu.

Umro je 29. travnja 2003. u Zagrebu, a pokopan je na  grobljuViktorovac u Sisku.

Uspomena na njega i njegov doprinos u stvaranju slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države ostat će zauvijek u sjećanju svih onih koji su ga poznavali i voljeli. 

Već je vrijeme da taj legendarni ratni zapovjednik dobije i svoj spomenik ili trg u centru Zagreba, a ne da se i dalje svečano podižu biste onima koji su se borili i stvarali Titovu Jugoslaviju.

Mladen Pavković, 

predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.)

Login Form