OLUJA 1995.-2025. – Srbi nikako da se pomire s porazom
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 13 Kolovoz 2025 17:08
Osramotili smo – ne mi obični građani, Hrvati, nego „državni vrh“ – jer nitko od trojice čelnih ljudi u državi, Gordan Jandroković, Zoran Milanović i Andrej Plenković, nije nijednom riječju oponirao „hrvatskim građanima“ Miloradu Pupovcu ili Borisu Miloševiću, kao i onima preko Drine, srbijanskom državnom vrhu.
Prošlo je i svečano obilježavanje 30. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja. Državni vrh je negdje bio, a negdje nije, ali, gledajući u cjelini zbog njegove razjedinjenosti, dobro je i prošlo. Tu se i nismo posebno osramotili. Osramotili smo – ne mi obični građani, Hrvati, nego „državni vrh“ – jer nitko od trojice čelnih ljudi u državi, Gordan Jandroković, Zoran Milanović i Andrej Plenković, nije nijednom riječju oponirao „hrvatskim građanima“ Miloradu Pupovcu ili Borisu Miloševiću, kao i onima preko Drine, srbijanskom državnom vrhu. Sve su prešutjeli, što znači da živimo pod vodstvom političara koji se iz niza razloga boje braniti hrvatske nacionalne interese.
Mlaćenje prazne slame
Boris Milošević je preuzeo ulogu olujne povratnice Anje Šimprage i u Glini na Banovini širio velikosrpske teze, slične onima koje je uoči Oluje 1995. iz Gline širio sadašnji srbijanski vožd Aleksandar Vučić. Sve što je B. Milošević u Glini izrekao, notorna je laž. Najobičniji nastavak velikosrpske promidžbe još od prve polovice XIX. stoljeća. U Glini je mlatila praznu slamu i Vesna Teršelič, ali ona nije naša briga, ona je na duši predsjednika Hrvatske vlade koji ju i dalje, redovito i obilno nagrađuje donedavno hrvatskim kunama, a sada i hrvatskim eurima. Za govor Milorada Pupovca za srbijansku državnu televiziju ne može se samo reći da je širio lažne poruke, on je svojim izjavama za srbijanske slušatelje i gledatelje počinio ne izdaju, nego veleizdaju. I te njegove velikosrpske tirade ostaju također na duši A. Plenkovića. To znači da nije toliki problem to što nas napadaju iz Srbije ili Banja Luke, problem su naši domaći i Srbi, a bogme i Hrvati.
Okupirani rukavci na lijevoj obali Dunava
Na te Hrvate tijekom obilježavanja Oluje podsjetila je Vesna Škare Ožbolt, koja je od obnove hrvatske državnosti bila najbliža suradnica predsjednika Franje Tuđmana. I ona je optužila „državni vrh“ za nerad i nešto više, jer ništa ne poduzima, ni riječju, a ni djelom, da povrati od 1991. okupiranih devet rukavaca na lijevoj obali Dunava koji su u sastavu Republike Srbije. Škare Ožbolt je rekla “S druge strane je ostao hrvatski teritorij, Šarengradska Ada”, ali se nadam da je mislila i ona ostalih osam rukavaca iz staroga napuštenog toka Dunava.
Okupirani istočni Srijem
A kad smo već kod “teritorija” koji je okupirao Beograd od 1918. godine, kao šlag na tortu došla je ovih dana izjava izvjesnoga Delibora Kajevića da su »Prije tri desetljeća, Srbi u zločinačkoj hrvatskoj vojno-redarstvenoj akciji “Oluja” ostali bez saveznika, a na kraju i bez teritorija«! (https://www.tanjug.rs/region/politika/182349/delibor-kajevic-srbi-su-u-oluji-ostali-bez-teritorije-ali-nisu-dobili-jasenovac-jadovno/vest) Pazite, koje li zamjene teza. On ne govori da su Srbi u tzv. republici srpska krajina živjeli u Hrvatskoj, pobunili se protiv Hrvatske, ratovali protiv Hrvatske i na kraju izgubili u ratu i morali se povući sve do Srbije u kojoj većina tih Kajevićevih Srba do tada nikada nije bila. Kajević prešućuje da su njegovi Srbi iz krajine (RH) ili krajinâ (BiH) okupirali hrvatski teritorij u Hrvatskoj, odnosno hrvatske teritorije i u BiH, D. Kajević, kao i drugi velikosrbi, već „zaboravlja“ da je današnja Srbija od 1918. pa nadalje okupirala i otela povijesne hrvatske teritorije: istočni Srijem sa Šidom, Irigom, Srijemskom Mitrovicom, Rumom, Starom Pazovom, Srijemskim Karlovcem, Petrovaradinom, Srijemskom Kamenicom, Slankamenom, Inđijom, Hrtkovcima, Surčinom, Adom Ciganlijom i Zemunom, devet rukavaca na istočnoj strani toka Dunava, Boku Kotorsku i Lušticu, Grbalj te primorske gradove Budvu i Bar.
Plač za rsk
Kajevića Tanjug titulira povjesničarom i on se doista u toj vijesti uhvatio povijesti i kuka da su njegova braća Srbi jako pogriješili 1918., jer su „tada imali priliku stvoriti si državu s teritorijem i jasnim granicama, ali umjesto toga stvorili su državu s nepotvrđenim prijateljima i braćom, što im je u posljednjih sto godina tri puta razbilo glavu“. Posebno mu je žao propasti „republike srpske krajine“, koja je, po njemu, devedesetih godina „ni kriva ni dužna ostala bez svojih teritorija, na kojima se sada ‘šepure’ oni koji to ne zaslužuju“.
Plaćeni oglas
Među Hrvate izdajnike odavno se uključio Mirko Galić, koji je kao ljevičarsko-jugomunistički novinar za vrijeme vladavine Crvenih Kmera tijekom trećosiječanjske diktature od 2000. do 2004. godine, čak i diplomat postao. Za Galića nisam podugo čuo, jer čovjek je već u godinama, a i ljevičari polagano odlaze ako se već ne zovu Juraj Hrženjak, Josip Manolić, Budimir Lončar ili Dušan Dragosavac, ali ovih dana i on se oglasio u Večernjaku u srbijanskom vlasništvu (https://www.vecernji.hr/vijesti/plenkovic-pusta-penavinu-dp-u-da-vuce-desno-kao-da-je-za-upravljacem-karamarko-1881112). Oglasio se i napao Ivana Penavu što se može protumačiti kao plaćeni oglas Andreja Plenkovića da se lakše riješi dojučerašnjega čelnika Domovinskog pokreta i vukovarskog gradonačelnika.
Klasić na crti Linte i Štrpca
Dok se Mirko Galić javlja samo povremeno, prigodno, naš, hrvatski povjesničar Hrvoje Klasić je uvijek među nama. I ne samo među nama, nego on je redoviti gost srbijanskih medija za koje piše i u kojima nastupa. Večernjakovo dijete 24 sata unajmilo je takvoga Klasića da lamentira o ovogodišnjoj proslavi Oluje (https://www.24sata.hr/news/klasic-sto-je-kome-oluja-1066600). Budući Klasić kaže da je kao mladić iz Siska na prvoj crti bojišnica 1991. branio svoj rodni grad na Kupi, mnogi bi pomislili da je on i danas na braniku domovine, ali nije tako. Klasić je danas na strani Srbije i s time moramo biti na čisto. Oluja za njega nije ni postojala, jer se, po njemu, Srbi nisu ni borili. Klasić doslovno kaže da su „gotovo bez većeg otpora vojske RSK pripadnici Hrvatske vojske i policije povratili suverenitet hrvatskih vlasti nad okupiranim teritorijem“. I tu Klasić ulazi u minsko polje. Govori ono što govore i Srbi u Srbiji, a i naši domaći Srbi poput Pupovca, a govori da su Hrvati nakon Oluje počinili „zločine“! I on tvrdi, poput Teršeličke, Linte, Štrpca i sličnih da ništa ne vrijedi oslobađajuća presuda hrvatskim generalima u Den Haagu Gotovini, Markaču i Čermaku, jer su se „zločini dogodili“. I taj i takav povjesničar predaje na jednom fakultetu u Hrvatskoj!
Čavao u glave
O srpskim i velikosrpskim plakanjima i suzama i ove godine početkom kolovoza don Anđelko Kaćunko napisao je 3. VIII. 2025. na društvenim mrežama: »Temeljni njihov “tamodaleki” problem jest PORAZ – poraz velik(osrbsk)e ideje, poraz m(eg)alo(mansko)ga duha, poraz go(vno)lemog apeTITA…, porazni PORAZ stoljetnih snova o “zalečenju” kompleksa 4-stoljetnog robovanja Turcima i Kosovske tragedije… “blagodarnim” OSVAJANJEM susjednih zemalja…! Zato je srbskom voždovskom mentalitetu (kojim, srećom, nije zatrovan cijeli narod!), koji diktira njihovom politikom i javnošću, naša OLUJA(“gle koja užasna reč!”) pravi duhovni i idejni metak u čelo, tj. ČAVAO U GLAVE, što im drastično posvješćuje i pjesma Čavoglave, jer im zvuči kao – ČavUglave…!!!«
Veronikine laži
I nakon brojnih raskrinkavanja, kod nas lažni, globalizacijski i protuhrvatski Faktograf i dalje djeluje. Nije zabranjen, a trebalo bi ga zabraniti. Veronika Rešković, bivša novinarka Jutarnjega lista i njemu sličnih novina sada je na poslu u Autografu i dobila je zadatak da napada Marka Perkovića Thompsona i pokuša relativizirati presudu Visokoga prekršajnog suda koji je rehabilitirao i Marka i stari hrvatski povijesni pozdrav Za Dom spremni! (faktograf.hr/2025/08/01/visoki-prekrsajni-sud-na-sjednici-u-lipnju-2020-nije-donio-nikakvo-pravno-shvacanje-o-thompsonu/?) Kako nije uspjela u poduljem tekstu relativizirati presudu Visokoga prekršajnog suda, koja je pravomoćno potvrdila pravo Thompsonu da u pjesmi “Bojna Čavoglave” može izvoditi u cjelovitom i izvornom obliku i pozdrav “Za Dom spremni”, lovi se za slamku pa piše da suci na sjednici spomenutog suda “nisu donijeli nikakvo obvezujuće pravno shvaćanje”, nego su “glasali o konkretnoj oslobađajućoj presudi iz 2019. godine”. Jadno da jadnije ne može biti.
Hvala Vam, ministre Anušiću!
Ovogodišnje obilježavanje Oluje u prigodi 30. obljetnice ove sjajne vojno-redarstvene operacije od 2000. godine bilo je najbolje, najsvečanije. Najveća zasluga za to ide ministru hrvatske vojske Ivanu Anušiću, koji se je, unatoč brojnim preprekama, uspio izboriti da Hrvati slave slavnu i ničim okaljanu pobjedu nad Srbima, našim najvećim i povijesno najopasnijim neprijateljem. I zato, velika hvala ministru obrane i hrvatskom branitelju Ivanu Anušiću!
Konaković se češe…
Ana Brnabić je beogradska Hrvatica koja smatra da je muško. Aleksandar Vučić ju je uzeo da za njega obavlja prljavi i „muški“ posao i ona to radi jako dobro. Nakon pobune muslimana-Bošnjaka u sandžačkom glavnom gradu Novom Pazaru ona se oglasila u medijima i ponešto rekla o toj pobuni: “A onda smo čuli psovanje majke srpske, pa psovanje Krista, pa povike ‘Alahu Akbar’ i razne druge gadosti, na koje opet nitko nije reagirao niti osudio. Samo je mudra politika predsjednika Vučića uspjela smiriti tenzije”. Ta Brnabićkina izjava izazvala je brojne komentare na sarajevskom bošnjačkom portalu Klix.ba. Oglasio se i šef diplomacije Bošnjak Elvedin Konaković i priprijetio Vučiću, a posebno njegovoj posilnoj Ani. “Pratimo događaje u Novom Pazaru i zabrinuti smo zbog huškačke retorike koja stavlja etnički predznak ispred studentskih prosvjeda, ciljajući samo na Bošnjake. Poruke Ane Brnabić u kojima vjerski krik koji znači ‘Bog je velik’ naziva gnjusobom su sramotne”, rekao je Konaković. Na bošnjačkom militantnom portalu Klix.ba u komentarima javljali su se muslimani-Bošnjaci i napadali Anu B. (https://www.klix.ba/vijesti/regija/sramotna-izjava-ane-brnabic-vikali-su-allahu-ekber-i-druge-gadosti-uslijedile-osude-iz-bih-i-sandzaka/250731160). U moru napada za srbijansku političarku zbog njezine izjave komentirao je i jedan komentator koji se predstavio kao kxuser683debca5 i ovo je napisao: »Pošteno bošnjaci, ajde sami recite kada ste zadnji put na bilo kojim medijima, klipovima, TV itd. čuli to “Allahu ekber” uzvikivanje a da klip ili video nije kad neka bomba eksplodirava, neko nasilje nije u pitanju, neka raketa pogađa cilj, nosaju se kovčezi ljudi ili se nekom prijeti??? To uzvikivanje je povezano sada sa čistim (nasiljem) i (prijetnjom) koje nitko nije ustoličio takvo osim vas samih širom svijeta. Stoga, nemoj mo se sad ovuda femkati kako je to jedan fin i miran pozdrav jer svima prijetite upravo sa tim pozdravom. – A koliko znam to viču samo ljudi s puškama u rukama i neurednim bradama. Možda griješim.« Bio je dosta fin i obziran, ali ne i muslimansko-bošnjački komentatori.
Globalizacija i pojava Kine
Već dulje vrijeme vode se rasprave zašto se Amerikanci i Europljani ne slažu oko globalizacije. Prema jednima SAD-u je bilo još puno teže nositi se s drugim velikim gospodarskim šokom od Europe: globalizacijom i pojavom Kine kao izvozne supersile. Činjenica je da europski proizvodni sektor opada, s gubicima u mnogim industrijama većim nego u SAD-u. Tijekom proteklih dvadeset godina udio proizvodnje u ukupnom broju zaposlenih u SAD-u smanjio se za oko tri postotna boda, što znači da je u Europi i veći. Godine 1999., kada je uveden euro, očekivalo se da će nedostatak fleksibilnosti na europskom tržištu rada otežati odgovor na šokove. Strah je potvrđen nakon globalne financijske krize desetljeće kasnije, kada je puknuo balon na tržištu nekretnina, uzrokujući probleme zbog državnog zaduživanja i dugotrajne recesije u eurozoni. Nasuprot tomu, Sjedinjene Države su se prilično brzo oporavile od krize 2008. godine. Međutim, kako je već rečeno, SAD-u je bilo mnogo teže nositi se s drugim velikim gospodarskim šokom od Europe: globalizacijom i pojavom Kine kao izvozne supersile. Kina je, dakle, za Washington ipak glavni izazov.
Brojne opasnosti od SZO-a
Nakon povlačenja SAD-a iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) nastavlja se spor oko smjera globalne zdravstvene politike. Globalistički smjer zagovara kontrolu pandemije i cjepiva, dok se protuglobalistički smjer fokusira na promicanje zdravlja kao što su prehrana, higijena i gospodarski razvoj. Glavni direktor SZO-a, Tedros Adhanom Ghebreyesus, najavio je prije nekog vremena da će uslijediti daljnje pandemije. Stručnjaci smatraju da su njegove tvrdnje “pretjerane preko svake mjere”. Očekuje se da će globalno tržište cjepivaporasti za 75 posto u sljedećih 10 godina. Za buduće pandemijebit će dostupno više novca nego za AIDS, tuberkulozu i malariju. U svibnju je SZO usvojio sporazum o pandemiji. Istodobno, Sjedinjene Države pojačale su kritiku organizacije, optužujući ju za korupciju i napuštajući svoju izvornu misiju. Američki ministar zdravstva Robert F. Kennedy Jr. rekao je da bi svjetski ministri zdravstva i WHO trebali shvatiti američko povlačenje iz organizacije kao poziv na buđenje, jer ni on, a ni predsjednik D. Trump nisu izgubili interes za međunarodnu suradnju. Predložio je alternativni globalni sustav. U tu svrhu, Kennedy je pozvao ministre zdravstva da rade zajedno izvan granica “umirućeg” SZO-a.
Trump je pobijedio globaliste u Americi
U dugoj sjeni COVID-19 sve je veći trend davanja prioriteta kontroli pandemije: milijarde dolara troše se na cjepiva, nadzor i visokotehnološka ispitivanja kako bi se pronašle i kontrolirale bolesti – uključujući i one koje još ne postoje. Ovu paradigmu sada dovodi u pitanje pokret koji daje prioritet promicanju zdravlja. Fokus je na jačanju lokalnih zdravstvenih sustava i rješavanju temeljnih čimbenika kao što su prehrana, sanitarni uvjeti i gospodarski razvoj. Agenda Trumpove administracije “Učinimo Ameriku ponovno zdravom” (MAHA), s fokusom na holističko promicanje zdravlja i uzroke kroničnih bolesti, filozofski je u skladu s pristupom. Istodobno, povlačenje iz SZO-a i rezanje strane pomoći, uključujući raspuštanje američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID), šokirao je međunarodni globalistički sustav. Zagovornici staroga straše da bi vakuum moći mogao dodatno ojačati autoritarne vlade poput Kine i pojedinačne interese poput onih farmaceutskih tvrtki. Ipak je bliže istini činjenica da je Trump uspio zapapriti interesnim skupinama da i dalje diktiraju smjer globalne zdravstvene politike.
Lažne pandemije
Krajem svibnja Trumpova administracija raskinula je ugovor vrijedan više od 700 milijuna dolara s Modernom za razvoj, testiranje i licenciranje cjepiva za podtipove gripe, uključujući virus ptičje gripe H5N1. Ova ozloglašena farmaceutska tvrtka koristi glasničku ribonukleinsku kiselinu (mRNK) za cjepivo protiv ptičje gripe – kao i za svoja cjepiva protiv COVID-19. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) također smatraju da je trenutni rizik za javno zdravlje od H5N1 nizak. Epidemije kod peradi i mliječnih krava se prate i nema prijenosa među ljudima. Direktor komunikacija američkog Ministarstva zdravstva i socijalnih usluga (HHS) Andrew Nixon kaže: “mRNA tehnologija je još uvijek nedovoljno testirana. Ne ćemo trošiti novac poreznih obveznika kako bismo ponovili pogrješke prošle administracije, koja je od javnosti skrivala legitimnu zabrinutost za sigurnost.” Ujedno A. Nixon podsjeća da su posljednjih godina međunarodne organizacije poput SZO-a, Svjetske banke i G20 zatražile desetke milijardi dolara godišnje za financiranje pandemijâ. Novac bi se prvenstveno trebao koristiti za razvoj cjepiva, nadzor i digitalne tehnologije. Međutim, neki stručnjaci vjeruju da se procjene rizika temelje na pogrješno predstavljenim ili slabim podacima i imaju oportunitetni trošak za tradicionalne programe. Oportunitetni ili alternativni troškovi nastaju ako se odlučite za određenu opciju i tako se odreknete prednosti druge opcije.
Špekulativno planiranje pandemije
Dr. David Bell, liječnik koji radi na polju globalnog zdravlja više od dva desetljeća, a bio je i medicinski dužnosnik i znanstvenik u SZO-u, kaže: “Cijela poruka o rizicima pandemija i rizicima od izbijanja na kojima se temelje je lažna”. Zajedno s kolegama Bell je analizirao izjave i navodne dokaze koje su SZO i drugi koristili kako bi opravdali svoju potrošnju na pandemiju. U razradi koja je rezultat nekoliko studija, tvrde da su dokazi često pogrješno predstavljeni. Prijetnje poznatih ili spekulativnih patogena koji još ne postoje često su “pretjerane preko svake mjere”. Od devet bolesti koje je SZO identificirao za hitna istraživanja i razvoj na temelju njihovog epidemijskog potencijala, jedna je COVID-19. Druga – bolest X – još ne postoji. Od ostalih sedam, samo je ebola uzrokovala više od 10.000 smrtnih slučajeva. Bell kritizira da se milijarde ulažu u “špekulativno planiranje pandemije” i dodaje da najveće prijetnje nisu nove, već iste “spore pandemije” s kojima se SZO bori desetljećima i podsjeća da u Izvješću skupine G20 iz 2021. godine pandemije i klimatske promjene utvrđene su kao najvažnija pitanja za sigurnost ljudi, a velika globalna izbijanja zaraznih bolesti dogodila su se svake četiri do pet godina u posljednja dva desetljeća. Ako isključite COVID-19 i svinjsku gripu iz 2009., bilo je manje od 26.000 smrtnih slučajeva u svim epidemijama zajedno. Manje je ljudi postalo žrtvama svinjske gripe nego sezonske gripe. COVID-19, s druge strane, treba promatrati “više kao iznimku nego kao izraz trenda”, tvrdi Bell i njegov tim.
Novac za lažne pandemije, a ne za borbu protiv zaraznih bolesti
Prema Bellu, veća je vjerojatnost da će ljudi umrijeti od poznatih bolesti ako nedostaje zdrave prehrane. Istaknuo je da je ova tema nekoć bila glavni fokus SZO-a. Ali sredstva za to su pala. Dovoljna prehrana važna je za otpornost tijela na bolesti. Stoga se prvo mora obratiti pažnja na to. Ne postižemo nikakav poseban napredak u borbi protiv “glavnih smrtonosnih bolesti”, objašnjava on i dodaje kako se financijska sredstva ne bi trebala koristiti za COVID, iako je to upravo ono što je SZO učinio. Prema prognozi Precedence Researcha, očekuje se da će globalno tržište cjepiva porasti s 91,97 milijardi dolara ove godine na 161,4 milijarde dolara u 2034. A jako je loše da su zahtjevi za pomoć u pandemiji tri puta veći od ukupne potrošnje na malariju. Globalni fond, čiji je cilj borba protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije, “sada izdvaja više sredstava za pandemije nego za ove bolesti”. Posebno u državama s visokim teretom malarije, sredstva su već preusmjerena iz odgovarajućih programa u prvoj godini koronavirusa za borbu protiv pandemije.
Opasnosti biogoriva
Agencije su najprije poslale vijest u svijet da su u eksploziji postrojenja za biogoriva u Nebraski poginule „tri osobe, uključujući dvije mlade djevojke“. Onda su napisali da su poginuli „dvije mlade djevojke i jedan odrasli muškarac“ „nakon velike eksplozije koja je pogodila tvornicu biogoriva u Nebraski“. Ustvari, ne samo da su ovo troje ljudi poginuli, nego su doslovno – nestali! Nestali su otkako je postrojenje Horizon Biofuels eksplodiralo u Fremontu, oko 32 milje sjeverozapadno od Omahe. Obližnji stanovnici rekli su da je eksplozija potresla njihove domove. Dim i plamen tinjali su u ruševinama gotovo jedan dan. Izgorjelo je područje mlina za stočnu hranu. Tvornica proizvodi stelju za životinje i drvene pelete za grijanje i proizvodnju hrane. Objekt skladišti drvo i neke materijale na bazi alkohola. Požar u zgradi bio je i 2014., ali je oštetio samo električni sustav i ostavio strukturu netaknutom. Na kraju, ovo je još jedna potvrda opasnosti proizvodnje na biogorivo.
Rasizam protiv Slovenaca
Da Austrijanci ne vole Hrvate, odavno je poznato. Ne samo što su nam 30. travnja davne 1671. godine barbarskim odsijecanjem glave na panju ubili Petra Zrinskoga i Frana Krstu Frankopana… Austrijanci možda više od Hrvata mrze samo Slovence. Prije svega Slovence u Koruškoj, južnoj austrijskoj saveznoj pokrajini. Prije nekoliko dana to je potvrđeno i na nogometnom terenu. Za vrijeme utakmice Koruške lige u Celovcu (njem. Klagenfurt) između slovenskoga SAK-a i njemačkoga Atus Ferlacha iz Borovlja (njem. Woroujach). SAK je slovenski koruški klub, a Atus Ferlach njemački koruški klub. Tijekom utakmice igrač Atus Ferlacha, inače koruški Slovenac Janko, izležavao se na terenu, što je izazvalo trenera SAK-a RichardaHubera i trenera vratara Janka Smrečnjaka da ga na slovenskom jeziku upozore da to ne radi. To je čuo međašnji sudac Nijemac Eric Erlbeck i upozorio glavnog suca također Nijemca Michella Kollreidera da su na utakmici razgovarali na slovenskom jeziku i uzviknuo: “Njemački se govori na ovom terenu!” Glavni sudac Kollreider, poslušao je međašnjeg suca i treneru Smrečnjaku dodijelio žuti karton. Utakmica je bila prekinuta i na poluvremenu bilo je dosta gusto, ali glavni sudac nije poništio žuti karton. Poslije utakmice ovaj rasistički ispad uskovitlao je i medijsku i političku scenu u Austriji i Sloveniji. A da ovo nije izolirani incident, potvrđuje događaj iz prošle godine, 2. XI. 2024., kada je zbog još jednog rasističkog ispada došlo do tučnjave tijekom utakmice između ova dva kluba (https://www.krone.at/3579943). Tada je jedan igrač Atus Ferlacha izjavio: “Samo je mrtav Jugo je dobro jugo”. Ta je utakmica završila tučnjavom, a ova od 1. kolovoza 2025. navodno je stigla i do FIFA-e.
24 sata cenzurirao sam sebe
Bulevarski list – neovisno o tomu što to znači – 24 sata, objavio je naslovnicu na cijeloj stranici koja glasi: »Umjetna inteligencija je društveno oružje za masovno uništenje…« Ispod je pisalo: »DOGAĐAJ GODINE: YUVAL NOAH HARARI, POVJESNIČAR, FILOZOF I AUTOR BESTSELERA, GOSTUJE U LISINSKOM 23. LISTOPADA 2025.« Dakle, to je najava Hararijeva gostovanja u Zagrebu! Potražite li taj članak na googleu ne ćete ga naći, samo ćete naići na ovaj tekst na njemačkom jeziku: »Oops – Die Seite konnte nicht gefunden werden.«, u prijevodu na hrvatski jezik piše: »Ups – Stranica nije pronađena.« Razlog? Naslov na 24 sata je neprihvatljiv za globaliste diljem svijeta. Otiđete li na mrežnu stanicu KD Lisinski (https://www.lisinski.hr/hr/dogadanja/yuval-noah-harari-br-kakva-nas-buducnost-ocekuje/) naslov najave Haririjeva gostovanja je ublažen: »YUVAL NOAH HARARI – KAKVA NAS BUDUĆNOST OČEKUJE?« U nastavku sročena teksta najave njegova gostovanja u Lisinskom lukavo je ipak nešto napisano od onoga što on piše u svojim knjigama i govori na predavanjima: »U 21. stoljeću, umjetna inteligencija olakšava širenje dezinformacija, oblikuje stvarnost u kojoj je sve teže razlikovati istinu od fikcije. Na ovom događaju istražit ćemo ključna pitanja našeg doba: Hoće li tehnologija biti saveznik ili prijetnja demokraciji? Možemo li izgraditi novu infrastrukturu povjerenja – i tko će ju oblikovati?« i još je dodano: »Yuval Noah Harari u svom nastupu povezuje povijesne uvide s izazovima budućnosti, istražujući kako se boriti protiv laži bez gušenja slobode te zašto je povjerenje ključ stabilnog društva u digitalnom dobu.« Kako i dolikuje predavanjima na temu globalizacije, ulaznice su bezobrazno skupe, od 250 do 40 eura!
Bratska veza između Story i Žene
Story je hrvatski medij koji izdaje Mondo INC Zagreb d.o.o. iz ulice Ivana Banjavčića 22 u Zagrebu. Ovih dana Story je objavio vijest da jedan slavni par živi zajedno već 44 godine izvanbračno i hvali se da ne žele djecu (https://story.hr/Celebrity/a348211/ricky-gervais-i-jane-fallon-zajedno-su-44-godine-a-ne-zele-brak-i-djecu.html). Radi se o glumcu Rickyju Gervaisu i producentici Jane Fallon iz Londona. „Ljubav je prošla sve testove, a papir im nikad nije bio važan“, prenosi Story što Ricky i Jane govore. Ricky se hvali da je „zakleti ateist“, pa da mu zato ne treba „ceremonija braka“, jer „Boga nema“, dodaje. Ricky je još originalniji kada govori zašto ne želi djecu: „Zato što mislim da ne bih spavao noću. Morao sam dvaput provjeriti jesam li ostavio otvorena vrata bazena jer sam se bojao da će mačka proći kroz njih i utopiti se. Dakle, s djetetom bih samo stajao nad njim, kako bih se uvjerio da diše.“ Oni koji ih poznaju kažu da su sebični, pa da zato ne će imati djecu. I na to Ricky ima odgovor: „Nitko od nas dvoje nije želio djecu. Jednostavno nismo htjeli posvetiti tomu 16 godina naših života. I, naravno, previše je djece u svijetu“. Na kraju članka u Storyju nalazi se ova poveznica: https://zena.blic.rs/puls-poznatih/slavni-glumac-je-44-godine-sa-jednom-zenom-ali-ne-zele-ni-brak-ni-decu/c081tmk. To znači da je Story prenio ovaj članak iz srbijanskoga medija Žena.rs kojega izdaje Ringier Serbia, d.o.o. iz beogradska ulice Kosovska 10.
Marijan Majstorović/hrvatski-fokus.hr
