Među kandidatima za župana Vukovarsko-srijemske županije, Nikola Kajkić sa svojom nezavisnom listom i uz potporu stranke Dom i Nacionalno okupljanje odnosi 32% glasova ispitanika.
Hrvatski psihijatar Herman Vukušić, odnedavno član stranke Dom i nacionalno okupljanje (DOMiNO), jedan je od političara koji je u subotu sudjelovao u Hodu za život.
"Politički paradoks u Hrvatskoj zbog kojeg se i Franjo Tuđman okreće u grobu", glasi naslov na ovom portalu, a dalje u tekstu pišu: "Ako Slavko Četnik postane vjećnik u ime HDZ-a, bit će to vijest vrijedna udžbenika političke ironije."
Jedno od bitnih političko povijesnih pitanja koje nakon raspada komunističke Jugoslavije lebdi u zraku od samog utemeljenja hrvatske države odnosi se na političku kvalifikaciju Nezavisne Države Hrvatske jer je snažno djelovanje velikosrpske propagande imalo cilj da se cijeli hrvatski narod proglasi genocidnim te da se i sadašnja Republika Hrvatska politički i povijesno proglasi slijednicom NDH.
Ukazao je na izvještaj u Vjesniku o dočeku partizana 8. svibnja 1945. koji znatno iskrivljuje povijest. Naime, tamo piše da su jedinice Jugoslavenske armije dočekale mnoštvo, međutim fotografija praznog Trga bana Jelačića potvrđuje da nije bilo spontanog javnog oduševljenja za razliku od onog kada su njemačke trupe ušle u Zagreb.
U večernjim satima u srijedu 7. svibnja 2025. u prepunoj dvorani „Napredak“ u Zagrebu, Bogovićeva 1, održan je okrugli stol posvećen dramatičnim i tragičnim događajima u Zagrebu 8. svibnja 1945. i sljedećih tjedana i mjeseci kada su partizanske trupe ušle u neobranjeni Zagreb čijim su ulicama počele teći „crvene rijeke krvi“ žrtava partizanskih zločina.
Godinama ukazujem na nedostatke i diskriminaciju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u odnosu na hrvatski domicilni narod.
Pisala sam žalbe i tužbe državnim institucijama o neredu i zloupotrebama kojemu je izvor taj Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Čak je i Služba za građane Hrvatskog Sabora slala požurnice po mojim predmetima, ali odgovore nisam dobila.
I ove će godine štovatelji tzv. antifašizma, koji je u Hrvatskoj tek instrument rehabilitacije komunizma i jugoslavenstva, obilježiti „oslobođenje“ Zagreba 8. svibnja, a dva dana kasnije palit će se i tzv. Trnjanski kresovi.
U dva dokumenta izrijekom se spominju „zaključci“ i „direktive“ o provođenju masovne likvidacije kao što je depeša Aleksandra Rankovića, „drugog čovjeka nove Jugoslavije“, koji nezadovoljan radom OZN-e za Hrvatsku i brojem likvidiranih u Zagrebu, 15. svibnja 1945. napominje: „(…) Za 10 dana u oslobođenom Zagrebu streljano je samo 200 bandita
Dan oslobođenja Zagreba 1945 godine za mnoge Hrvate nije povod za slavlje, već dan tuge, progona i početka sustavne likvidacije hrvatske elite, upozorio je general u mirovini i bivši saborski zastupnik Željko Glasnović.
