Antifašistička komponenta Možemo: Trnjanski kresovi kao slika programa stranke
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 22 Rujan 2025 16:02
Stranka krajnje ljevice Možemo na vlasti u gradu Zagrebu kao jednu od svojih temeljnih vrijednosti ističe antifašizam. Slijedom toga putem gradskog proračuna podupire udruge i programe koji tematiziraju antifašizam. U hrvatskom kontekstu on se veže uz komunističku revoluciju i partizanski pokret iz Drugog svjetskog rata.
Kako stranka Možemo vidi antifašizam, najbolje svjedoči manifestacija Trnjanski kresovi koja se odvija svake godine sa savskom nasipu ispred Kluba Močvara. Što je antifašizam iz perspektive stranke Možemo?
Tijekom proslave Dana antifašističke borbe 2023. godine u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinki, gradonačelnik Tomislav Tomašević je izjavio: „Antifašizam nije samo prošlost, već i budućnost Zagreba“. Istaknuo je da Grad Zagreb suorganizira ovu svečanu akademiju, kao i Trnjanske kresove: „Oni su krenuli 1978. godine i stali kad se 90-ih grad počeo sramiti svoje antifašističke povijesti. Obnovljeni su prije osam godina i ja sam ponosan što sam bio na prvim Kresovima prije nego što sam se počeo baviti politikom“, kazao je.
Potom je dodao da je „partizanski pokret na čelu s Josipom Brozom Titom Zagreb i Hrvatsku stavio na pravu stranu povijesti“. Na kraju se pohvalio da je u toku procedura promjene imena ulica „nazvanih po ljudima povezanim s ustaškim režimom“.
Antifašizam stranke Možemo u obračunu s Filipom Lukasom
Primjerice, jedna od tih ulica nosi ime Filipa Lukasa, hrvatskog povjesničara, geografa i kulturnog djelatnika koji je od 1928. do 1945. bio predsjednik Matice hrvatske. Njegov je „krimen“ što je radio i djelovao u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), posebno kao član uredništva Hrvatske enciklopedije (1941.-1945.). Podržao je uspostavu hrvatske države, ali se i distancirao od ustaškog režima. Međutim, antifašizam stranke Možemo ne oprašta bilo kakvu poveznicu s NDH. To je ogledni primjer isključive politike i tvrde ideološke povezanosti s propalim jugoslavenskom režimom.
Možemo antifašizam veže uz komunističku revoluciju i partizanski pokret
Drugi koordinator stranke, Sandra Benčić, 8. svibnja 2025. godine izjavila je da nam je antifašizam danas važniji nego ikada s obzirom na rast autoritarnih sustava, totalitarističkih ideja i političkih opcija koje otvoreno imaju pronacistički sadržaj.
Njezina izjava izrečena je u kontekstu 80. obljetnice partizanskog zauzimanja Zagreba 1945., kada su počinjeni masovni zločini nad hrvatskim stanovništvom te je uspostavljen jugoslavenski komunistički i totalitarni režim čiji je centar moći bio u Beogradu i rukama Komunističke partije Jugoslavije.
Istovremeno, Benčić suprotstavlja antifašizam totalitarizmu i slavi uspostavu novog totalitarizma u Hrvatskoj 1945. godine.
Iz izjava koordinatora stranke, jasno je i nedvosmisleno kako stranka Možemo antifašizam veže, odnosno ne odvaja od komunističke revolucije i partizanskog pokreta Josipa Broza Tita, komunističkog diktatora i nalogodavca ratnih i poratnih masovnih likvidacija hrvatskih ratnih zarobljenika i civila.
Europska osuda komunizma i Gordan Bosanac
Podsjetimo se, Rezolucija Vijeća Europe 1481 iz 2006. godine nedvosmisleno govori o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima. Također, Europska unija 23. kolovoza obilježava Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma.
Zastupnik u Europskom parlamentu iz redova Možemo Gordan Bosanac dosljedno odbacuje ove odluke Vijeća Europe i Parlamenta. Naime, u lipnju 2025. demonstrativno je napustio sjednicu Odbora za predstavke Europskog parlamenta, na kojoj se glasalo o rezoluciji „Očuvanje sjećanja na žrtve komunističkog razdoblja nakon Drugog svjetskog rata u Sloveniji“, pod izlikom da je riječ o „revizionističkom“ dokumentu koji „narodnooslobodilačku borbu naroda Slovenije protiv okupatora svodi na komunističko nasilje“. Bilo kakvo preispitivanje komunističke prošlosti i jugoslavenske historiografije nailazi na otpor članova stranke Možemo.
Borić i Matula dosljedno za Tita
Članica stranke Možemo Rada Borić posebno se ističe u javnosti u obrani totalitarnog komunističkog sustava i komunističke revolucije provedene u Hrvatskoj 1945. godine. Godine 2017. dosljedno se i grčevito zalagala za ostanak imena Trga maršala Tita u Zagrebu, koji danas nosi ime Trg Republike Hrvatske. Redovito u javnosti podiže desnu šaku u zrak, što je međunarodni pozdrav komunista, istovjetan nacističkom podizanju desne ruke u zrak.
Borić je zajedno s Ivanom Kekin bila na čelu stranke Nova ljevica koja u svom logu ima obris crvene zvijezde petokrake. S tim simbolom Borić je nebrojeno puta viđena u javnosti. Bivši saborski zastupnik iz redova Možemo i član inicijativnog odbora stranke Vilim Matula zagovara povratak Titova imena na trg kojim dominira Hrvatsko narodno kazalište.
Antifašizam kao zajednički nazivnik politika stranke
Osim što Možemo ne odvaja antifašizam od komunističke revolucije, on je poprimio i svoje moderne karakteristike. Na službenim stranicama Grada Zagreba 2023. godine objavljen je izvještaj s manifestacije Trnjanski kresovi kojoj je prisustvovao gradski vrh – Tomislav Tomašević, te njegovi zamjenici Danijela Dolenec i Luka Korlaet.
Gradonačelnik Tomašević poručio je kako je ova „manifestacija bitna kako za antifašističke vrijednosti tako i za društvenu jednakost, istaknuvši prava žena, LGBT zajednice, migranata, nacionalnih manjina kao i ekonomsku jednakost, radnička prava i sve ono što su vrijednosti antifašističke borbe“, piše na stranicama Grada. „Na nama je da to podržimo i drago mi je da je Grad Zagreb drugu godinu za redom pokrovitelj ove Manifestacije“, rekao je gradonačelnik“.
Iz ove izjave možemo slobodno zaključiti kako je antifašizam svojevrsni kišobran ili zajednički nazivnik koji obuhvaća sve politike krajnje ljevice u Hrvatskoj. Poseban je naglasak na tkz. ranjivim skupinama za čija se prava i privilegije zalaže stranka Možemo. U tu kategoriju ulaze pripadnici LGBT zajednice, migranti, žene i nacionalne manjine.
Što je sve ulazi pod kišobran antifašizma kojeg zagovara stranka Možemo, najbolje ocrtavaju Trnjanski kresovi. Ove 2025. godine oni su održani 10. svibnja na savskom nasipu kod Mosta slobode. U organizaciji sudjeluju Grad Zagreb, Srpsko narodno vijeće, Klub Močvara, Mreža antifašistkinja Zagreba (MAZ) i Savez antifašističkih boraca i antifašista (SABA).
Ovako je MAZ najavio manifestaciju: „I ove godine smo, zajedno s drugarskim organizacijama, pripremile raznovrstan program kojim ćemo obilježiti 80 godina od oslobođenja Zagreba. Program na nasipu počinje u 14h i čine ga radionice, izložba, grah za narod, nastupi i naravno – paljenje kresova!“.
Događaj je uključivao i razne štandove, poput: MAZ distro štand, Pokret za Slobodnu Palestinu, Zagreb Pride i Are You Syrious?. Dakle, riječ je o spoju antifašizma, LGBT ideologije i slobodnih (nekontroliranih) migracija.
Možemo i Palestina
Palestinsko pitanje također je jedno od najvažnijih vanjskopolitičkih pitanja za stranku Možemo. O tome redovito u Europskom parlamentu progovara Bosanac, kao i o podršci prosvjedima u Srbiji. Možemo je najglasniji zagovornik neovisnosti Palestine u Hrvatskoj, unatoč tome što vlast u ratom zahvaćenoj Gazi ima radikalna islamistička i džihadistička skupina Hamas, izrazito neprijateljski orijentirana prema LGBT pokretu.
Na terasi Močvare, Inicijativa za slobodnu Palestinu, koja uživa potporu stranke Možemo, pozvala je na Trnjanskim kresovima „sve ljubitelje i ljubiteljice slobode, pravde i kreativnog izraza da nam se pridruže na dječjoj radionici ‘Zmajevi za Gazu‘, kako bismo iskazali solidarnost s ljudima u Palestini“.
Na kresovima se redovito može vidjeti i jugoslavenska zastava, a povremeno i na homoseksualnoj povorci u lipnju. Oba događaja sponzorira gradska vlast.
Antifašizam i klimatske promjene
Program stranke posebno poglavlje ima upravo po pitanju tema koje se otvaraju na Trnjanskim kresovima. U poglavlju naslovljenom „Sigurne i solidarne: ravnopravnost, ljudska sigurnost i otpornost na klimatske promjene“, stranka piše o: rodnoj ravnopravnosti – zdravstvenoj zaštiti žena (s posebnim fokusom na abortus), te „transrodnih i interspolnih osoba“; borbi protiv nasilja nad ženama (femicid); nejednakosti žena i muškaraca na tržištu rada; pravima LGBTIQA+ osoba; obiteljskom životu LGBTIQA+ osoba i unapređenju njihove zdravstvene i socijalne skrbi; suzbijanju diskriminacije, nasilja i mržnje; osnaživanje LGBTQIA+ osoba kroz kulturu, zajednicu i radne prostore“; migrantskim i pravima stranih radnika; te solidarnosti s „društvima ranjivim na sukobe i prirodne katastrofe“, što je uvod u poglavlje o klimatskim promjenama.
Predsjednik SDP-a (Socijaldemokratske partije), stranke ideološki istovjetne Možemo te partner na lokalnim izborima 2025., svojevremeno je izjavio kako je antifašizam 21. stoljeća borba protiv klimatskih promjena „koje su posljedica djelovanja grubog i bešćutnog kapitalizma“. Istaknuo je to u govoru na skupu antifašista u Zagrebu 2020. godine.
Prema Robertu Bajrušiju koji je 2021. izdao knjigu o povijesti i nastanku političke platforme Možemo („Pokret koji želi promijeniti Hrvatsku. Možemo!“, s podnaslovom: „Kako je nastala nova hrvatska ljevica“), Marx i sukob rada i kapitala „ostaju presudna mjesta svake lijeve politike vrijedne tog imena“.
Od antifašizma do odrasta
U političkom programu za parlamentarne izbore 2024. Možemo već u uvodu ističe borbu protiv klimatskih promjena, napominjući kako je stranka „zelene ljevice“ koja želi odgovoriti na klimatsku krizu koja je između ostalog, prema shvaćanjima krajnje ljevice, uzrokovana i kapitalističkim sustavom koji izrabljuje mase i stavlja profit ispred potreba pojedinca.
Antifašizam, prema shvaćanju krajnje ljevice u Hrvatskoj i svijetu, ujedno je i otpor kapitalizmu, odnosno slobodnom tržištu i ekonomskim slobodama zapadnih demokracija. Upravo iz tog antifašizma, koji je simbioza komunističke prošlosti iz 1945. i vrijednosti današnje krajnje ljevice, proizlazi politička i ekonomska ideja koju stranka Možemo provodi u Gradu Zagreb – odrast. Tema je to koja će biti obrađena u slijedećem nastavku serijala o stranci Možemo.
