Građani plaćaju nikad skuplju hranu, a poljoprivrednicima prijeti propast
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 07 Veljača 2024 13:54
Poljoprivrednici diljem Europe tjednima, a neki i mjesecima, prosvjeduju. Svima je zajedničko nezadovoljstvo zelenom politkom Europske unije koja bi ih, smatraju, mogla uništiti. Ukidanje subvencija ili poreznih olakšica na dizel, pretjerani ekološki propisi, jeftini uvoz iz Ukrajine, birokracija…
samo su neki od razloga zašto njemački, francuski, grčki, talijanski i mnogu drugi farmeri brine i bune. Na nezadovoljstvo farmera osvrnula se zastupnica Hrvatskih suverenista Vesna Vučemilović koja ovu temu dugo prati. Za Narod.hr istaknula je probleme s kojima se poljoprivrednica susreću, a osvrnula se i na hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju.
Vučemilović podsjeća da prosvjedi poljoprivrednika u Nizozemskoj krenuli još prije dvije godine. To je rezultiralo i osnivanjem Stranke farmera jer su, kaže, poljoprivrednici shvatili da je politička borba jedini način da suzbiju štetne zelene politike koje kreira, provodi i promovira Europska komisija. Ističe da su prvi su na udaru bili stočari, koji su u Hrvatskoj već godinama na koljenima, ali da se sada bune i ratari zbog uvoza jeftinijih žitarica i uvjeta poslovanja koje propisuje Europska komisija.
“Poljoprivrednike su opteretili s prekomjernom administracijom i kontinuirano smanjuju prinose te dižu proizvodne troškove. Traži se od poljoprivrednika da povećaju udio ekološke poljoprivredne proizvodnje. Kontinuirano se mora smanjivati upotreba umjetnog gnojiva i zaštitnih sredstava. Sve to smanjuje prinose i povećava cijene hrane proizvedene u Europskoj uniji dok se uvozi jeftina hrana i poljoprivredni proizvodi iz država koje nemaju tako stroge propise. Sve navedeno se provodi godinama. Stočare su bacili na koljena, a sada je na redu i ratarstvo. To je rezultat štetnih politika koje pod utjecajem lijevih političkih opcija i tzv. zelenih provodi Europska komisija“, kaže Vučemilović.
‘Hrvatska poljoprivredna proizvodnja više liči proizvodnji bivše kolonije, a ne suverene članice EU-a’
Što se tiče situacije u Hrvatskoj, Vučemilović ističe da se obim poljoprivredne proizvodnje u zadnjih deset godina smanjio iako su izravna plaćanja tj. poticaji rasli i sada su nekoliko puta veći nego kada smo ušli u Europsku uniju.
“Naime, tada su poticaji bili na razini dvije milijarde kuna a danas su više od sedam milijardi kuna. To je paradoks za koji nitko nema objašnjenja ni znanstvena zajednica, ni ministarstvo a ni poljoprivrednici. Hrvatska danas nije samodostatna u proizvodnji mesa, mlijeka, voća i povrća. Proizvodimo dovoljno žitarica i uljarica, ali i ta je proizvodnja prošle godine podbacila“, kaže Vučemilović.
Ističe kako se ne ulaže dovoljno u ono što je bitno i presudno za budućnost: navodnjavanje. Dodaje da se ne ulaže ni u proizvodne više dodane vrijednosti.
“Naša poljoprivredna proizvodnja koja se svodi na pšenicu i kukuruz više liči na proizvodnju neke bivše kolonije, a ne suverene članice Europske unije. Ako tome pridodamo način na koji se upravlja državnim poljoprivrednim zemljištem, a koji je spušten na razinu jedinica lokalne samouprave onda je prostor za manipulacije na nevjerojatnoj razini. Sve navedeno ne ulijeva previše optimizma u bolju budućnost naše poljoprivrede i povećanje samodostatnosti u proizvodnji hrane”, naglasila je Vučemilović.
Kako će se prosvjedi odraziti na EU politiku ostaje vidjeti. No, Vučemilović ističe kako se nalazimo u izbornoj godini.
“Zaokret u poljoprivrednoj politici koju provodi Europska komisija je neizbježan i neminovan. Ovaj pristup uništava poljoprivrednu proizvodnju u ime zaštite okoliša. U isto vrijeme građani plaćaju nikad skuplju hranu, a poljoprivrednicima prijeti propast”, zaključila je Vučemilović.
