Kako je ilegalna trgovina otpadom postala jedna od najunosnijih grana organiziranog kriminala?
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 31 Kolovoz 2026 18:00
Slučaj ilegalnog otpada u Lici otvorio je mnoga pitanja. Kako, zašto i tko je glavni krivac? No, ovo nije situacija koja se događa samo u Hrvatskoj. Kriminal s ilegalnim odlaganjem otpada u porastu je diljem Europe.
Slučaj ilegalnog odlaganja otpada u Gospiću već danima trese hrvatsku javnost i političku scenu. Otpad je bio mješovit, a među njima i onaj s opasnim svojstvima. Osim što je otpad ilegalan i opasan, istraga je pokazala da je stizao i iz drugih europskih zemalja: Italije, Slovenije i Njemačke.
Početkom 2026. godine više od 330 ljudi uhićeno je u 70 zemalja u akciji protiv mreža organiziranog kriminala optuženih za trgovinu ilegalnim otpadom unutar Europe i izvoz u Afriku, Aziju i Latinsku Ameriku.
Hrvatska se tako svrstala u još jednu u nizu zemalja gdje je aktivan unosni kriminal ilegalnog odlaganja otpada.
Što je ilegalna trgovina otpadom?
UN ilegalnu trgovinu otpadom definira kao kriminal s visokom zaradom i niskim rizikom koji godišnje donosi milijarde dolara. Europol za nju kaže da je „područje kriminala koje uključuje nepravilno prikupljanje, prijevoz, oporabu ili odlaganje otpada i zagađujućih komponenti“. Ističe njenu štetnost i rizik za zdravlje i sigurnost.
Radi se o iznimno unosnoj vrsti kriminala koju je teško otkriti, istražiti i procesuirati. Kazne su obično nerazmjerne prouzročenoj šteti i nisu toliko stroge kao kazne za trgovinu drugim nedopuštenim dobrima, poput droge, što je čini privlačnim poslovnim modelom za kriminalce.
Značajna količina ilegalnog otpada sastoji se od plastike, elektroničkog ili medicinskog otpada, koji predstavljaju ozbiljne ekološke i zdravstvene rizike. Ilegalno odlaganje otpada može imati ozbiljne posljedice za ljudsko zdravlje i okoliš. Nakon što nezakoniti otpad stigne u zemlje odredišta, često završi na ilegalnim odlagalištima i neovlaštenim skladištima, gdje onečišćuje oceane te podzemne i površinske vode, narušava kvalitetu tla i zraka te degradira ekosustave. U drugim se slučajevima nezakoniti otpad spaljuje na otvorenom, pri čemu se oslobađaju otrovne kemikalije koje ugrožavaju zdravlje obližnjih zajednica.
Europol u svojoj „Procjeni prijetnje ozbiljnog i organiziranog kriminala“ iz 2025. upozorava da se „trgovina otpadom intenzivira te se predviđa njezin daljnji rast“.
Kako se razvijala trgovina (ilegalnim) otpadom?
Elisabeth Mohn u članku „Global waste trade“ iz 2022. piše da se globalna trgovina otpadom razvila zbog osnovnih ekonomskih razloga: „recikliranje materijala u nove proizvode, pa čak i odlaganje određenih materijala, često je jeftinije u zemljama u razvoju nego u bogatim zemljama“. Razvila se tijekom 1980-ih i 1990-ih. Kako su zemlje diljem svijeta, osobito bogatije zemlje, proizvodile sve više plastičnih proizvoda, s vremenom je postalo nužno zbrinjavati te proizvode. Siromašnije zemlje imale su ekonomski interes za prikupljanje i recikliranje otpada pa su brojne zemlje u Aziji i Africi postale veliki uvoznici otpada. U početku je postojalo malo propisa koji su uređivali njegov prijevoz i zbrinjavanje.
Najveći uvoznik plastičnog otpada tih godina bila je Kina. Tako je bilo do 2017., kada je Kina odlučila da više neće prihvaćati mnoge kategorije uvezene plastične otpadne materije. Recikliranje više nije bilo toliko profitabilno, a javila se i zabrinutost za okoliš.
Upravo zbog sve težeg i skupljeg načina legalnog odlaganja otpada javlja se i kriminal povezan s ilegalnim aktivnostima. Kriminalne organizacije postale su važni sudionici ilegalne trgovine otpadom. Krijumčare materijale koji se mogu reciklirati, uključujući plastiku, iz bogatih zemalja u zemlje u razvoju, osobito u jugoistočnoj Aziji. Tijekom 2010-ih različite zemlje u Aziji i Africi počele su prijavljivati ilegalno odlaganje plastike, elektroničkog otpada i drugih vrsta otpada. Takvo ilegalno odlaganje kriminalnim skupinama donosi zaradu jer naplaćuju zbrinjavanje, a zatim ne plaćaju ništa za samo odlaganje otpada.
Razvoju ilegalne trgovine otpada doprinijelo je i to što su propisi o otpadu složeni i razlikuju se među državama. Različite zemlje različito tumače pravne definicije otpada, a zemlje podrijetla ponekad nisu upoznate s primjenjivim pravilima u zemlji odredišta, što dovodi do različitih razina provedbe zakona. Kriminalne skupine iskorištavaju te pravne praznine.
Tko je uključen u kriminalnu mrežu?
Kriminalci uključeni u trgovinu otpadom često prikrivaju nezakoniti izvoz unutar legalnog izvoza – primjerice tako da na carinskom obrascu opasni otpad prijave kao neopasan. Neki lažno prijavljuju otpad kao rabljenu robu. Drugi podmićuju službenike ili iskorištavaju regulatorne i provedbene propuste kako bi izbjegli otkrivanje.
Ova se vrsta kriminala često odvija iz zemalja s višim prihodima u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji prema zemljama sa srednjim i nižim prihodima u jugoistočnoj i južnoj Aziji te Africi. No slučaj iz Hrvatske pokazuje da se kriminal ilegalnog odlaganja otpada događa i unutar države ili unutar država članica EU-a.
Europol navodi da su ilegalno trgovanje otpadom ranije činile kriminalne mreže koje su, u ime zakonitih poslovnih subjekata, odlagale otpad. Danas su mnogi od tih aktera oportunistički vlasnici i operateri zakonitih poduzeća koji svoje zakonite aktivnosti nadopunjuju nezakonitim.
Kriminalni akteri aktivni u sektoru gospodarenja otpadom posjeduju visoku razinu stručnog znanja jer poznaju propise o otpadu i različite načine izmjene oznaka otpada i prateće dokumentacije. Djelovanje unutar zakonitog sektora omogućuje im da prema potrebi osnivaju nova poduzeća i preuzmu kontrolu nad cijelim lancem gospodarenja otpadom. Korupcija i krivotvorenje dokumenata predstavljaju značajne čimbenike koji omogućuju takve nezakonite aktivnosti.
„Trgovina otpadom sve se više događa unutar sektora gospodarenja otpadom, što briše granice između legalnih i ilegalnih operacija“, navodi se.
Posrednici u trgovini otpadom zauzeli su ključnu ulogu, povezujući proizvođače otpada s krajnjim zbrinjavateljima. Oni olakšavaju pribavljanje lažnih odobrenja i dokumenata, često umjetno povećavaju cijenu otpada, uzimaju proviziju ili ga u potpunosti pogrešno opisuju.
Zarada od trgovine otpadom
Industrija gospodarenja otpadom općenito je postala unosna. UN je procijenio da je legalno globalno tržište gospodarenja otpadom 2024. vrijedilo 1,2 bilijuna dolara. Koliko iznosi ilegalni dio, teško je procijeniti, osobito u državama izvan Europe.
Prema UN-ovu izvješću iz veljače 2026., procjenjuje se da ilegalna trgovina otpadom godišnje donosi do 18 milijardi dolara profita na globalnoj razini.
Prema procjenama Europske komisije, 15 do 30 posto pošiljki otpada u EU-u moglo bi biti nezakonito, pri čemu se ostvaruje oko 9,5 milijardi eura nezakonitih prihoda godišnje.
Ima li ilegalna trgovina otpadom podršku sustava?
Slučaj iz Gospića, ali i činjenica da se radi o jako unosnoj vrsti kriminala, na dnevni red stavlja pitanje: “Je li moguće ilegalno trgovati otpadom iz jedne zemlju u drugu bez znanja i podrške sustava?”
O tome je u emisiji RTL Direkt govorio i kriminalistički stručnjak Željko Cvrtila, koji je rekao:
“Oni moraju imati podršku iz sustava. Dakle, tu je politika, tu budu nadzorni mehanizmi poput Državnog inspektorata. Poput MUP-a, ministarstva zaštite okoliša gdje dobivaju određeni suport ili žmirenje, a naravno to se financira”, kaže Cvrtila.
Podsjetimo, upravo bivši državni inspektor Andrija Mikulić uhićen je zbog sumnje na korupciju povezanu s ilegalnim otpadom. Također je uhićen i bivši viši savjetnik za zaštitu okoliša u Ličko-senjskoj županiji Jerko Kostelac zbog sumnje da je lažirao zapisnike i izdao dozvolu tvrtki Tipos Resursu za gospodarenje otpadom, odnosno za oporabu određenih vrsta neopasnog otpada.
