Zelenski uvrijedio Trumpa: Kuda to idu Ukrajina i EU
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 21 Siječanj 2026 07:12

Drugim riječima, Zelenski je zaigrao vrlo opasnu, možda i presudnu igru vežući se gotovo u potpunosti uz sudbinu europskih čelnika – poznatih po pragmatizmu, ali ne i htijenju da ostanu bez svog strateškog saveznika – Sjedinjenih Država.
Stižu nam nove „pikanterije“ iz trenutačnog svjetskog glavnog grada – švicarskog Davosa – gdje je danas počeo tradicionalni Svjetski gospodarski forum – WWF, ali gdje će, očito, najmanje riječi biti o gospodarskim temama s obzirom kako ih one geopolitičke jednostavno „melju“.
O tome smo nešto više pisali u našem današnjem analitičkom tekstu kojeg možete pogledati ovdje ili niže na poveznici.
Jedna od zanimljivijih vijesti svakako je i ona prema kojoj je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odustao od putovanja u Davos gdje je i Ukrajina jedna od tema o kojoj se raspravlja. Naime, potonji je rekao kako trenutačno daje prednost Ukrajini nad međunarodnim forumima. Time je odgovorio na pitanje novinara u Kijevu – gradu, koji je pak sinoć bio izložen novim snažnim ruskim zračnim napadima koji očito ne prestaju.
U parlamentu nema ni grijanja ni vode, Kijev u velikom problemu
Naime, kako danas piše ukrajinski medij Strana, osoblje ukrajinskog parlamenta – Vrhovne rade, trenutačno radi na daljinu zbog nedostatka grijanja i vode nakon ruskih granatiranja.
Jaroslav Železnjak, zastupnik stranke Golos, izvijestio je o problemima s komunalnim uslugama na svom Telegram kanalu. Prema riječima političara, u njegovom parlamentarnom uredu gotovo da nije bilo grijanja; temperatura je bila oko 12 stupnjeva.
Kijev već više od tjedan dana ima masovni nestanak struje, a oko stotine zgrada u glavnom gradu imaju problema s grijanjem. Rusija je također pokrenula daljnje napade na elektroenergetsku mrežu u Harkivu i Odesi.
U Kijevu je nakon sinoćnjih napada polovica stambenih zgrada ostala bez grijanja, više od 300.000 kuća bez struje, a lijeva obala bez vode. Gradonačelnik Vitalij Kličko izvijestio je kako je 5.635 stambenih zgrada u gradu ostalo bez grijanja. „Gotovo 80 posto njih su zgrade u koje je opskrba toplinom bila vraćena 9. siječnja“, piše Kličko.
Treba napomenuti kako je početkom 2026. godine u Kijevu bilo otprilike 12 tisuća stambenih zgrada.
Također se navodi kako je lijeva obala glavnog grada smještenog na rijeci Dnjepar i dalje bez vode, dok ukrajinski operater za elektroenergiju DTEK navodi kako je 335.000 kućanstava u Kijevu ostalo bez struje nakon noćnog napada, a da je struja vraćena u polovicu njih.
Mete napada
Vjerojatne mete napada ponovno su bile termoelektrane, koje su pogođene dronovima.
U Rivnenskoj regiji više od 10.000 ljudi ostalo je bez struje nakon što je oštećen kritični infrastrukturni objekt. Također je bio dolazak u infrastrukturni objekt u Vinicijskoj regiji.
U Černihivskoj oblasti, udari su pogodili energetske i komunikacijske objekte, dok je u Odeskoj regiji oštećen energetski infrastrukturni objekt. Dron je udario u višekatnicu u Čornomorsku.
U Poltavskoj oblasti prijavljen je požar u industrijskom objektu, a u Dnjepropetrovskoj regiji oštećeni su infrastrukturni objekt, poslovni prostor, stambena zgrada i automobili. U samom Dnjipru, velika kotlovnica oštećena je u noćnom napadu. Stotinjak domova ostalo je bez grijanja, izvijestio je gradonačelnik grada.
Zelenski uvrijedio Trumpa?
Kako god bilo, čini se da isključivo ruski napadi na ukrajinsku metropolu nisu (barem ne jedini) stvarni razlog ne odlaska ukrajinskog vođe u Davos.
Istina, nešto ranije britanski medij Financial Times objavio je kako će Zelenski zasad ostati u Kijevu “kako bi koordinirao odgovor na izvanredne situacije uzrokovane ruskim napadom tijekom noći”.
Međutim, Politico je prethodno izvijestio kako američki predsjednik Donald Trump, koji je nazočan u Davosu, nema u planu svoj sastanak sa Zelenskim.
Kako danas piše Strana, Zelenski se usprotivio američkoj aneksiji Grenlanda, a to je objavio tijekom svog online intervjua, komentirajući nedavne izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi se Europa trebala fokusirati na rat između Rusije i Ukrajine, a ne na Grenland.
„Zabrinut sam zbog bilo kakvog poremećaja fokusa tijekom rata velikih razmjera. … I imamo određenog agresora. I imamo određene žrtve. I ovdje su jedine opcije pritisak na Rusiju i jačanje Ukrajine. Nema drugih alata za okončanje rata“, izjavio je Zelenski.
Prema njegovim riječima, Ukrajina poštuje Dansku, njezin suverenitet i teritorijalni integritet.
„Poštujemo – osobno imam veliko poštovanje prema Danskoj i njihovom suverenitetu i teritorijalnom integritetu. Zaista, zaista želim da Amerika sluša Europu, posebno kroz diplomaciju. Mislim da će se sve tako dogoditi i čvrsto vjerujem da neće biti većih prijetnji“, naglasio je Zelenski, uvjeravajući pritom kako Ukrajina neće slati trupe na Grenland. Predsjednik je jasno dao do znanja da Kijev ni u kojem slučaju neće moći poslati trupe za obranu otoka, jer samoj Ukrajini trebaju trupe na fronti, gdje nedostaje ljudstva.
Treba napomenuti da je ovo prvi komentar službenog Kijeva u vezi sa situacijom oko Grenlanda, koja je trenutno potisnula Ukrajinu s međunarodnog dnevnog reda.
Čini se da Zelenski odbija i drugi Trumpov poziv
Volodimir Zelenski je najavio kako razmatra hoće li se pridružiti Trumpovom Vijeću za mir, budući da su Rusija i Bjelorusija pozvane u to tijelo.
„Teško je zamisliti sudjelovanje Ukrajine u bilo kojem formatu u kojem su istovremeno prisutni Moskva i Minsk“, rekao je predsjednik.
FT također piše da Zelenski nerado sudjeluje u Trumpovom Vijeću za mir , koje bi moglo raditi na rješavanju sukoba ne samo u Gazi već i u Ukrajini , jer su pozvani predsjednici Bjelorusije i Rusije, Aleksandar Lukašenko i Vladimir Putin. Prema izvoru lista, ukrajinski predsjednik “doživio je određeno oklijevanje” nakon što je primio poziv zajedno s ruskim predsjednikom. Prije prihvaćanja ponude, Zelenski želi bolje razumjeti kako će vijeće funkcionirati i je li to isto tijelo o čijem se stvaranju trenutno raspravlja u sklopu mirovnih pregovora sa SAD-om.
Prosudba
Čini se kako si je Volodimir Zelenski, vjerojatno prvi put od velikog skandala u Ovalnom uredu Bijele kuče u veljači prošle godine dopustio izraziti, ako već ne neposrednu kritiku a ono barem slabo prikriveno nezadovoljstvo prema Trumpu.
Je li to posljedica neprestanih ruskih zračnih napada koji nedvojbeno (to se u Moskvi niti ne skriva) imaju za cilj prinuditi Kijev na ustupke koje traži Rusija za zaključenje mira a kojih nema u Trumpovom revidiranom mirovnom planu od 20 točaka u odnosu na onaj prvotni od njih 28 pa je jasno da ga je Moskva odbila), ili pak posljedica spoznaje Zelenskog da je Trump odustao od prethodno „oko 90% usuglašenih stavova Washingtona i Kijeva, kako je to Zelenski nedavno sam govorio) teško je reći. Jer ruski razorni zračni napadi protiv kojih više učinkovito ne djeluje ni protuzračna obrana u Kijevu (a kako je tek onda u drugim dijelovima zemlje), iako za sada ne omekšavaju političke stavove visokih dužnosnika i dalje ustrajnih voditi zemlju do konačne pobjede, nedvojbeno dovode do rezignacije ratom psihički iscrpljenog stanovništva. Tim više ako mu zimi u domovima ne osigurate struju, vodu, grijanje.
Dakle, je li gore navedena strategija Zelenskog pametna, je li ona donijeta samostalno – u vrhu ukrajinske vlasti, ili je pak usvojena pod (ne)izravnim pritiskom ukrajinskih europskih saveznika koji se upravo sada oštro suprotstavljaju Trumpu po pitanju Grenlanda još je teško zaključiti.
Međutim, iz navedenih se vijesti čini kako je ukrajinski vođa sada otvoreno stao na europsku stranu protiv Trumpa, ne samo po pitanju Grenlanda (a to će Trumpa sigurno razljutiti), već i Trumpovih namjera oko Gaze gdje Zelenski svojim stavom potonjeg de facto stavlja pred izbor oko toga što je za njegov plan o Gazi po njega (Trumpa) bolje: imati u Vijeću za mir Ukrajinu ili Rusiju – odnosno Zelenskog ili Putina?
Trump na ovo pitanje posve sigurno zna odgovor, u suprotnom bi vjerojatno u svojoj satnici tijekom boravka u Davosu – gdje stiže sutra – našao vremena za razgovor sa Zelenskim. Ovako će ga očito omogućiti Putinovom predstavniku od povjerenja Kirilu Dimitrijevu koji je također stigao u Davos. Možda ne osobno, ali sigurno kroz susret potonjeg s Trumpovim povjerenicima Stevenom Witkoffom i Jaredom Kushnerom koji su također u njegovom velikom timu.
Iako ne treba isključiti i da se tijekom ove noći nešto iznenada promijeni i u glavi Zelenskog i u glavi Trumpa pa da se Zelenski sutra ipak pojavi u Davosu, pregrize jezik i prkos, i postane kooperativniji.
Naime, ulozi u ovim igrama jednostavno su golemi, a za Ukrajinu i sudbonosni. Ostati bez Amerike (a sada je u njoj Trump onaj koji odlučuje i ima zadnju riječ sviđalo se to nekome ili ne) u ovom i ovakvom geopolitičkom trenutku bilo bi suludo i Europi i Ukrajini.
U svakom slučaju, ovih dana sve maske padaju s lica s obzirom kako je svima jasno da je svijet došao do svog praga kontroliranog naprezanja. Uskoro bi, ako se nešto žurno ne promijeni – moglo doći do prenapregnutosti i do pucanja, a to bi značilo globalni mrak i put u apokalipsu. Zato se sada zaigralo potpuno otvorenog garda. U prednosti će biti oni koji imaju nabildane mišiće i koji su odlučni i organizirani Tko u tome prednjači: SAD, Europa ili pak Ukrajina (sama ili skupa s Europom) prosudite sami.
Drugim riječima, Zelenski je zaigrao vrlo opasnu, možda i presudnu igru vežući se gotovo u potpunosti uz sudbinu europskih čelnika – poznatih po pragmatizmu, ali ne i htijenju da ostanu bez svog strateškog saveznika – Sjedinjenih Država.
Ono što karakterizira europsku politiku unatrag mnogih desetljeća je da se ona, kada god nema geopolitičkog utjecaja prilagodi neugodnim zahtjevima koje joj nametnu oni koji taj utjecaj imaju na način da ih prihvati, uz adekvatna politička obrazloženja. Nazovite to kako hoćete, pragmatizmom, oportunizmom, nemoralom, ili nekako drukčije – ali Europa je na taj način do sada uspijevala preživjeti.
I baš zbog toga nekako nisam uvjeren da će ona sada odjednom početi demonstrirati svoju snagu i odlučnost otpora testirajući Ameriku Donalda Trumpa – prije svega po sudbini Grenlanda ali i ne samo njega.
Za tako nešto Europi bi ipak trebali puno jači mišići, ili barem mir i stabilnost na kontinentu. Ni jednog ni drugog sada nema. Štoviše! Problemi, tako i oni sigurnosni, samo se gomilaju.


