Bez sankcija i uz šutnju Vlasti: U Kumrovcu slavljen zločinac Tito i komunistički režim
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 25 Svibanj 2026 16:08
Isti dan kad su u Novom Marofu sahranjeni posljednji ostaci 36 žrtava poraća, okrutno ubijenih od strane partizana, u Kumrovcu se okupilo stotinjak jugonostalgičara i ljubitelja masovnog zločinca Tita i njegovog zločinačkog režima kako bi proslavilo tzv. ”Dan mladosti i radosti” odnosno Titov rođendan.
Osim predsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franje Habijana, ovoj sramotnoj manifestaciji prisustvovao je i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.
Mesić tvrdi da djecu treba educirati da zločinac Tito ”nije bio tako loš”
91-godišnji Mesić ni u svojim poznim godinama ne odustaje od ove zločinačke Titove ideologije koja je odnijela stotine tisuća nedužnih hrvatskih života, ubijanih najokrutnijim metodama. Na skupu je poručio kako bismo svi trebali razumjeti povijesni kontekst Titove vladavine, te ukazao na problem revitalizacije ustaštva među mlađom populacijom.
Čovjek koji se toliko puta imao priliku ”probuditi” i priznati da postoji druga strana povijesti od one koju on propagira, sada nama tumači kako nismo dovoljno educirani. I dok znanstvenici otkrivaju nove masovne grobnice prepune kostiju žrtava Titovog režima, Mesić nam poručuje iz Kumrovca:
”Najveći dio antifašističkog svijeta bio na pravoj strani, ali i danas ima ljudi koji svjesno plasiraju neistine. To je dijelom i krivnja našeg školskog sustava. Ako se djetetu već u osnovnoj školi počne govoriti neistina, onda će se kasnije pojavljivati na utakmicama uz pjesme koje su neprihvatljive”, izjavio je Mesić i dodao da mnogi mladi prihvaćaju takve poruke jer ne razumiju povijesni kontekst u kojem je djelovao Tito.
Na trgu Mesića, i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Franjo Habulin niječe da je Tito bio zločinac. Tvrdi da ”ima onih” koji mu prebacuju razne ”negativne stvari, pa čak i da je bio diktator ili da je vodio totalitarni režim”. Tvrdi da je to pokušaj izjednačavanja samoupravnog socijalizma s režimima koji su doista bili totalitarni. Mi to ne možemo prihvatiti”, kaže Habulin.
Ovakve ”povijesne hereze” i javno veličanje jednog od najvećih zločinaca u povijesti prema hrvatskim zakonima očito nije kažnjivo. Vladi to nije sporno, no jasno je i zašto.
Tito je naredio stotine tisuća likvidacija nedužnih ljudi
Josip Broz Tito bio je komunistički diktator i jedan od najvećih zločinaca u povijesti. Dao je mučiti i ubiti stotine tisuća Hrvata, domoljuba i vjernika zbog njihovog nacionalnog i vjerskog identiteta. Titove žrtve bile su zatvarane bez suđenja, mnogi su hladno ubijani i bacani u jame, neovisno o dobi ili društvenom statusu. Ubijana su djeca, svećenici, časne sestre, mladi, stari pa čak i ranjenici u bolnicama. Njegov režim proveo je montirani proces protiv blaženog kardinala Alojzija Stepinca, provodio suptilne psihološke torture na njim te ga trovao u ćeliji što je na koncu, prema nekim znanstvenicima, rezultiralo neizlječivom bolesti te smrću.
Za ukupne žrtve povezane s Titovim poratnim likvidacijama, političkim progonom i sustavom represije procjene se najčešće kreću u rasponu od oko 40.000 do preko 100.000 osoba.
U kontekstu poratnih događaja 1945. godine, uključujući likvidacije ratnih zarobljenika i civila na Križnom putu, u literaturi se pojavljuju procjene od približno 30.000 do 80.000 pogubljenih, dok pojedini autori iznose i više brojke.
Kada je riječ o sustavu logora i političkog kažnjavanja nakon rata, posebno se ističe Goli otok, kroz koji je, prema procjenama, prošlo oko 16.000 do 32.000 zatočenika. Broj smrtno stradalih u tom sustavu procjenjuje se na nekoliko stotina do oko tisuću osoba, ovisno o izvorima i kriterijima.
U pogledu stradanja katoličkog klera tijekom Drugog svjetskog rata i neposredno nakon njega, istraživanja najčešće navode da je ubijeno između 300 i 600 svećenika, redovnika i redovnica.
Nakon Drugog svjetskog rata likvidiran velik broj zarobljenika i ranjenika uključujući i pripadnike Hrvatskih oružanih snaga iz zagrebačkih bolnica. Jedno od najpoznatijih stratišta povezuje se s jamom Jazovkom na Žumberku.
Istraživanja i svjedočanstva navode da su nakon ulaska Jugoslavenske armije u Zagreb 1945. iz bolnica odvođeni ranjenici koji su kasnije završili u toj jami. Speleološka i kasnija istraživanja potvrdila su postojanje masovne grobnice, u kojoj su pronađeni posmrtni ostaci stotina osoba, uz osobne i medicinske predmete koji ukazuju da je dio žrtava bio ranjen ili u bolničkom tretmanu.
