Ova tema prolazi ispod radara zbog Vjesnika: To je ništa drugo nego operacija visokog rizika
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 26 Studeni 2025 15:08
Otkad je uveden porez na nekretnine postalo je važno prijaviti podstanare. Tržište dugoročnog najma trebalo bi iz nekadašnje gotovo sasvim sive zone seliti u sasvim legalnu ekonomiju koja naravno ima svoja pravna pravila.
Podstanari 'na crno' znače prazan stan, osim ako u njemu netko nije fiktivno prijavljen, a na prazan stan se plaća porez na nekretnine pa računica s neprijavljenim podstanarima prestaje biti primamljiva. Posebno ako se netko zapita kako to da se brojilo za struju vrti u praznom stanu? Legalno postaje nužno i nosi nove izazove.
Kako se riješiti legalnih podstanara ako ne plaćaju stanarinu? Ukratko, teško, a ako se baš zainate jedva ikako. Promijeniti bravu, iseliti im stvari i slične metode nisu legalne, a u okviru zakona je jedino sudski proces koji je skup i dugotrajan. Skup je ne samo zato što koštaju odvjetnici i ročišta nego zato što od najma nekretnine ne dolazi prihod. I može trajati i do nekoliko godina. Legalni podstanari su, recimo to tako, zaštićena vrsta. Teško je očekivati da će ionako spori i pretrpani hrvatski sudovi ubrzavati postupke sudskog iseljenja podstanara koji ne plaćaju najam baš kao što je teško vjerovati da bi se u zakonodavstvu koje podstanare čini zaštićenom vrstom nešto ozbiljno moglo mijenjati.
Iznajmljivanje stana je operacija visokog rizika. Kako ga smanjiti? Uređivanjem tržišta naravno uz osiguravanje da ono ostane slobodno. Pravnim pravilima koja štite podstanare uvijek se mogu dodati tržišna pravila koja donekle štite najmodavce. Primjerice, u mnogim uređenim ekonomijama ljudi koji traže stan za najam ne mogu niti zamisliti da bi ga mogli dobiti, a da najmodavcu ne dokažu da taj stan mogu plaćati. Primjerice dajući na uvid platnu listu, poreznu prijavu ili dokaz o posjedovanju neke imovine od koje se najmodavac može naplatiti ovrhom u slučaju neplaćanja. Potom, ako je podstanar već ranije bio podstanar treba budućem potencijalnom najmodavcu dati preporuku od bivšeg najmodavca i kontakt kako bi se preporuku moglo provjeriti.
Pitanje za kreatore politike
Jednostavnije rečeno, u uređenim ekonomijama podstanar se mora jako potruditi da dobije stan u najam. U Hrvatskoj danas, podstanari uglavnom 'garantiraju' jednom mjesečnom stanarinom unaprijed, a sve ostalo je na povjerenje. Ne pomaže ni nalaženje podstanara preko raznih agencija zato što agencije ne istražuju platežne sposobnosti i povijesna ponašanja podstanara. Iznajmljivanje je rizik koji čak i uz silne provjere podstanara preuzimaju najmodavci. I zbog tog rizika što ga se više bude osvještavalo cijena najma stanova može samo rasti, a tržišna pravila za podstanare mogu biti samo oštrija i stroža.
Koliko će vremena trebati da postanemo uređena ekonomija u kojoj će se pravo vlasništva štiti podjednako kao pravo posjeda? To je teško procijeniti, no što više podstanara bude živjelo u legalnom najmu to bi moglo biti više slučajeva neplaćanja toga najma i time veća potreba da se uređuju pravila iznajmljivanja. Može li i zakonodavac naći neko bolje rješenje osim dugotrajnih i skupih sudskih sporova kojima su danas prepušteni najmodavci koje su najmoprimci prevarili? To je svakako pitanje za kreatore politike. No, s obzirom kako se oni brinu za državno vlasništvo, a to danas gledamo na primjeru Vjesnikova nebodera, dok se sjete štititi privatno vlasništvo, tržište bi se moglo sto puta samo organizirati.
Dragana Radusinović/direktno.hr
