Dok se svi smiju na izraze 'Lipa' i 'Radosti', na vrata nam kuca puno veći problem
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 08 Veljača 2024 08:05
U posljednjem Fokusu tjedna, izvješću u kojem svakih sedam dana sažima najvažnije ekonomske informacije i predviđanja glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić istaknuo je kako ove godine očekuje prosječnu stopu inflacije od četiri posto, dvostruko nižu nego lani, ali i gotovo dvostruko višu od prosječne stope inflacije u eurozoni.
Jednostavnije rečeno, poskupljenja će u Hrvatskoj biti manja nego lani, ali veća od prosjeka zemalja eurozone.
Ministar financija Marko Primorac domaće je sporije ispuhivanje inflacije objasnio gospodarskim rastom koji je jedan od najviših u eurozoni i viškom likvidnosti u sustavu. Jednostavnije, velika gospodarstva eurozone grcaju na rubu recesije ili su ga već prešle pa rast u Hrvatskoj na krilima potrošnje djeluje veliko, dok je višak novca posljedica smanjivanja obveznih rezervi bankama nakon usvajanja eura. Beremo dobrobiti jednokratnog događaja, promjene valute.
Gospodarstvu toliko ''dobro'' ide da višak likvidnosti ne može naći put u investicije koje bi mu omogućile novi, zdraviji rast, nego se ministar financija hvali kako je građanima omogućio ulaganje u državni dug, kupnjom narodnih obveznica i trezorskih zapisa. OECD kojem se Hrvatska također pridružuje upozorava da nastupa vrijeme u kojem će se omjer državnog duga i BDP-a povećavati ne dođe li do korekcija u potrošnji ili povećanja poreza. Jednostavnije, ne smanji li se potrošnja ili se ne poveća prihod države i to porezima dug će rasti. Već je posvuda na višoj razini nego prije pandemije.
U Hrvatskoj se potrošnja ne smanjuje. Kako i priliči izbornoj godini, prema Stojićevoj računici u 2024. odigrava se snažno povećanje plaća i ukupnih prihoda koje iznosi od 10 do 15 posto. Iznos namijenjen rastu plaća u državnom proračunu raste 32 posto, a prati ga rast plaća u uslužnom sektoru. Primanja hrvatskih radnika rastu, a oni ne doživljavaju svoj standard ništa osobito boljim jer i cijene rastu, doduše sporije, ali ipak poskupljuju osnovni proizvodi za život, a energija u vremenu u kojem se odvija tranzicija na obnovljive izvore zasigurno neće biti jeftinija.
Inflacijska spirala
Hrvatski građani kojima primanja zbog inflacije rastu sva ta svoja primanja i troše. Prodaja na malo kontinuirano raste, veće prihode uspješno topimo u većoj potrošnji. To natjecanje ima naziv – zove se inflacijska spirala na čiju moguću pojavu upozorava i glavni ekonomist HUP-a. Jednostavnije, inflacijska spirala je onaj ''fenomen'' u kojem građani bez obzira na poskupljenja i dalje kupuju jednako ili više nego što su prije kupovali zahvaljujući povećanju prihoda uzrokovanom inflacijom. Kako primanja rastu tako još malo narastu cijene, pa opet narastu primanja, pa opet cijene.
Naravno, to ne može trajati zauvijek, posebno ne u maloj ekonomiji koja ukupno raste manje od tri posto okruženoj velikim gospodarstvima u recesiji. A to bi bila Hrvatska. I što sad? Malo je toga što se može učiniti, struktura gospodarstva ovisnog o turizmu i baziranog na industrijama niske dodane vrijednosti ne može ni dati neka spasonosnija obećanja, no možda možemo osvijestiti kako sami podgrijavamo inflatornu spiralu. Potrošnjom. Stoga je vrijeme za štednju. Za zaustavljanje potrošnje.
Jer pitamo se svi naravno gdje će puknuti ta spirala, što će prvo stati, rast cijena ili rast primanja? U ekonomiji baziranoj na pohlepi koja iščekuje turiste da im već oko ranog Uskrsa uzme više nego imaju cijene neće stati rasti. Neće stati rasti dok god u proizvodnji i maloprodaji hrane ne osjete da su im prihodi pali, da su ljudi počeli kupovati manje i rjeđe. Mnogi već kupuju manje i rjeđe, ali zbog rasta cijena učinak financijski nije vidljiv. Nužno je da postane vidljiv. Bez toga će u ekonomiji zasnovanoj na pohlepi cijene i dalje rasti. Sve dok nam najnoviji hrvatski pozdravi i "Lipa" i "Radosti" prestanu biti tako prokleto smiješni iako zapravo uopće nisu.
Dragana Radusinović/direktno.hr
