Zadnji komentari

Knjiga akademika Josipa Pečarića “Ante Beljo”

Pin It

Knjiga akademika Josipa Pečarića “Ante Beljo” dana je na našem portalu:

LINK

Svoj Uvod akademik Pečarić završava riječima:

„Beljo je tražio da počnem i pisati o mojoj Boki ono što sam znao govoriti u javnim nastupima i te tekstove sam objavljivao u tiskovinama HIC-a i Matice hrvatskih iseljenika. Dovoljno je pogledati samo moju knjigu „Borba za Boku kotorsku“ i vidjeti koliko je takvih članaka dano u njoj. Ali on nije stao na tome. Zbog rada na povijesti Bokeljskih Hrvata u HIC je zaposlio i moju suprugu Ankicu, a radno mjesto joj je bilo u Hrvatskom institutu za povijest. To je dogovorio s tadašnjim ravnateljem dr. sc. Mirkom Valentićem.

Suradnja s povjesničarima u Institutu, sudjelovanja na znanstvenim skupovima bila je itekako značajna za Ankičin i moj rad. Zapravo možemo slobodno reći kako je uloga dr. Valentića i Belje velika u nastanku knjiga:

J. Pečarić, Srpski mit o Jasenovcu / Skrivanje istine o beogradskim konc-logorima, Hrvatski povijesni institut, Zagreb, 1998.

J. Pečarić, Srpski mit o Jasenovcu II /: O Bulajićevoj ideologiji genocida hrvatskih autora, Element,  Zagreb, 2000.

A. Pečarić and J. Pečarić, Strossmayerova oporuka, HAZU, Zagreb, 2002.

J. Pečarić, Brani li Goldstein NDH? Zagreb, 2002.

Naime, poslije objave prve od tih knjiga otišli smo u Australiju gdje su  me pozvali sa Sveučilišta u Adelaideu. Ankica je morala dati otkaz uz dogovor da je ponovo zaposle u HIC-u kada se vratimo. Ali tada je došlo do promjene vlasti i povratka projugoslavenske opcije na vlast. Žrtva je bio Beljo koga su na svakakve načine i ucjene uspjeli ukloniti s pozicije ravnatelja Hrvatske matice iseljenika, a uz njega je stradala i Ankica koja se više nije mogla zaposliti.

Međutim ono što smo radili tijekom njenog boravka u Institutu omogućilo je nastanak tih knjiga. Moglo bi se reći i mog boravka jer mi je zbog tog rada dr. Valentić nudio posao u HIC-u. Naravno, ipak sam ja matematičar, ostao sam na Sveučilištu i iz Australije došao na promociju u akademika 2000. god.

Drugim riječima, ne bih pogriješio kada bih u ovoj knjizi stavio mnoge od tih članaka. Međutim, u ovoj knjizi su samo tekstovi iz mojih knjiga u kojima se spominje Ante Beljo.

Kako je danas Ante Beljo predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog društva  u nastavku dajem jedan njegov intervju dan u tom svojstvu.“