Kada je i kako Hrvatska dopustila rodnu ideologiju kao uvjet za novac za znanstvena istraživanja?
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 11 Veljača 2024 19:03
Nakon što smo otkrili i da radionice o rodnoj ravnopravnosti na Agronomskom fakultetu u Zagrebu vodi lezbijska udruga Lori, te da su takve radionice uvjet za financiranje istraživačkih projekata financiranih EU novcem, doznajemo kako i kada je RH pristala na to.
Republika Hrvatska kao članica EU sudjeluje u svim onim znanstvenim i istraživačkim projektima i programima koje EU donosi. Isti programi obuhvaćaju određene smjernice i prioritete, a kao jedan od nezaobilaznih prioriteta je i onaj koji se tiče rodne ideologije.
Narod.hr došao je u posjed e-maila Agronomskog fakulteta u kojemu se od zaposlenika traži da pohađaju radionicu za ravnopravnost spolova.
Agronomski fakultet ima znatno veći broj zaposlenih žena od muškaraca
Agronomski fakultet u ”Planu rodne ravnopravnosti” navodi da u području znanosti i istraživanja te visokog obrazovanja rodna ravnopravnost nije sasvim postignuta te da ju je potrebno sustavno promicati. ”Unatoč napretku u rodnoj ravnopravnosti na području Hrvatske, još uvijek postoje brojni izazovi u postizanju više razine rodne ravnopravnosti.”
Premda održavaju radionice o rodnoj ravnopravnosti koje, usklađene s retorikom EU, u prvi plan stavljaju spolnu jednakost, Agronomski fakultet ima znatno veći broj zaposlenih žena nego muškaraca. ”Od ukupnog broja zaposlenih (2019: 416, 2020: 411 i 2021: 406) u strukturi zaposlenika prevladavaju žene i taj se udio svake godine povećava: 2019: 58,89%; 2020: 59,12% i 2021: 62,32%.”
Grafikon zaposlenika na Agronomskom fakultetu u Zagrebu
Program rodne ravnopravnosti nema za primarni cilj spolnu ravnopravnost, odnosno ojačati položaj žena u društvu. Primarni cilj je uvođenje rodne rodne ideologije. Kako se u tablici niže može vidjeti vršit će se i redovito praćenje zadovoljstva studenata rodnom ravnopravnošću.
RH je unutar Europskih znanstveno-istraživačkih programa pristala i na uključenost rodne ideologije unutar znanstveno-obrazovnog sustava
Republika Hrvatska kao članica EU sudjeluje u svim onim projektima i programima koje EU donosi. Takvi projekti su i oni koji spadaju u kategoriju znanosti i obrazovanja. Projekti EU definirani su različitim dokumentima, ugovorima i odredbama, a sve u svrhu napretka, kako znanstvenog tako i onog društvenog.
Iako nema bitne povezanosti između znanstvenih istraživanja i rodne ideologije, EU ih uspješno povezuje, pa samim time i Republika Hrvatska. Naime Vijeće za konkurentnost EU-a usvojilo je u svibnju 2015. godine Plan za Europski istraživački prostor 2015. – 2020. U ovom Planu spominje se kao jedan od 6 prioriteta i Rodna ravnopravnost i rodno osviještena politika u istraživanjima.
Pod pojmom ”rodne ravnopravnosti” govore o spolnoj ravnopravnosti (jednakim pravima muškaraca i žena) u znanstvenom sektoru
Naime Rodna ravnopravnost i rodno osviještena politika u istraživanjima nije sasvim jasno pojašnjena. Ono što je istaknuto jest ravnopravnost spolova međutim pod pojmom ”ravnopravnosti rodova”, što su dvije različite stvari. U dokumentu Novi Europski istraživački prostor za istraživanje i inovacije navodi se problem da u europskim sustavima istraživana i inovacija i dalje postoje razlike među spolovima.
Nadalje u tekstu pojašnjavaju da je još uvijek u ovom sektoru zastupljeno nedovoljno žena, premda rezultati pokazuju znatan napredak i gotovo izjednačenje s muškarcima. ”Broj žena nositeljica patenata i dalje je iznimno nizak, a rodna analiza uključena je u samo 1,79 % znanstvenih publikacija u EU-u. Potrebno je postaviti ambiciozne ciljeve na razini EU-a kako bi se provele održive promjene u institucijama u području istraživanja i inovacija te kako bi se potaknuo razvoj ženskih talenata”, navode.
Nigdje eksplicitno ne spominju LGBTIQ prava i prava ”transrodnih” osoba iako i to spada pod kategoriju ”rodno uključive kulture” kako je definiraju dalje u tekstu. ”Koordiniranim djelovanjem s obrazovnim politikama i financijerima istraživanja promicat će se rodno uključiva kultura”, navode.
Retorička oprečnost slična onoj u interpretativnoj izjavi Istanbulske konvencije
Ovdje narativ Europske unije podsjeća na interpretativnu izjavu Istanbulske konvencije koja je jednako oprečna. Ona u prvi plan stavljala prava žena, navodno se ograđujući od rodne ideologije, a da to ustvari u pravom smislu riječi nije mogla jer se samom zamjenom pojmova spol i rod mijenja cijeli sadržaj koji ti pojmovi obuhvaćaju (lukava igra riječi). No što je vidljivo i u drugim dijelovima konvencije.
Naime interpretativna izjava IK iako se ograđuje od uvođenja rodne ideologije u primjerice obrazovni i znanstveni sustav nema nikakvu pravnu snagu. Te tako ne može promijeniti obaveze koje Hrvatska preuzima ratifikacijom Istanbulske konvencije. Drugim riječima s interpretativnom izjavom ili bez nje rodna ideologija je u hrvatski obrazovni sustav ušla na mala vrata. Ušla je i na sva druga područja ljudskog djelovanja.
Pravobraniteljici za ravnopravnost od početka nije sporno što IK ustvari ne pomaže ženama
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić 2022. godine ustvrdila je kako Istanbulska konvencija nije pomogla u sprječavanju nasilja nad ženama. No svejedno je žustro brani. ”Godine 2015., broj evidentiranih djela nasilja među bliskim osobama iznosio je nešto više od 2000, dok je u prošloj godini premašio 6000. U četiri od pet slučajeva, žrtve spomenutog kaznenog djela su žene, što nedvojbeno upućuje na rodnu utemeljenost ove vrste nasilja’, istakla je tada Ljubičić.
Ustvari ono što je cilj same konvencije nije spolna ravnopravnost. Nikoga ustvari od promicatelja IK nije ni briga za nasilje nad ženama niti da imaju jednake plaće kao i muškarci. Ono što je konačni cilj jest rodna ravnopravnost. Primjerice ”transrodni” muškarac koji se osjeća kao žena ima sasvim jednaka prava kao i sve druge žene i društvo se tome ne smije suprostaviti. Dijete ako želi napraviti operaciju ”promjene spola” roditelji mu to ne smiju uskratiti jer bi mogli izgubiti skrbništvo. Dakle IK u svoj srži je nešto sasvim drugo od onoga kako se predstavlja i ženama nije nimalo naklona – upravo suprotno.
O kakvim istraživačkim EU projektima se radi?
Lisabonski ugovor definira Europski istraživački centar (EIP) kao jedinstveno istraživačko područje otvoreno svijetu i temeljeno na jedinstvenom unutarnjem tržištu. Europski istraživački prostor omogućuje slobodnu cirkulaciju istraživača, znanstvenih spoznaja i tehnologije.
Cilj mu je povećati konkurentnost Europe, poboljšati koordinaciju istraživačkih aktivnosti na nacionalnoj i europskoj razini, razviti ljudske resurse i povećati privlačnost europskih istraživanja najboljim istraživačima iz cijeloga svijeta. Okvirni program za istraživanje i inovacije (Obzor Europa) smatra se najvažnijim instrumentom za implementaciju Europskog istraživačkog prostora.
Obzor Europa je Okvirni program Europske unije za istraživanja i inovacije za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Obzor Europa jedan je od ključnih instrumenata Unije za jačanje Europskog istraživačkog prostora, osnaživanje europske konkurentnosti, usmjeravanje i ubrzavanje digitalne i zelene tranzicije, europskog oporavka, pripravnosti i otpornosti. To ga čini najambicioznijim te ujedno i najvećim transnacionalnim okvirnim programom za istraživanje i inovacije u svijetu.
