Američka vojna industrija trlja ruke: Rekordna prodaja zbog rata u Ukrajini
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 03 Veljača 2024 07:09
Američki izvoz vojne opreme i oružja naglo je porastao prošle godine, izvještava BBC dosegnuvši rekordnih 238 milijardi dolara (218 milijardi eura), a ovu potražnju je izravno povećao rat u Ukrajini. Američka vlada izravno je ispregovarala prodaju od 81 milijarde dolara, što je povećanje od 56% u odnosu na 2022. Ostatak je bila izravna prodaja američkih obrambenih tvrtki stranim državama.
Ovakav skok izvoza donio je novi rekord. Rat u Ukrajini i naoružanje koje je pokrenuo povećao je potražnju za naprednim oružjem među nekoliko nacija uključenih u globalni obrambeni i sigurnosni krajolik. Ukrajinski rat, koji je zapravo započeo 2014. kontinuirano se razvijao i eskalirao tijekom godina. Kao posljedica toga, države u istočnoj Europi, kao i određeni zapadni saveznici, bili su zainteresirani za jačanje svojih vojnih sposobnosti kako bi osigurali svoju sigurnost i djelovali kao sredstvo odvraćanja od potencijalnih agresora.
Faktori koji su doveli do povećanja prodaje
Sjedinjene Države, kao istaknuti globalni dobavljač oružja, iskoristile su priliku koju je pružila ova povećana potražnja, što je rezultiralo značajnim povećanjem izvoza iz njihove obrambene industrije. The Army Recognition piše kako je nekoliko ključnih čimbenika pridonijelo je rekordnim brojkama prodaje oružja zabilježenim u 2023.:
Prvo, povećanu potražnju za vojnom opremom potaknule su na kupnju zemlje bliske Ukrajini i one koje su duboko zabrinute zbog posljedica sukoba. Ovaj porast potražnje obuhvatio je širok raspon obrambenih sredstava, uključujući tenkove, oklopna vozila, raketne sustave i malokalibarsko oružje.
Drugo, američka vanjska politika odigrala je ključnu ulogu u poticanju međunarodne potpore Ukrajini i njezinim saveznicima. Pružanje vojne pomoći od strane američke vlade, zajedno s naporima da uvjeri druge nacije da učine isto, dodatno je intenzivirala potražnju za oružjem američke proizvodnje.
Osim toga, reputacija Sjedinjenih Država za naprednu obrambenu tehnologiju bila je značajna pokretačka snaga iza porasta prodaje oružja. To uključuje sofisticirane sustave proturaketne obrane, bespilotne letjelice i naprednu komunikacijsku opremu, a sve je to vrlo traženo od strane nacija koje žele modernizirati svoje oružane snage.
Zajednički napori između američkih obrambenih tvrtki i međunarodnih partnera također su pojednostavili i ubrzali proces ispunjavanja narudžbi,
Američka politika kontrole izvoza odigrala je ključnu ulogu u “održavanju integriteta prodaje oružja, osiguravajući da oružje dospije u odgovorne ruke i da ne predstavlja rizik za globalnu stabilnost”, kako tvrdi Pentagon. Riječ je, često, o uvjetovanju državama od koga smiju kupovati oružje uz objašnjenje da neki sustavi (npr. ruski ili kineski) nisu kompatibilni s NATO standardima.
Mediji, pišući o uspjehu nekog oružja (kao npr. raketni sustav HIMARS, oklopno vozilo Bradley ili dron Bayraktar TB2), zapravo rade besplatnu reklamu divovima vojne industriji
Nova utrka u naoružanju svijeta?
Iako je prodaja oružja nedvojbeno posljedica rata u Ukrajini, postavlja značajna pitanja o dugoročnim implikacijama takvih transakcija. Zabrinutost u vezi s širenjem oružja, regionalnom stabilnošću i neželjenim posljedicama i dalje su relevantne teme u međunarodnim raspravama i diplomaciji. Kako se sukob u Ukrajini nastavlja razvijati, dinamika globalne prodaje oružja ostat će tema od značajnog interesa, kako za one koji su izravno uključeni u obrambenu industriju tako i za one koji pomno prate geopolitički krajolik koji se stalno mijenja.
Zanimljiv primjer je Poljska, zemlja koja graniči s Ukrajinom i čija povijest je značajno vezana uz Rusiju (često i sukobima). Samo za helikoptere AH-64 Apache je dala 12 milijardi dolara, a također je platila 10 milijardi dolara za topničke raketne sustave visoke pokretljivosti M142 (HIMARS) i još 3,75 milijardi dolara za tenkove M1A1 Abrams. Također je potrošila 4 milijarde dolara na integrirane sustave borbenog zapovijedanja zračne i raketne obrane. Žestoko se naoružava i Njemačka.
Izvan Europe, izvješće o oružju pokazalo je da je Južna Koreja platila 5 milijardi dolara za avione lovce F-35, a Australija je potrošila 6,3 milijarde dolara za transportne avione C130J-30 Super Hercules. Japan je za milijardu dolara nabavio pet komada E-2D Hawkeye nadzornih aviona.
