Što naša djeca u školama uče o Oluji
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 11 Kolovoz 2025 15:07
Spomenuti su i zločini nad srpskim civilima pa se tako navodi da je na oslobođenom području "počinjeno više ubojstava srpskih civila te da je uglavnom bila riječ o starijim osobama koje nisu željele napustiti svoje domove i nisu bili nikakva prijetnja". Spominju se i pljačke i uništavanje imovine izbjeglih Srba.
U hrvatskim osnovnim školama povijest se uči dva sata tjedno i između dva i tri sata tjedno u gimnazijama.
Kurikul nastavnog predmeta povijest za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj iz 2019. propisuje obvezan sadržaj za udžbenike, ali također ostavlja prostor autorima udžbenika i učiteljima da odaberu i uključe izborne teme, pod uvjetom da su usklađene s propisanim nastavnim ciljevima. Kurikul propisuje i obvezno korištenje povijesnih izvora, ali je njihov odabir prepušten autorima udžbenika. Povijest Domovinskog rata 1991.-1995. poučava se u osmom razredu, a obvezni propisani sadržaj uključuje i temu "Oslobodilačke operacije hrvatske vojske i policije: Maslenica, Bljesak, Oluja".
S obzirom na važnost operacije Oluja, Večernji list je analizirao najzastupljenije osnovnoškolske i gimnazijske udžbenike četiriju različitih izdavača kako bismo utvrdili kako je i u kojem obujmu ona predstavljena u hrvatskim udžbenicima. U analizi se posebno ističe jedni udžebnik koji je odbran i za učenike pripadnike srpske nacionalne manjine.
Riječ je o udžbenika Školske knjige Klio 8 autora Krešimira Erdelje i Igora Stojakovića koji je jedini udžbenik povijesti za osme razred odabran i za uporabu za učenike pripadnike srpske nacionalne manjine u prijevodu na srpski jezik i ćirilično pismo u izdanju Prosvjete. Na početku lekcije o Oluji ističe se da je prije oslobađanja dijela hrvatskog teritorija pod srpskom okupacijom postignut dogovor o usklađenom djelovanju s bošnjačkim vojnim snagama u Bosni i Hercegovini.
Autori su učenicima postavili dva pitanja
Spominje se datum početka i kraja operacije te se kao najveći uspjeh ističe oslobođenje Knina. Zaključuje se da je Oluja omogućila početak povratka prognanika i gospodarskog oporavka te prometno povezivanje Hrvatske. Spominje se da su vlasti Republike Srpske Krajine još tijekom Oluje počele organizirano evakuirati srpsko stanovništvo, a da je "nakon poraza gotovo cjelokupno srpsko stanovništvo s okupiranih područja napustilo Hrvatsku".
Spomenuti su i zločini nad srpskim civilima pa se tako navodi da je na oslobođenom području "počinjeno više ubojstava srpskih civila te da je uglavnom bila riječ o starijim osobama koje nisu željele napustiti svoje domove i nisu bili nikakva prijetnja". Spominju se i pljačke i uništavanje imovine izbjeglih Srba. Autori naposljetku zaključuju kako je prevladao dojam da hrvatska vlast nije prikladno reagirala i da nije bila dovoljno odlučna u sprečavanju i kažnjavanju tih zločina iako su, kako se navodi, pojedinci bili za takvo ponašanje pravno kažnjeni.
Ispod tog teksta nalazi se fotografija izbjegličke kolone Srba uz koju se navodi da o uzrocima odlaska srpskog stanovništva s oslobođenih područja srpska i hrvatska javnost imaju posve suprotno mišljenje: u Srbiji prevladava stajalište da su Srbi protjerani iz Hrvatske, a u Hrvatskoj se smatra da su otišli na poziv svog vodstva. Uz fotografiju i njezin opis, autori su učenicima postavili dva pitanja: što misle zašto isti događaj dvije strane tumače na posve suprotan način i znaju li za još koji događaj iz prošlosti koji se interpretira na različite načine. Cijelu analizu svih udžbenika možete pročitati OVDJE.
