Desnica pokorava Europu neviđenim usponom: Milijuni okreću leđa starim elitama
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 21 Rujan 2025 19:09
Desne stranke bilježe značajan uspon u mnogim europskim zemljama, potvrđujući trend koji je posljednjih godina sve vidljiviji na političkoj sceni Europe.
Podsjetimo, u Italiji je stranka Braća Italije Giorgie Meloni 2022. ostvarila povijesnu pobjedu na parlamentarnim izborima, nakon čega je Meloni preuzela vođenje vlade u koaliciji s krajnje desnom Ligom Mattea Salvinija i konzervativnom Forza Italia, čiji je osnivač bivši premijer Silvio Berlusconi.
U Mađarskoj je Viktor Orbán na položaju premijera od 2010. godine, a u travnju 2022. ponovno je izabran za četvrti uzastopni mandat. Njegova stranka Fidesz se sada priprema za parlamentarne izbore 2026. godine, suočen s izazovom Pétera Magyára, odvjetnika i bivšeg diplomata koji je postao njegov kritičar, iz redova konzervativne stranke TISZA.
U Hrvatskoj je Domovinski pokret (DP) 2024. ušao u vladu s većinskim HDZ-om. Izbornu kampanju su vodili na temelju poštivanja nadzora državne granice i nultu toleranciju na ilegalni ulazak migranata. U Slovačkoj je konzervativna stranka SNS dio tročlane vladajuće koalicije na čelu s premijerom Robertom Ficom iz centrističke stranke Smer-SD. Fico, koji se na vlast vratio 2023. godine, jedan je od rijetkih saveznika Rusije u Europi, zajedno s Orbanom. Prošle godine bio je meta pokušaja atentata.
Izborili su svoje mjesto
U Nizozemskoj je Geert Wilders, čija je krajnje desna Stranka za slobodu (PVV) osvojila najviše glasova na parlamentarnim izborima 2023. godine, gotovo šest mjeseci kasnije, u svibnju 2024., postigao koalicijski sporazum s tri desne stranke. Morao je odustati od ambicija da postane premijer jer su pojedine stranke prijetile raskidom suradnje zbog njegovih antiislamskih stavova. Umjesto njega, za premijera je imenovan Dick Schoof.
U Finskoj je Stranka Finaca, krajnje desna formacija koja je osvojila drugo mjesto na parlamentarnim izborima 2023. godine, dio vladajuće koalicije koju je formirao konzervativac Petteri Orpo, čija je stranka desnog centra Nacionalna koalicija pobijedila na izborima. Kod susjeda stranka Švedski demokrati (SD), koja je zauzela drugo mjesto na parlamentarnim izborima 2022. godine, nema svoje predstavnike u vladi, ali ima veliki utjecaj.
Naime, vladajuću većinu u švedskom parlamentu predvodi premijer Ulf Kristersson iz stranke desnog centra, a njegova vlada uživa potporu SD-a. U drugim dijelovima Europe, krajnje desne stranke bile su na rubu preuzimanja vlasti, ali ipak nisu u tome uspjele. U Austriji je krajnje desna Slobodarska stranka (FPÖ) odnijela najviše glasova, ali nije uspjela oformiti koaliciju.
Na putu ka preuzimanju vlasti
Uspon desnog Nacionalnog okupljanja (RN) u Francuskoj zaustavila lijeva koalicija formirana za parlamentarne izbore 2024. Međutim, RN, čija je čelnica Marine Le Pen stigla do drugog kruga na posljednja dva predsjednička izbora, sada je najveća stranka u francuskom parlamentu, ali bez apsolutne većine. Predsjednik Emmanuel Macron nedavno je imenovao svog petog premijera u dvije godine, no nije jasno hoće li uspjeti formirati novu vladu. Diljem zemlje traju prosvjedi i blokade, a sve su glasniji pozivi na Macronovu ostavku.
U Njemačkoj je AfD, koju su podržale visoke osobe iz administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, udvostručila svoj rezultat na zadnjim parlamentarnim izborima te je 'puhala za vratom' Kršćanskim demokratima koji su isključili mogućnost koalicije s njima. I dalje uživaju vrlo visoku podršku birača. Također, i u Belgiji je tijekom predizborne kampanje u lipnju 2024. prema anketama u najnaseljenijoj regiji Flandriji, desna stranka Vlaams Belang najavljivala pobjedu.
Iako nisu uspjeli prestići stranku premijera Barta De Wevera N-VA, na saveznoj razini u Zastupničkom domu čine najveću oporbenu grupu. U Portugalu je krajnje desna stranka Chega (Dosta) ojačala svoj položaj kao treća politička snaga u zemlji osvojivši 18 posto glasova na parlamentarnim izborima u ožujku 2024. godine. U Velikoj Britaniji je na izborima u srpnju 2024. stranka Reform UK, koju predvodi Nigel Farage i koja se zalaže protiv imigracije, osvojila nešto više od 14 posto glasova, a pobjedu su odnijeli Laburisti.
Sve zakuhala Angela Merkel
Stranke koje su nekoć bile na rubu političke scene danas nadmašuju tradicionalne centrističke snage i vode u anketama u najvećim europskim zemljama – Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Njemačkoj. Ovaj trend posljedica je višegodišnjeg nezadovoljstva birača, potaknutog visokim stopama imigracije i rastom cijena.
Prije deset godina, odluka njemačke kancelarke Angele Merkel da prihvati izbjeglice iz Sirije i drugih kriznih područja postala je okidač za jačanje desnijih stranaka i antimigrantske retorike širom Europe. Već su u vladajućim koalicijama u Italiji, Finskoj i Nizozemskoj, no ove godine se istaknulo to da po prvi put istovremeno predvode po anketama u najvećim europskim gospodarstvima.
Tisuće ljudi prosvjedovalo je u Španjolskoj protiv vlade socijalističkog premijera Pedra Sáncheza i zahtijevajući prijevremene izbore, a zadnji prosvjed u Velikoj Britaniji zbog imigracije i slobode govora iznenadio je odazivom. Ovi nedavni masovni prosvjedi u Madridu i Londonu dodatno potvrđuju porast nezadovoljstva i podrške desnim pokretima, koji snažno oblikuju budućnost politike u Europi. A kakva će ona biti ostaje nam za vidjeti.
