Antifašizam nije ustavna vrijednost RH
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 28 Veljača 2026 19:01
Marijan naglašava da se antifašizam u Ustavu Republike Hrvatske ne spominje izrijekom. Izjave političara poput Zlatka Hasanbegovića da antifašizam nije ustavna kategorija potvrđuju taj pravni i povijesni kontekst. Provjere činjenica, poput onih portala Faktograf, također potvrđuju da se spominjanje ZAVNOH-a u preambuli Ustava ne može tumačiti kao izravna ustavna vrijednost antifašizma.
Članak “Je li antifašizam ustavna vrijednost Republike Hrvatske?” za CroFactu je napisao ugledni povjesničar Davor Marijan.
Koncert Marka Perkovića Thompsona održan 5. srpnja 2025. na zagrebačkom hipodromu pokazao je kako u Hrvatskoj i dalje postoje snažne svjetonazorske podjele, čiji su korijeni djelomično u događajima iz Drugog svjetskog rata. Te podjele najčešće se očituju kroz sukob između fašizma i antifašizma, a njihova prisutnost potvrđena je i reakcijama javnosti na okrugli stol o logoru Jasenovac u listopadu 2025. u Saboru. Političke stranke i pojedini dužnosnici, poput Možemo i Dalije Orešković, istaknuli su da antifašizam nije samo povijesni temelj, već i živa društvena vrijednost koja se mora očuvati i braniti od relativizacije ustaških zločina.
Marijan naglašava da se antifašizam u Ustavu Republike Hrvatske ne spominje izrijekom. Izjave političara poput Zlatka Hasanbegovića da antifašizam nije ustavna kategorija potvrđuju taj pravni i povijesni kontekst. Provjere činjenica, poput onih portala Faktograf, također potvrđuju da se spominjanje ZAVNOH-a u preambuli Ustava ne može tumačiti kao izravna ustavna vrijednost antifašizma.
Marijan: Nakon rata, komunisti su brzo uklonili antifašizam iz javnog prostora
Pojam antifašizma u Hrvatskoj nastaje u jesen 1942., kada ga uvodi Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije na zahtjev Komunističke internacionale. Josip Broz Tito osniva tada Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), koje je u početku imalo status ratnog političkog foruma, a potom postaje vrhovno predstavničko tijelo Jugoslavije. Slično tome, ZAVNOH je 1943. osnovan u Hrvatskoj kao političko tijelo, no u njemu je ključnu ulogu imala Komunistička partija, dok su nekomunisti bili istaknuti formalno. Antifašizam je tada bio primarno mobilizacijski pojam, sredstvo ujedinjenja protiv fašizma, a ne samostalna ideja ili moralna doktrina.
Nakon rata, komunisti su brzo uklonili antifašizam iz javnog prostora. AVNOJ je prerastao u Narodnu skupštinu FNRJ, a ZAVNOH u Narodni sabor Hrvatske. Masovne antifašističke organizacije preimenovane su ili ugašene, a antifašizam je postao tek povijesni termin, bez trajne političke ili društvene vrijednosti. Povjesničari, poput Ive Banca, ističu da antifašizam ne definira moral ili politički stav svojih zagovornika, već je bio usmjeren protiv fašizma.
Tvrdnje o postojanju antifašizma kao ustavne vrijednosti u Hrvatskoj nisu utemeljene
Ustav Republike Hrvatske iz 1990. temelji se na nacionalnoj samobitnosti, državnoj opstojnosti i demokraciji. Preambula nabraja povijesne akte i saborske odluke koji potvrđuju kontinuitet hrvatske državnosti, uključujući odluke ZAVNOH-a, ali te odluke odnose se na teritorij i vlast, a ne na ideologiju ili političku doktrinu. Antifašizam se spominje samo kao dio naziva ZAVNOH-a, a ne kao ustavna vrijednost. Dodatkom iz 1997., preambula ističe i pobjedu Hrvatske u Domovinskom ratu, što potvrđuje demokratsku i suverenu državu.
Marijan zaključuje da tvrdnje o postojanju antifašizma kao ustavne vrijednosti u Hrvatskoj nisu utemeljene. Antifašizam se u Ustavu pojavljuje isključivo u povijesnom i teritorijalnom kontekstu, a ne kao politički ili moralni standard. Isticanje antifašizma kao modernog ideološkog temelja Republike Hrvatske može biti pogrešno tumačeno, jer ignorira činjenice o komunističkoj vlasti i njezinim zločinima te ne odražava demokratski karakter suvremene hrvatske države.
Cijeli članak možete pročitati ovdje.
