Hasanbegović: Samo na jednom mjestu pronađeno je više od 1200 leševa
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 17 Svibanj 2025 11:51
Ne radi se o zločinima osvete, radi se o masovnim, sustavnim, planiranim, izvansudskim egzekucijama koje se odvijaju nakon rata nad razoružanim neprijateljem. Govorimo o nečemu što nema presedana, o likvidaciji najmanje 100.000 ljudi nakon završetka rata u okvirno najdulje dva do tri tjedna. Osvete su banalne stvari.
Srpsko privredno društvo Privrednik organiziralo je tribinu "Bleiburg – tri različita pogleda". Voditelj tribine bio je novinar Saša Kosanović, a sudjelovali su povjesničar i političar Zlatko Hasanbegović te povjesničari Hrvoje Klasić i Bojan Dimitrijević.
Kosanović je naveo da je otvorio ovu temu Bleiburga jer smatra da je potreban dijalog. "Novinari i obični ljudi vole reći - ostavimo povijest povjesničarima. Sad imamo tri povjesničara ovdje, ako se o ičemu dogovorimo, da i to čudo vidimo. Ono što meni smeta kao građaninu Hrvatske oko Bleiburga, ja nisam vjerovao da su partizani bili u stanju napraviti to što su napravili. Zašto u zadnjih 30-ak godina nismo utvrdili te činjenice? Zašto nemamo točan broj, nego se priča od 30.000 do 300.000 ubijenih?"
Hasanbegović se nije složio s njim oko toga da nisu utvrđene ključne činjenice o Bleiburgu. "Postoji ozbiljan historiografski korpus i u Sloveniji u Hrvatskoj i Srbiji, postoje različite vrste tzv. žrtvoslova. Problem je što te činjenice ne mogu doprijeti u javnost, to ne zanima stanovite medijsko-političke krugove i onda u javnosti imamo dimnu zavjesu i stanovite ideološke borbe."
Ključne činjenice su utvrđene, istaknuo je Hasanbegović, navodeći da se o njima može raspravljati te smatra da treba ići u dva smjera. "Pitanje Bleiburga, definicije što pod tim pojmom podrazumijevamo, i druga dimenzija tog pojma - Bleiburg kao političko-nacionalni-vrijednosno-identitetski problem."
'To je bez sumnje nacionalna tragedija'
Na pitanje je li Bleiburg nacionalna tragedija, Klasić je odgovorio: "To je bez sumnje nacionalna tragedija, kao što je i stradanje njemačkih nacista članova Wehrmachta je također nacionalna tragedija Nijemaca. To je ogromna tragedija, za jedan mali narod kad pogine određeni broj pripadnika, to je tragedija."
Ustvrdio je da nikada nećemo znati točan broj. "Kao što govorim u slučaju Jasenovac, to ću reći i sada, točne brojke su u principu puno manje važne, bitno je da govorimo što se događalo."
Slaže se da treba uspostaviti dijalog. "Naše sudbine ovdje, nas četvorice, obiteljske, djedova, pradjedova, bitno su drugačije i koliko god se trudili biti objektivni povjesničari, te obiteljske priče će uvijek dijelom utjecati na nas."
'Samo na jednom mjestu pronađeno je više od 1200 leševa'
Klasić tvrdi da se nije dogodio genocid jer "ti ljudi nisu ubijani jer su Hrvati nego jer ih se smatralo ratnim neprijateljima". Hasanbegović navodi da treba govoriti o naravi ovih zločina. "O kakvom je zločinu riječ, je li riječ o osveti, po meni u ovom konkretnom slučaju nije, ali opseg i narav ovog zločina čini ga specifičnim i neusporedivim s bilo kojim događajem u poslijeratnoj Europi."
Na opasku novinara da se osveta ne može isključiti kao jedan od ključnih motiva, Hasanbegović je odgovorio da je tu ključna točka kvalifikacije ovih zločina. "Ne radi se o zločinima osvete, radi se o masovnim, sustavnim, planiranim, izvansudskim egzekucijama koje se odvijaju nakon rata nad razoružanim neprijateljem. Govorimo o nečemu što nema presedana, o likvidaciji najmanje 100.000 ljudi nakon završetka rata u okvirno najdulje dva do tri tjedna. Osvete su banalne stvari."
"Samo na jednom mjestu pronađeno je više od 1200 leševa", naveo je Hasanbegović. "To je jedan racionalni zločinački pothvat koji je uključivao više stotina egzekutora, cijelu logistiku, transport. Ovdje je riječ o industriji smrti koja se provodi u dva do tri tjedna koja nema svoj ekvivalent nigdje u zapadnoj Europi."
'Krajnje neumjesno je uspoređivati te događaje iz 1991.'
"Nema spora da komunisti, vodstvo partizanskog pokreta, provodi političku revoluciju. No, treba uzeti u obzir što su ti komunisti proživljavali otkad su zabranjeni pa do '41. godine. Nije stvar bila potpuno neselektivna", naveo je Klasić. "Kad govorimo o tome kako se odvodilo ljude na koje se samo sumnjalo, bez sudova. Nemojmo se praviti ludi. Svi koji ste stariji ovdje od 50 godina bili ste poput mene koji sam u sedmom mjesecu obukao uniformu, kad mi dovode mog susjeda Srbina da ga čuvam, jer se sumnja da je petokolonaš. Nakon što su ga prebili, pušten je."
"Koliko je takvih ljudi s popisa 1991. nestalo i više ne znamo gdje su? Nestajali su iz Zagreba, Osijeka, Splita, gdje su ti ljudi?", pitao je Klasić na što mu je odgovorio Hasanbegović: "Krajnje neumjesno je uspoređivati te događaje iz 1991."
