Blanka Matković: Žrtvama je potrebno vratiti identitet, a ne ponovno ih anonimno pokopati
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 23 Kolovoz 2025 17:05
Matković već dulje vrijeme naglašava kako je tim žrtvama potrebno vratiti identitet, a ne ponovno ih anonimno pokopati. DNA analiza posmrtnih ostataka niti uzimanje uzoraka od živućih članova obitelji osoba koje je u svibnju 1945. progutao mrak, nije napravljena.
814 žrtava čije su kosti nađene u Jazovki, ove će subote biti pokopane. Ipak, kao i kod drugih masovnih grobnica u kojima su žrtve partizanskih egzekucija, poimeničnog popisa žrtava nema. S obzirom da je poznato da su u Jazovki, među ostalima, završili ranjenici iz zagrebačkih bolnica, povjesničarka Blanka Matković još je prije 15-godina našla određene popise odvođenih iz zagrebačkih bolnica u svibnju 1945. po ulasku partizana u Zagreb. Jesu li na njima i žrtve iz Jazovke do danas nije poznato jer, kako nam otkriva Matković, pokušaj izrade popisa žrtava s Jazovke još uvijek stoji u državnim ladicama.
Matković već dulje vrijeme naglašava kako je tim žrtvama potrebno vratiti identitet, a ne ponovno ih anonimno pokopati. DNA analiza posmrtnih ostataka niti uzimanje uzoraka od živućih članova obitelji osoba koje je u svibnju 1945. progutao mrak, nije napravljena.
”Time će biti propuštena mogućnost da se sastavi popis osoba ubijenih na toj lokaciji te time dati odgovori na pitanja još uvijek živućih članova obitelji”, naglašava dr.sc. Blanka Matković za Narod.hr.
Napominje da je Jazovka je ujedno bila jedna od lokacija koja je u razdoblju između 2008. i 2011. istražena za potrebe projekta o počiniteljima ratnih zločina krajem i neposredno nakon Drugog svjetskog rata.
Elaborat s dokumentima odavno predan DORH-u
‘‘Elaborat o Jazovki zajedno s pripadajućim kopijama arhivskih dokumenata predan je Državnom odvjetništvu RH. Osim djelomičnog popisa žrtava Jazovke, koje je bilo moguće rekonstruirati na temelju dostupnih sekundarnih izvora, u elaboratu su posebno bili naznačeni priloženi dokumenti s popisima hrvatskih ranjenika koji su kroz tijekom svibnja pa sve do kraja lipnja 1945. odvedeni iz zagrebačkih bolnica. Priložena dokumentacija bila je fragmentarna jer je, na primjer, imenik bolesnika na odjelu ortopedije Zakladne bolnice (Sv. Duh) bio oštećen odnosno stranica za prvu polovicu 1945. su bile istrgnute”, otkriva nam.
Popis osoba koje su odvedene iza zagrebačkih bolnica objavila je i u svom radu
‘‘Odvođenja i likvidacije ranjenih pripadnika Hrvatskih oružanih snaga (HOS) iz zagrebačkih bolnica u svibnju i lipnju 1945. kroz arhivsko gradivo Državnog arhiva u Zagrebu”, objavljenom 2011. u znanstvenom časopisu Arhivski vjesnik.
U članku su analizirani ranije poznati podaci o sudbini ranjenih pripadnika HOS-a, koji su se po završetku Drugog svjetskog rata zatekli u zagrebačkim bolnicama te su nadopunjeni dotad neobjavljenim dokumentima iz sačuvanog gradiva Zakladne bolnice i Bolnice sestara milosrdnica, koje se čuva u Državnom arhiv u Zagrebu.
Popisi ranjenika otpuštenih iz dviju bolnica
”Naročitu vrijednost predstavljaju popisi ranjenika otpuštenih iz ovih dviju bolnica između 17. svibnja i 29. lipnja 1945., među kojima i onih otpremljenih u zagrebački logor Prečko.
Dakako, popis objavljen u spomenutom znanstvenom radu nije nužno i popis žrtava koje su skončale na Jazovki. Ipak, sigurno je da matične knjige bolesnika i otpusne knjige nekadašnje Zakladne bolnice te Bolnice sestara milosrdnica pružaju neophodne podatke pomoću kojih bi se budućim arhivskim i terenskim istraživanjima mogao ustanoviti barem djelomičan popis ranjenika ubijenih na Jazovki i drugdje.
Osim identifikacije žrtava, koja će po svemu sudeći biti propuštena, za mogući pokušaj rekonstrukcije popisa potrebno je provjeriti svako ime na objavljenim popisima u spomenutom znanstvenom radu. S obzirom da je riječ o osobama iz raznih dijelova Hrvatske i šire, te s obzirom da matične knjige uz pomoć kojih bi se morali provjeriti barem neki podaci uz isključivanje onih s popisa koji su ustvari preživjeli, nije moguće bez potpore države i/ili članova obitelji tih osoba”, napominje Matković.
Ustupila nam je i fotografije originalnih zapisa iz bolničkih knjiga.
Ništa bez političke volje
”U ovom trenutku samo su državne institucije i članovi obitelji u mogućnosti pristupiti podacima zahvaljujući kojima bismo spomenute popise suzili na imena stvarnih stradalnika, no bez političke volje da se provedu DNA analize pronađenih ljudskih ostataka, potpuniji popis žrtava Jazovke će i dalje ostati tek nagađanje čime će hrvatski narod ostati zakinut za istinu o tim događajima”, poručuje Matković.
