Nikad manje Hrvata, nikad više otpada
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 03 Veljača 2024 09:26
Zadnji popis stanovništva napravljen je 2021. godine i pokazao je poražavajuće rezultate, a to je da je broj Hrvata u posljednjih deset godina pao za 413.000 na 3,8 milijuna. S druge, pak strane, količina otpada u Hrvatskoj nikada nije bila veća. Zato smo odlučili usporediti ova dva podatka i kroz grafički prikaz.
U 2022. godini ukupno je nastalo 1.844.382 tona komunalnog otpada što predstavlja najveće vrijednosti ukupno nastalih količina komunalnog od samog početka praćenja podataka o komunalnom otpadu (razdoblje od 1995. do 2022.), pokazuje zadnje Izvješće o komunalnom otpadu za 2022. godinu.
U odnosu na prethodnu 2021. godinu to je povećanje od 4 posto. Uzroci leže u porastu vrijednosti gospodarskih pokazatelja, a posebno sa značajnim porastom vrijednosti pokazatelja ostvarenog turističkog prometa. Količina komunalnog otpada nastalog u turizmu u 2022. godini iznosila je 181.642 tona. Navedeno predstavlja najveću do sada izračunatu vrijednost.
Godišnja količina komunalnog otpada koja je nastala po stanovniku iznosila je 474 kg što je također najveća vrijednost u promatranom razdoblju od 1995. do 2022. godine. S druge, pak, strane, broj stanovnika u Hrvatskoj opada. Zadnji popis stanovništva jasno je pokazao koliko je demografska situacija alarmantna.
Usporedba količine otpada i broja stanovnika
Kada bismo do sada dostupne podatke usporedili, dakle kada bismo podatke o prikupljenoj količini komunalnog otpada usporedili s brojem stanovnika (dobivenih iz popisa), onda bi graf izgledao ovako:
Međutim, odlučili smo ići korak dalje. Naglasili smo kolika je količina prikupljenog otpada po glavi stanovnika. No, usporedit ćemo podatke količine prikupljenog komunalnog otpada po godinama (od 2011. godine) te podatak Državnog zavoda za statistiku kojim se posljednjeg dana u godini procjenjuje broj stanovnika u RH. Grafički prikaz izgleda ovako:
Zašto je otpada sve više?
Postavlja se pitanje zašto sve manje građana Hrvatske proizvodi sve više otpada? Zaključci mogu biti svakakvi, no jedan je siguran, a to je da se količina otpada stvara kupovnim navikama jer građani nemaju previše izbora, plastika je u dućanima sveprisutna.
Naravno, tu je i turizam. Hrvatska svake godine obara rekorde u turističkim dolascima, broju noćenja i tako dalje. Uz prihode koji se ostvaruju, koji su svake godine rekordni, događa se i onda lošija strana, troši se infrastruktura ali povećava se i količina otpada.
Naime, u spomenutom Izvješću prokazuju se podaci količine otpada koji nastaju od turizma. Zato smo usporedili tri podatka, ukupnu količinu otpada koja nastaje u Hrvatskoj, količinu otpada koja nastaje zbog turizma te smo izračunali kolika je količina otpada bez turizma. Graf izgleda ovako:
'Turizam povećao količinu otpada'
Navedeni podaci ukazuju na sljedeći zaključak, da je turizam u Hrvatskoj drastično povećavao količinu otpada. Taj je zaključak i logičan s obzirom na to da u Hrvatsku dolazi sve više ljudi. U grafikonu se vidi izravna korelacija između ukupne količine otpada i otpada iz turizma. Od 2015. godine ukupna količina otpada porasla je:
190.463 tone - porasla je ukupna količina komunalnog otpada od 2015. do 2022. godine
82.682 tone - porasla je količina komunalnog otpada iz turizma od 2015. do 2022. godine
11,5 posto - porasla je ukupna količina komunalnog otpada od 2015. do 2022. godine
83,6 posto - porasla je količina komunalnog otpada iz turizma od 2015. do 2022. godine
Prijava na konferenciju
Svi navedeni podaci su zabrinjavajući. Zato su ZGRADOnačelnik.hr i Motus media, uz programsko partnerstvo Udruge gradova, odlučili organizirati konferenciju OTPAD 360° - jučer smeće, danas problem, sutra sirovina koja će se održati u četvrtak, 29. veljače 2024. godine s početkom u 10:00 sati u hotelu International (dvorana Market), Miramarska cesta 24, Zagreb. Konferencija je besplatna, uz obveznu prijavu.
Cilj konferencije je govoriti o škakljivim temama kao što su energane (u medijima često nazivane spalionice) o kojima će stručnjaci govoriti "za i protiv", pokazati uspješne primjere hrvatskih gradova, ali i gradova susjednih država, kao i samih država te modele koje su primijenili u rješavanju problematike otpada. Na konferenciji će se govoriti o ulozi velikih kompanija u stvaranju, ali i recikliranju otpada.
Program konferencije
Brojni stručnjaci sudjelovat će u programu konferencije, među kojima izdvajamo:
Alexander Kirchner, prokurist te voditelj Odsjeka za proizvodnju energije i kružne ekonomije, Wien Energie, tvrtke koja je vlasnik triju energana u gradu Beču
Aleksander Mirt, direktor tvrtke Energetika Celje prezentirat će kako funkcionira njihova energana koja se nalazi samo 150 kilometara od Zagreba
Karel Lipič, predsjednik Zveze ekoloških gibanj Slovenije-ZEG - Udruženje koje okuplja više od 40 slovenskih udruga za zaštitu okoliša
Viktor Simončić, savjetnik i direktor, Grevicon Consulting, stručnjak za otpad
Sonja Polonijo, savjetnica, Udruga gradova i Eko-Murvica
Najavljen je i dolazak predstavnika grada Beča, odnosno tvrtke Wien Energie koja je vlasnik triju energana u Beču Program će se još nadopunjavati. Konferencija je besplatna za sve sudionike uz obveznu prijavu.
