Spašavanje demokracije cenzurom opasan je paradoks
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 21 Veljača 2026 09:05
U razgovoru za portal The European Conservative posebnu je pozornost posvetio rastućem jazu između europskih elita i građana, ocijenivši da se na sve izraženije nezadovoljstvo odgovara većom kontrolom, a ne samokritikom.
Na marginama Budapest Global Dialoguea 2026. Paul Coleman, izvršni direktor globalne zagovaračke organizacije ADF International, govorio je o stanju slobode izražavanja u Europi, učincima Digital Services Acta (DSA) te političkom i institucionalnom smjeru Europske unije. U razgovoru za portal The European Conservative posebnu je pozornost posvetio rastućem jazu između europskih elita i građana, ocijenivši da se na sve izraženije nezadovoljstvo odgovara većom kontrolom, a ne samokritikom.
DSA je u trenutku donošenja prošao relativno nezapaženo
Coleman, odvjetnik specijaliziran za slobodu govora i strateško parničenje, upozorio je da Europa prolazi kroz presudan trenutak. Kako je naveo, sve snažnije regulatorno stezanje u digitalnom prostoru, u kombinaciji s onim što opisuje kao strukturni demokratski deficit unutar EU-a, stvara okolnosti u kojima se prostor za neslaganje postupno sužava. Iz pravne i kulturne perspektive dodatno je upozorio na sve izraženije udaljavanje Europe od njezinih povijesnih i moralnih temelja.
Govoreći o djelovanju ADF Internationala u Bruxellesu, Coleman je istaknuo da je Digital Services Act jedno od središnjih bojišta. Riječ je, naglasio je, o opsežnom zakonodavnom aktu usvojenom 2022., koji je u punu primjenu stupio u veljači 2024., a u trenutku donošenja prošao je relativno nezapaženo. Podsjetio je da je DSA nastao u vrlo specifičnom kontekstu pandemije, ruske invazije na Ukrajinu i prevladavajuće naracije prema kojoj su društvene mreže korištene kao sredstvo za širenje dezinformacija.
Izgrađen je sustav kontrole narativa pod krinkom ”moderiranja sadržaja”
Iako, kako je rekao, nitko ne osporava postojanje dezinformacija, Coleman smatra da bi u ovom slučaju propisani lijek mogao biti gori od same bolesti. Prema njegovim riječima, izgrađen je sustav kontrole narativa pod krinkom ”moderiranja sadržaja”, u kojem netko odlučuje što je istina, što se smije vidjeti i reći, a što ne. Posebno je zabrinjavajućim ocijenio činjenicu da se ti procesi odvijaju unutar složenih struktura koje podliježu vrlo ograničenom javnom nadzoru. Iako DSA na prvi pogled djeluje tehnički i birokratski, njegov je stvarni učinak, zaključio je, uspostava kontrole nad digitalnim prostorom.
Osvrćući se na tvrdnje da je riječ o pokušaju elita da se zaštite od birača, Coleman je podsjetio na političke potrese od prije deset godina, poput Brexita i izbora Donalda Trumpa, koji nisu bili dio planova tadašnjih političkih elita. Umjesto propitivanja razloga zbog kojih su milijuni građana glasali kako jesu, prevladalo je tumačenje da su bili zavedeni ili manipulirani.
”Spašavanje demokracije” putem cenzure
Iz takvog pristupa, upozorio je, proizlazi opasna logika ”spašavanja demokracije” putem cenzure, odnosno ograničavanja javne rasprave kako bi se spriječili nepoželjni izborni ishodi. Ako se takav smjer nastavi bez stvarnog slušanja građana i uz dodatno pojačavanje kontrole, povijest, kako je rekao, pokazuje da to rijetko završava dobro.
Govoreći o mogućnostima obrane slobode, Coleman je naglasio da na nacionalnoj razini građani još uvijek mogu vršiti pritisak putem izbora i mirne mobilizacije, iako i ondje sve češće postoje pokušaji blokiranja ili stigmatiziranja pojedinih političkih opcija. Na razini Europske unije, dodao je, taj je jaz znatno izraženiji.
Upozorio je da ne postoji jasan i izravan odnos između građana i centara moći. Europski parlament ne inicira zakonodavstvo, Europska komisija predlaže zakone, a nije izravno izabrana, dok Vijeće djeluje uz znatnu razinu netransparentnosti. Taj takozvani demokratski deficit, smatra, postaje sve vidljiviji, a građani sve teže pronalaze učinkovite kanale za izražavanje neslaganja.
Na tvrdnje da je govor o demokratskom deficitu pretjerivanje ili ideološki motiviran narativ, Coleman je odgovorio da često postavlja tri jednostavna pitanja. Tko je nečiji zastupnik u Europskom parlamentu, zna li kako se na razini EU-a donose zakoni i što kao građanin može učiniti ako se ne slaže s europskim politikama? Kako je naveo, rijetko dobiva jasne odgovore, što dodatno potvrđuje slabost veze između građana i europskih institucija u usporedbi s nacionalnom razinom.
Europa je izgubila dodir s temeljima na kojima je izgrađena
Osvrćući se na situaciju u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje se nakon godina jačanja woke kulture govori o mogućem zaokretu, Coleman je ocijenio da ideje ne nestaju preko noći. Ideološki okvir koji je omogućio tvrdnje o potpunoj samoodređenosti roda ili proglašavanje kritike migracijskih politika rasizmom, rekao je, nastajao je desetljećima. Iako su mogući pojedinačni porazi ili izborne reakcije, prerano je govoriti o konačnom slomu tih strujanja. Nadolazeće godine u Ujedinjenom Kraljevstvu, istaknuo je, bit će presudne za građanske slobode.
Govoreći o tome kako se Europa danas percipira izvana, Coleman je rekao da sve više prevladava dojam kako je izgubila dodir s temeljima na kojima je izgrađena. Stoljećima su zakoni, javna etika i poimanje ljudskog dostojanstva bili ukorijenjeni u koherentnoj moralnoj tradiciji.
Kada se ti temelji razvodne, upozorio je, pojmovi poput slobode, jednakosti i vladavine prava mogu se pretvoriti u prazne slogane koje vlast instrumentalizira.
Pritom je podsjetio na metaforu Ayaan Hirsi Ali o odrezanom cvijetu koji neko vrijeme izgleda lijepo, ali bez korijena neizbježno uvene. Europa, zaključio je, još uvijek djeluje snažno u mnogim aspektima, no ostaje otvoreno pitanje koliko dugo može opstati odvojena od onoga što ju je oblikovalo.
Tri ključna prioriteta za Europu
Kao tri ključna prioriteta za neposrednu budućnost Coleman je naveo zaštitu prostora slobode izražavanja, bez kojeg, kako je rekao, nije moguća nijedna ozbiljna društvena rasprava. Upozorio je na sve češća uhićenja povezana s objavama na društvenim mrežama u Ujedinjenom Kraljevstvu te policijske pretrage domova zbog internetskih komentara u Njemačkoj, ocijenivši da je pooštravanje stvarno i vidljivo.
Drugi prioritet, prema njegovim riječima, jest iskreno suočavanje s pitanjem kulturnih i duhovnih korijena Europe. Ako se žele očuvati sloboda, jednakost pred zakonom i pravda, potrebno je zapitati se mogu li se ti plodovi dugoročno održati odvojeni od svoje povijesne osnove.
Trećim ključnim pitanjem označio je demografiju. Rasprave o zamjeni stanovništva, istaknuo je, često se svode isključivo na imigraciju, dok se zanemaruje pad nataliteta i rekordni broj pobačaja u pojedinim europskim zemljama, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo. O demografskim promjenama, zaključio je, teško je ozbiljno raspravljati bez uzimanja u obzir i tih podataka.
