Austrija po drugi put planira uvesti zabranu nošenja hidžaba u školama
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 09 Rujan 2025 12:02
Nakon što je ministrica unutarnjih poslova Claudia Plakolm sredinom srpnja najavila kako se zalaže za zabranu, sada su objavljeni i novi detalji. Prema pisanju tabloida Krone od 3. rujna, odluka bi mogla biti donesena na sjednici vijeća ministara već krajem mjeseca. Ministarstvo unutarnjih poslova potom bi izradilo nacrt zakona o kojem bi se glasovalo u austrijskom parlamentu.
Prema prijedlogu, djevojčicama mlađim od 14 godina bilo bi zabranjeno nositi marame u školama, uključujući i privatne, pa tako i islamske škole kojih ima u Beču. Učitelji bi bili obvezni prijaviti djevojčice koje i dalje budu nosile maramu, a ponovljeni prekršaji sankcionirali bi se novčanim kaznama do 1000 eura za roditelje. Plakolm procjenjuje da bi se mjera odnosila na između 9000 i 12000 djevojčica u Beču, gradu s daleko najvećom muslimanskom zajednicom u Austriji.
Isto pokušali 2019. godine
Zabrana bi, prema riječima ministrice, bila praćena i "popratnim mjerama" kako bi se muslimanskim djevojkama omogućio "samostalan i vidljiv život". Glavni izazov bit će sastaviti zakon koji austrijski Ustavni sud (VfGH) neće proglasiti neustavnim. Podsjetimo, 2019. godine tadašnja desna koalicijska vlada ÖVP-a i Slobodarske stranke (FPÖ) pod kancelarom Sebastianom Kurzom već je donijela zabranu marama, no Ustavni sud ju je poništio godinu dana kasnije zbog kršenja "slobode vjeroispovijesti", piše Brussels Signal.
Pravni stručnjaci sumnjaju da će nova vlada uspjeti progurati ovakav zakon. "U presudi iz 2020. Ustavni sud postavio je vrlo uske granice i ne vidim način kako bi se one mogle zaobići", izjavio je profesor ustavnog prava Heinz Mayer za državnu televiziju ORF 3. rujna. Otvoreno ostaje i pitanje provedbe zakona: dok je ranija zabrana bila na snazi, nije izrečena niti jedna novčana kazna. Djeca islamske vjeroispovijesti ne samo da čine najveću skupinu u bečkim osnovnim i srednjim školama, već se njihov udio i blago povećao – sada iznosi 41,2 posto. To pokazuju nedavni podaci koje je ured bečke pročelnice za obrazovanje Bettine Emmerling (NEOS) dostavio austrijskoj agenciji APA. Godinu ranije usporedna brojka iznosila je 39,4 posto, pisao je u travnju Vienna.at.
Udio učenika kršćanske vjeroispovijesti ukupno iznosi 34,5 posto. Među njima je rimokatolika 17,5 posto, a pravoslavnih 14,5 posto. Slijede djeca bez vjerske pripadnosti (23 posto), zatim budisti (0,2 posto) i Židovi (0,1 posto). Ostale vjerske zajednice čine 0,9 posto. Ukupno je u istraživanju obuhvaćeno oko 112.600 učenika.
Mladi sve religiozniji
U Beču se, naglašava Emmerling, prakticira intenzivan međureligijski dijalog. Posebno je za mlade važno da ljudsko dostojanstvo, pluralizam i demokracija budu nešto samo po sebi razumljivo – kao i ravnopravnost muškaraca i žena. Upravo u ranim godinama razvoja lakše je usvojiti i živjeti pluralnost, istaknula je. No, studije također pokazuju da su mladi muslimani u Beču u prosjeku ne samo znatno religiozniji, nego sve češće izražavaju i netolerantne stavove. Zabilježeni su, primjerice, antisemitizam, neprijateljski stavovi prema LGBTIQ zajednici ili odbacivanje rodne ravnopravnosti.
"Nitko u Beču ne bi smio svoj način života usklađivati s fundamentalističkim tumačenjem vjerskih tekstova koji su neprijateljski prema ženama, manjinama, državi ili demokraciji", poručila je Emmerling. "Potrebna je više nego ikad obvezna zajednička nastava predmeta 'Život u demokraciji' za svu djecu, počevši od osnovne škole. Demokracija, vrijednosti i etičko obrazovanje moraju se podučavati na zajedničkoj osnovi", naglasila je. Pozdravila je i činjenicu da je ministar obrazovanja Christoph Wiederkehr već predstavio planove u tom smjeru.
