Od TradFesta do Ustavnog suda – četiri teme bez zajedničkog nazivnika
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 03 Svibanj 2026 17:33
Nažalost u našem društvu ima i onih koji na svaki mogući i nemogući način relativiziraju partizanske zločine i u nebesa uzdižu njihove vođe koje je osudio čitav uljuđeni svijet.
Svaki kraj radnog tjedna donosi mi ista pitanja koja otprilike glase: “Koji je događaj obilježio dane za nama i kako ga u ovom pregledu obraditi?” Posao smišljanja odgovora na ova pitanja i prenošenje slova na virtualni papir ovom prilikom, u najmanju ruku, nije bio lagan. Ne zato što je radni tjedan za nama bio dosadan i bez događaja vrijednih pažnje, nego zato što ih je bilo više koji su po mojem skromnom sudu podjednake važnosti. Dodatna otegotna okolnost leži u činjenici da je izdvojenim događajima teško naći zajedničku crtu i povezati ih u cjelinu.
Zbog toga će ovaj pregled tjedna, koji i tako dolazi u za mnoge skraćenom radnom tjednu kada su misli svih onih sretnika koji su imali mogućnost spajanja neradnog petka s vikendom usmjereni prema izletima i/ili roštiljima, biti koncipiran u četiri dijela u kojima ću ukratko obraditi četiri teme koje su dominirale hrvatskom politikom posljednjih dana.
To su odjeci TradFesta s posebnim naglaskom na panel o Bosni i Hercegovini, Okrugli stol o komunističkim zločinima, Summit Inicijative triju mora zbog kojeg je naš Dubrovnik na dva dana postao jedno od središta svijeta, a dotaknut ću se i teme višemjesečnog natezanja HDZ-a i SDP-a oko izbora sudaca Ustavnog suda.
TradFest i spominjanje trećeg entiteta
U Zagrebu je prošlog vikenda održan TradFest 2026.
Kao što i samo ime govori radi se o međunarodnom festivalu koji okuplja konzervativne lidere, intelektualce i aktiviste iz Hrvatske i inozemstva.
Tema ovogodišnjeg TradFesta bila je „Pad liberalizma i uspon kršćanskih nacija“, a tijekom dvodnevnog programa u hotelu Dubrovnik sudionici su raspravljali o ključnim političkim i društvenim pitanjima, s naglaskom na globalne promjene, položaj Hrvatske i pitanje Bosne i Hercegovine.
Potonja tema, unutar koje je otvoreno i pitanje neravnopravnog položaja Hrvata u BiH i mogućeg teritorijalnog preustroja te države osnivanjem trećeg entiteta u kojem bi većinu stanovništva činili Hrvati, podigla je mnogo prašine.
Po već ustaljenom obrascu svako spominjanje neravnopravnosti Hrvata, kojima nota bene brojniji Bošnjaci biraju najviše političke predstavnike, i njihovog mogućeg entiteta kao jamca zaštite u okviru BiH doživljava se u velikom dijelu lijevog mainstreama u RH, a i u tzv. “službenom Sarajevu” kao poziv na podjelu BiH, a usput se medijski plasiraju i mnoge slične veće ili manje gluposti.
Sve su to spinovi ovih ili onih s jasnim ciljem, a to je ukidanje konstitutivnosti naroda i formiranje tzv. građanske BiH u kojima bi kolo u potpunosti vodili Bošnjaci.
Istina je, a to znaju i dežurni dizači panike iz RH i inozemstva, samo jedna – ustavna je obaveza Republike Hrvatske brinuti o Hrvatima u BiH i njihovom statusu i tu nema ništa sporno.
Hrvatske političke elite mogle bi štošta naučiti iz ovogodišnjeg TradFesta te nešto učiniti kako bi se položaj Hrvata u BiH popravio.
Okrugli stol o partizanskim zločinima
Ususret svibnju, mjesecu u kojem se na poseban način prisjećamo svih žrtava komunističkih zločina tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, u Hrvatskom saboru održan je Okrugli stol pod nazivom ”Masovni zločini jugoslavenskog komunizma u Sloveniji – stratišta i prikrivanje zločina”.
Ondje su panelisti, uz moderatora Ivana Penavu, iznosili brutalnu istinu o naravi režima koji je nastao na masovnim zločinima u kojima su stradali deseci tisuća Hrvata.
Šokantni detalji o neizrecivoj patnji naših sunarodnjaka i svih drugih prije 80-ak godina uvijek iznova ljudski zabole svakoga.
Ili, točnije rečeno, gotovo svakoga.
Nažalost u našem društvu ima i onih koji na svaki mogući i nemogući način relativiziraju partizanske zločine i u nebesa uzdižu njihove vođe koje je osudio čitav uljuđeni svijet.
Okrugli stol i važnost iznošenja istine ti i takvi, koji dolaze iz medijskih i političkih ekstremno lijevih krugova, pokušali su omalovažiti na sve načine.
Ne treba posebno niti spominjati kako se radi o sličnoj ekipi kao i u prethodno opisanoj epizodi s TradFesta…
Summit Inicijative triju mora u Dubrovniku
Hrvatska, konkretno Dubrovnik, bili su ovog tjedna jedno od političkih središta cijelog svijeta.
Ususret turističkoj sezoni u biser Jadrana slilo se tisuću šesto raznih dužnosnika, diplomata i drugih “faca” u sklopu summita Inicijative triju mora.
Radi se o političko-gospodarskom okviru koji okuplja države smještene između Baltika, Jadrana i Crnog mora, s ciljem jačanja međusobne povezanosti i ubrzavanja razvoja.
Najzaslužnija za nastanak ove inicijative bila je bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović koja je projekt pokrenula sada već davne 2015. u partnerstvu s tadašnjim poljskim predsjednikom Andrzejem Dudom.
Što se događalo u Dubrovniku tijekom dva dana šušura?
Inicijativa triju mora
Sastanci, paneli, razgovori i slične stvari, a ne sumnjamo da je bilo i vrlo ukusnih jela i vrhunskih pića…
Od konkretnih stvari važnih za Hrvatsku treba izdvojiti da su Premijer Andrej Plenković i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto potpisali sporazum o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija koji će plinskom infrastrukturom spojiti dvije zemlje.
Uz to, najavljena je i najveća investicija u povijesti Hrvatske – AI razvojni i inovacijski centar “Pantheon”.
Neuspjeli izbor ustavnih sudaca
Posljednje, ali ne najmanje važno – radni tjedan za nama obilježilo je i beskrajno nadmudrivanje HDZ-a i SDP-a oko izbora sudaca Ustavnog suda.
Prema prijedlogu Odbora, za suce su u srijedu trebali biti izabrani Željko Pajalić, Mladen Sučević i Goran Selanec.
Iako se činilo da bi do kakvog-takvog dogovora nakon mjeseci natezanja moglo doći, oporbeni SDP i Možemo najavili su kako u izboru ipak neće sudjelovati, optužujući HDZ za ucjene, te je glasovanje maknuto s dnevnog reda.
Idući pokušaj kompletiranja Ustavnog suda trima sucima mogao bi se dogoditi za dva tjedna, najavio je predsjednik nadležnog Odbora za Ustav Ivan Malenica.
Živi bili pa vidjeli, a potom i novi pregled napisali.
