Dretar: Hrvatskoj treba bogati seljak i samodostatno selo jer je to jedini način da mi Hrvati imamo što za jesti

Pin It

Davor Dretar o tvrdnjama da je bio u Klubu Dragana Kovačevića: "Nikada u  životu tamo nisam bio." Oglasio se i Miroslav Škoro

Hrana jest istinski strateški resurs, ne samo Hrvatske, nego i svih država. Odgovorna država mora odgovorno poslovati sa svim čimbenicima u sustavu poljoprivredne, odnosno prehrambene, proizvodnje. Bez toga ne možemo naprijed. Bogati seljak je rijetko kome odgovarao u ovoj državi. Zašto? Jer bogatog seljaka ne možeš pritisnuti kao radnika u tvornici. 

Naš Davor Dretar upozorio je da Hrvatska ima veliki odljev stanovnika i nema dovoljno poljoprivrednog zemljišta da bismo bili globalno kompetitivni u poljoprivrednoj proizvodnji, te da se trebamo posvetiti razvoju sela kako bismo bili samodostatni:

''Hrana jest istinski strateški resurs, ne samo Hrvatske, nego i svih država. Odgovorna država mora odgovorno poslovati sa svim čimbenicima u sustavu poljoprivredne, odnosno prehrambene, proizvodnje. Bez toga ne možemo naprijed. Bogati seljak je rijetko kome odgovarao u ovoj državi. Zašto? Jer bogatog seljaka ne možeš pritisnuti kao radnika u tvornici. Bogatog seljaka ne možeš pritisnuti kao političkog aktera koji ima određene potrebe i želje. Bogati seljak ne treba nikoga''.

''Moramo li govoriti o tome treba li Europi bogati seljak onako kako ga mi zamišljamo, a to je samostalni hrvatski čovjek na svojem komadu zemlje? Ili Europi treba bogati seljak u sustavu međunarodne trgovinske razmjene? Možemo o tome raspravljati i sazivati znanstvene skupove''. 

''Osobno smatram, s obzirom na katastrofalan odljev stanovnika iz naše domovine, s obzirom da nam ni pozicije, ni količina poljoprivrednog zemljišta neće u budućnosti omogućiti stvaranje ozbiljnih europskih, a kamoli globalno kompetitivnih poljoprivrednih sustava, da se svi zajedno moramo posvetiti bogatom Štefu, bogatom Jozi, bogatom Andriji i bogatoj Marijani. Selu koje će proizvoditi, biti samodostatno i imati višak proizvoda koje će moći po razumnim cijenama plasirati unutar gotovo pa zatvorenog tržišta''. 

''Otvorili smo granice. U Schengenu smo. Unutar tih granica moramo pronaći svoju budućnost kroz poljoprivrednu proizvodnju. Nikada u životu neće hrvatski seljak izvoziti lički ili bilo kakav krumpir u Argentinu, ali da mi kao država imamo potpuno pravo, u sklopu razumnog, neagresivnog suverenizma, učiniti sve da hrvatski čovjek jede hrvatski krumpir,  na to imamo potpuno pravo i na tome treba ustrajati, jer to je jedini način da mi Hrvati imamo što za jesti''.