HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Devetnaesti po redu Subversive Festival udruge Bijeli val povezane s Možemo otvorio je zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet, kao i ranijih godina otkako je ekstremno lijeva stranka sa simpatijama prema jugoslavenskom komunizmu preuzela vlast u glavnom gradu Hrvatske.

Bleiburg i 2026. godine ostaje jedno od najtraumatičnijih  razdoblja hrvatske povijesti i simbol poratne tragedije koja je zahvatila mnoštvo razoružanih vojnika i civila. Krvavi svibanj donio je Križne putove, masovne likvidacije i početak komunističke represije koja je desetljećima oblikovala javni život, gušila sjećanje na žrtve i potiskivala istinu iz prostora javne rasprave.

Radi struke kojom se godinama bavim te uostalom u konačnici osobnog zanimanja za fenomen problematike civilnog društva i vatrenog oružja mogu gotovo sa 100 postotnom sigurnošću potvrditi ponavljanje identičnog obrasca reakcija odgovornih, a koji se u Hrvatskoj kao po pravilu pojavljuje nakon bilo kojeg brutalnog ubojstva, piše Dubravko Gvozdanović.

Dok Možemo i SDP posljednjih mjeseci agresivno prozivaju HDZ zbog inflacije i pada životnog standarda građana, sve su glasnije optužbe da upravo u Zagrebu, gdje drže vlast, provode potpuno suprotnu politiku. Na to je ovih dana upozorio ministar Marin Piletić, prozvavši lijevu oporbu zbog činjenice da građane glavnog grada opterećuje maksimalnim porezom na dohodak

„Uporište potencijalno novih oblika proučavanja dijela hrvatske prošlosti treba imati nedvosmislen odmak od sintagme “opće je poznato”, od tvrdnja koje ne dopuštaju preispitivanja, od polazišta koja se zasnivaju na dogmatskim načelima. […] Odškrinuta su vrata, kako za spomenuta istraživanja, tako i za pokretanje veoma važnoga procesa pročišćavanja pojma antifašizma

Osim Hrvatske pravoslavne crkve u Hrvatskoj ne može i ne smije postojati ni jedna druga pravoslavna crkva

Prije 1. svj. rata na području današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine postojale su tri pravoslavne jurisdikcije: Karlovačka mitropolija s nadležnošću u Banskoj Hrvatskoj, Bosansko-hercegovačka autonomna crkva, zavisna o veseljenskom patrijarhu u Carigradu i Crkva u Dalmaciji zavisna o mitropoliji u Bukovini.

U ovom vremenu, velike izdaje naših  hrvatskih interesa, koja je rezultirala, između ostalog, i  „poplavom“ dolazaka kojekakvih, sasvim neprimjerenih  likova iz  raznih azijskih i afričkih  zabiti, pa i divljih hordi, neobrazovnih  potencijalnih zločinaca, koji se, što je dokazano iskustvo Njemačke i nekih drugih zemalja,  nikad nisu, niti  se neće  prilagoditi našem zapadnjačkom, kršćanskom načinu života.

Možemo TikTok bojna opet je u akciji zajedno sa svojom glavnom glumicom i psihijatricom Ivanom Kekin. Situacija sa zemljištem i vilom u Bujama malo se stišala, a Nikica Jelavić više nije prijetnja obitelji te se Mile opet nalazi pred malobrojnom publikom na svojim kafić-koncertima.

Kristijan Aleksić sve priznao i ne kaje se? - tportal

MIJENJAJTE USTAV I ZAKONE! Prestanite se prepucavati dok monstrum(i) oduzima(ju) mlade živote!

NECIVILIZACIJSKI JE ONO ŠTO JE DVA PUTA POČINIO ALEKSIĆ, A NE ZAGOVARANJE SMRTNE KAZNE! Smrtna kazna je, upravo zbog takvih sotonista, istinsko civilizacijsko postignuće i jedino moguće rješenje!

Preminula je Julienne Bušić, udovica Zvonke Bušića

Otišla je žena  koja je, zavoljevši svog supruga Zvonka nesebično zavoljela i njegovu domovinu Hrvatsku. 

Julienne Bušić bila je simbol nevjerojatne odanosti, hrabrosti i dugogodišnje žrtve kroz koju je prošla čekajući slobodu i sanjajući neovisnost Hrvatske. Njezin doprinos kroz pisanu riječ i neumornu borbu za istinu ostat će trajan trag u hrvatskoj povijesti. 

Mladen Pavković: Bio je i ostao legenda Domovinskoga rata!

Pin It

General Janko Bobetko 'otac' je Hrvatske vojske u Domovinskom ratu: 'On je  naš Patton, naš Eisenhower' - Dnevno.hr

S ponosom se sjećamo ratnog  načelnika Glavnog stožera  Hrvatske vojske, stožernog generala  Janka Bobetka (Crnac, kraj Siska, 10. siječnja 1919. – Zagreb, 29. travnja 2003.), Bio je i ostao jedan od najistaknutijih i najomiljenijih hrvatskih generala tijekom hrvatskog  obrambenog Domovinskoga rata. 

Bio je strah i trepet za srpskog i crnogorskog okupatora u obrani Dubrovnika, a uspješno je vodio  i druge vojne operacije. Nakon što ga je predsjednik dr. Franjo Tuđman razriješio dužnosti prije Vojno-redarstvene operacije Oluja obavljao je dužnost i zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru.

Uvijek je isticao nužnost i važnost skrbi o obiteljima poginulih  hrvatskih branitelja, napose djece bez roditelja te invalida Domovinskoga rata.

- „Na odnosu prema ratnicima hrvatske Domovine, prema ljudima  koji su dali svoje živote, prema ljudima koji će tek dati, Hrvatska polaže povijesni ispit sama pred sobom. Tu Hrvatska prolazi ili dobiva negativnu ocjenu“ – govorio je.

Objavio je i knjigu „Sve moje bitke“ u kojoj je opisao najvažnije događaje u kojima je sudjelovao tijekom Domovinskoga rata, a koja je naišla na različiti odjek, jer je pisana britko, čisto i bez „farbanja“ povijesti.

„...Imam čisti obraz koji mi dopušta da iza sebe ostavim pisani trag o svemu što sam radio i dovršio kroz svoj više od pet desetljeća dug vojni i politički život.“ – rekao je.

Bivši, žalosni i sramni predsjednik RH Stjepan Mesić prisilno ga je 2000. godine umirovio, zajedno s još sedam hrvatskih generala, zbog toga što je bio supotpisnik Otvorenog pisma dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika hrvatskoj javnosti. To dobronamjerno pismo još je danas aktualno, a Mesić bi morao odgovarati za sramotu koju je tada učinio Junacima Domovinskoga rata, a time i svima onima koji su branili i obranili hrvatsku Domovinu.

Bobetka je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optužio 2002. za ratne zločine. 

General je tada izjavio da u Haag neće otići živ i nije htio primiti optužnicu.

Umro je 29. travnja 2003. u Zagrebu, a pokopan je na  grobljuViktorovac u Sisku.

Uspomena na njega i njegov doprinos u stvaranju slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države ostat će zauvijek u sjećanju svih onih koji su ga poznavali i voljeli. 

Već je vrijeme da taj legendarni ratni zapovjednik dobije i svoj spomenik ili trg u centru Zagreba, a ne da se i dalje svečano podižu biste onima koji su se borili i stvarali Titovu Jugoslaviju.

Mladen Pavković, 

predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.)

Login Form