Kolaps europske industrije
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 26 Svibanj 2025 17:33
Što je to ‘industrijska dezertifikacija’ koja prijeti Europi zbog zelene politike?
U europskim političkim i gospodarskim krugovima sve se glasnije raspravlja o fenomenu poznatom kao ”industrijska dezertifikacija”, koji sve više dolazi u fokus kao neizravna posljedica ambicioznih klimatskih politika Europske unije.
Taj se pojam ne odnosi samo na gospodarsko slabljenje pojedinih sektora, već i na dublje društvene promjene koje pogađaju lokalne zajednice – od zatvaranja proizvodnih pogona do odlaska radne snage i pada konkurentnosti.
Među onima koji upozoravaju na moguće negativne učinke brzih ekoloških transformacija ističe se talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja u posljednjim javnim istupima poziva na ravnotežu između zaštite okoliša i očuvanja europske industrijske baze. Njezin apel sve češće nailazi i na odjek i među ostalim europskim čelnicima i industrijalcima, koji traže odgovor na pitanje: Može li Europa do klimatske neutralnosti bez vlastite industrije?
Što je ”industrijska dezertifikacija”?
”Industrijska dezertifikacija” označava proces gašenja ili masovnog gubitka industrijskih pogona i proizvodnje u nekoj regiji ili državi, što za sobom povlači niz negativnih posljedica. Prije svega, dolazi do zatvaranja tvornica i gubitka velikog broja radnih mjesta, čime se ugrožava egzistencija lokalnog stanovništva. Istovremeno, stručna radna snaga napušta ta područja u potrazi za boljim uvjetima, što dodatno osiromašuje lokalnu zajednicu.
Posljedica toga je i slabljenje domaće proizvodnje, čime država postaje sve ovisnija o uvozu. U konačnici, cijela regija pogođena industrijskom dezertifikacijom ulazi u spiralu ekonomskog propadanja, gubeći ne samo proizvodne kapacitete, nego i perspektivu razvoja.
Meloni poziva na uravnoteženiju ekološku tranziciju koja podržava gospodarsku i socijalnu stabilnost
Talijanska premijerka Giorgia Meloni upozorila je nedavno da bi rigidne zelene politike Europske unije mogle dovesti do “dezertifikacije” europske industrije. Posebno je istaknula rizike koje nosi stroga usmjerenost na elektrifikaciju, osobito u automobilskoj industriji. Tvrdi da bi to moglo narušiti proizvodnu snagu kontinenta i povećati ovisnost o ne-europskim lancima opskrbe električnih vozila. Zalaže se za širu upotrebu alternativnih goriva poput biogoriva i vodika te poziva na uravnoteženiju ekološku tranziciju koja podržava gospodarsku i socijalnu stabilnost.
Meloni je također istaknula potrebu za tehnološkom neutralnošću u pristupu smanjenju emisija. Na taj način omogućujući državama članicama da same odaberu metode za postizanje klimatskih ciljeva. Pozvala je na reviziju načina izračuna emisija vozila, predlažući da se uzmu u obzir emisije tijekom cijelog životnog ciklusa vozila, a ne samo emisije iz ispušnih cijevi.
Nakon sastanka s Meloni, Merz je izrazio potrebu za uravnoteženijim pristupom
Njemački kancelar Friedrich Merz podržao je Giorgiu Meloni u njezinoj zabrinutosti zbog mogućeg negativnog utjecaja strogih zelenih politika EU na industriju. Nakon sastanka s Meloni, Merz je izrazio potrebu za uravnoteženijim pristupom koji bi očuvao konkurentnost europske industrije, posebno u automobilskoj proizvodnji.
I unutar Europske pučke stranke (EPP) postoje političari koji izražavaju zabrinutost zbog mogućih negativnih posljedica Zelenog plana EU na industriju, uključujući i automobilsku. Iako ne koriste izričaj “industrijska dezertifikacija” kao Giorgia Meloni, njihovi stavovi ukazuju na slične bojazni.
Manfred Weber, predsjednik Europske pučke stranke (EPP), izrazio je zabrinutost u vezi s utjecajem stroge zelene politike EU na europsku automobilsku industriju, posebno u kontekstu konkurencije iz Kine.
2024. godine Weber je pozvao na ublažavanje ekoloških standarda i obustavu prijetećih kazni za proizvođače automobila zbog planiranih strožih propisa o emisiji CO₂. Naglasio je da bi desetine tisuća radnih mjesta mogle biti ugrožene ako se ne preispitaju svi EU propisi za automobilsku industriju. Weber je istaknuo potrebu za općom revizijom svih zakona i propisa kako bi se osigurala održivost industrije i očuvala radna mjesta. Također je upozorio da bi trgovinski rat s Kinom mogao brzo postati ozbiljna prijetnja za Njemačku kao automobilsku lokaciju.
Michal Pintér iz EESO-a upozorio je da trenutne mjere EU nisu dovoljne za zaustavljanje opadanja energetski intenzivnih industrija. Istaknuo je potrebu za hitnim reformama tržišta energije i konkretnim akcijskim planovima kako bi se spriječila daljnja dezindustrijalizacija Europe.
Antwerpenska deklaracija
U veljači 2024. više od 70 vodećih europskih industrijalaca potpisalo je tzv. Antwerpensku deklaraciju za europski industrijski dogovor, kojom od Europske komisije zahtijevaju hitne mjere za očuvanje industrijske konkurentnosti tijekom zelene tranzicije. Deklaracija je predstavljena 20. veljače 2024. u Bruxellesu tijekom Europskog industrijskog summita, a potpisali su je predstavnici velikih tvrtki iz 17 sektora, uključujući milijardera Jima Ratcliffea, šefa kemijskog diva Ineos.
U deklaraciji upozoravaju na zatvaranje tvornica, zaustavljanje proizvodnje i odlazak radne snage, naglašavajući da Europa hitno treba bolje uvjete poslovanja kako bi izbjegla industrijsku dezertifikaciju i zaostajanje za SAD-om i Kinom. Smatraju da trenutni regulatorni pritisak, visoki troškovi energije i manjak subvencija tjeraju investicije iz Europe, osobito u energetski intenzivnim sektorima.
Industrijalci poručuju da “Europa jest u pravu s ciljevima za nultu emisiju ugljika, ali odgovor ne može biti dekarbonizacija putem deindustrijalizacije”, kako je to sažeo Ratcliffe. Također su se sastali s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i belgijskim premijerom Alexandreom De Croom, izravno im prenijevši svoju zabrinutost.
Pozivaju na smanjenje birokracije, pojeftinjenje energije i povećanje subvencija za čiste tehnologije kako bi se očuvala konkurentnost europske industrije.
Bardella (PfE): Ograničenja koja EU nameće europskim proizvođačima automobila “dovela su industriju na koljena”
Jordan Bardella, predsjednik francuskog Nacionalnog okupljanja (Rassemblement National) i čelnik skupine “Patrioti za Europu” u Europskom parlamentu, također je izrazio zabrinutost da bi stroge zelene politike Europske unije, posebno one koje se odnose na automobilsku industriju, mogle dovesti do “industrijske dezertifikacije” Europe. Zalaže se za uravnoteženiji pristup koji bi omogućio očuvanje industrijske proizvodnje i radnih mjesta, uz istovremeno postizanje ekoloških ciljeva.
Bardella je u više navrata istaknuo da Zeleni plan Europske unije nameće “prisilnu tranziciju” prema električnim vozilima, što je, prema njegovim riječima, “potpuno odvojeno od industrijskih i strateških stvarnosti” Europe. U govoru pred Europskim parlamentom u Strasbourgu, izjavio je da su ograničenja koja EU nameće europskim proizvođačima automobila “dovela industriju na koljena”, posebno u konkurenciji s Kinom.
Bardella se snažno protivi planiranoj zabrani prodaje novih vozila s unutarnjim izgaranjem do 2035. godine. U raspravi s francuskim premijerom Gabrielom Attalom, upozorio je da bi takva mjera mogla povećati ovisnost Europe o Kini zbog potrebe za rijetkim metalima potrebnim za proizvodnju baterija. Kao i da bi mogla imati negativne posljedice na francusku automobilsku industriju.
U istom govoru u Strasbourgu, Bardella je pozvao na odbacivanje ideologije “degrowth” (smanjenja rasta) koju, prema njegovom mišljenju, nameću institucije EU. Naglasio je da je njegova ekonomska vizija usmjerena na “proizvodnju, proizvodnju i proizvodnju”, sugerirajući da bi industrijska proizvodnja trebala biti prioritet u gospodarskoj politici.
EU kao rješenje donosi “Clean Industrial Deal”
U kontekstu Zelenog plana, industrijska dezertifikacija postaje ključna tema rasprave između potreba za ekološkom tranzicijom i očuvanja industrijske baze Europe. Dok se s jedne strane teži klimatskoj neutralnosti, s druge strane postoji zabrinutost da bi prebrza i stroga implementacija zelenih politika mogla imati negativne posljedice na gospodarstvo i društvo.
Europska komisija je u skladu s navedenim zabrinutostima 26. veljače 2025. predstavila “Clean Industrial Deal”, plan koji ima za cilj pomoći europskim industrijama u tranziciji prema nultim emisijama i potaknuti tvrtke koje se bave čistim tehnologijama. Cilj je smanjiti emisije za 90% do 2040. godine, ali i osigurati da industrije ostanu konkurentne i otporne na globalne izazove.
Kako piše The Guardian, ovaj plan uključuje mjere poput bržeg izdavanja dozvola za infrastrukturu čiste energije, promjene pravila javne nabave i osnivanje nove banke za dekarbonizaciju industrije s javnim sredstvima od 100 milijardi eura. Plan također uključuje “Akcijski plan za pristupačnu energiju”, s ciljem smanjenja troškova energije za poduzeća i potrošače, te predviđa uštede od 260 milijardi eura godišnje do 2040. godine.
Iako su poslovne skupine uglavnom podržale plan, ekološke organizacije izrazile su zabrinutost da bi ublažavanje regulatornih zahtjeva moglo oslabiti klimatske ambicije EU. Također, neki kritičari smatraju da plan ne pruža dovoljno konkretnih mjera za postizanje ciljeva smanjenja emisija.
