U Hrvatskoj nikada nije postojao imalo veći broj ulica/objekata ili javnih prostora koji bi bili nazvani po ljudima ili događajima iz vremena NDH, barem ne u smislu slavljenja pojedinaca ili zbivanja iz tog vremena. Kako u Zagrebu, tako i u cijeloj državi, takvih je naziva bilo toliko malo da je to teško izraziti čak i u promilima ili nekoj još trg manjoj statističkoj kategoriji.

Zagreb ponovno sudi Filipu Lukasu, a odluka gradske skupštine o brisanju njegova imena s karte grada izazvala je burne reakcije. Dok vladajući tvrde da se time uklanjaju „ustaške ulice“, mnogi upozoravaju da je riječ o ideološkom revanšizmu i opasnom povijesnom revizionizmu.

U Zagrebu teče med i mlijeko, cvjeta tisuće cvjetova, sve je po zakonu, nitko nije kriv, naravno, dok mu se ne dokaže.

Možemovci zabavljaju narod, mijenjaju imena ulica svima koji makar u tragovima imaju veze s NDH. Oporba luduje, narod šuti, jednostavno ih ne zanima. Oko 58 % birača izbori nisu zanimali , a možda, ruku na srce, nisu imali za koga glasati.

Skoro dvije godine su prošle otkad sam u emisiji Tihomira Dujmovića upozorio na to da su Možemo! i SDP na čelo jedne zagrebačke ustanove postavili osobu koja je pravomoćno osuđena za primanje mita. Ponovio sam to i u predsjedničkoj kampanji više puta, a nekoliko puta i u kampanji za proljetošnje lokalne izbore, naglašujući da za to imam nepobitne, pisane dokaze.

Saborski Odbor za obitelj, mlade i sport tajnim glasovanjem odlučio je Hrvatskom saboru predložiti tri kandidatkinje za pravobraniteljicu za djecu: Helencu Pirnat Dragičević, Marinu Katanić Pleić i Tatjanu Katkić Stanić. Čini se da su Pirnat Dragičević, koja je dobila najviše glasova, podržali svi članovi Odbora iz HDZ-a, kao i skoro svi ljevičarski zastupnici.

Ustrajat ću da Hrvatska dobije dostojno mjesto na kojem će se žrtve komunizma prikazati i priznati s poštovanjem.

To je Muzej žrtava komunizma u Zagrebu.

Gradski zastupnik Trpimir Goluža na X-u je podijelio fotografije dokumenata koje potpisuje gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević. Riječ je o imenovanjima Jelene Rakić Matić na javne funkcije, koja je godinama ranije osuđena u slučaju Farmal zbog prepisivanja lijekova u zamjenu za mito.

Sukladno provedenom glasanju članova Savjeta za razvoj civilnoga društva o predloženim kandidatima u Radne skupine za izradu Nacrta Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava 2026.-2027. i Nacrta Akcijskog plana suzbijanja diskriminacije 2026.-2027. izabran je niz kontroverznih udruga i pojedinaca, sljedbenika LGBT, feminističke i marksističke ideologije.

Jelena Matić Rakić je pravomoćno osuđena u slučaju Farmal zbog prepisivanja lijekova u zamjenu za mito. Kad se javila na natječaj  za ravnateljicu Doma zdravlja već je bio istekao rok rehabilitacije pa mogla dobiti potvrdu da je neosuđivana.

Sve što radimo mora biti u službi čovjeka.

Zelena agenda otišla je toliko daleko da smo izgubili ravnotežu između održivosti, zaštite okoliša i prosperiteta ljudi.