HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

ilegalno odlagalište šuma Ježdovec - Zelena akcija

Rotim naglašava da je “Možemo doslovno zadnji koji bi se trebao javljati oko otpada u Lici” te podsjeća na ilegalni deponij u Ježdovcu kojeg Možemo i Tomašević nisu niti pokušali sanirati već više od pet godina.

Jutarnji list - Hrvati u Zambiji ispunili sve uvjete za izlazak iz zatvora,  no još ih ne puštaju. Doznajemo zašto...

Dok se mjesecima hvalio državni angažman oko hrvatskih državljana u Zambiji, jedan helikopterski prijevoz teško bolesnog Milijana Brkića u dijelu medija proglašen je privilegijom.

Što se događalo u Zagrebu nakon ulaska partizana 8. svibnja 1945.? – DOM -  Domoljubni portal

Micek, kolone iz ruralnih dijelova Hrvatske u Zagreb su nakon 1945. dofurale vaše pretke da se možete preseravat kak ste cool i urbani. Posljedice su i to spomenuto nagrđivanje Trga i činjenica da Donji grad izgleda kao svinjac, a stanari nisu u stanju sredit ni zgrade ni dvorišta bez državne i gradske love. Jer jebi*a, tak su se naviknuli. Otet i onda još nastupat s moralnog pijedestala

Ministarstvo hrvatskih branitelja Republike Hrvatske - Posljednji ispraćaj  i pokop 500 hrvatskih žrtava ekshumiranih iz grobnica u Republici Sloveniji

Posmrtni ostaci pet stotina ubijenih nakon završetka Drugoga svjetskog rata, ekshumirani prije desetak godina iz četiriju masovnih grobnica u Sloveniji, koje je naša zemlja u svibnju ove godine preuzela od Republike Slovenije, pokopani su kod spomen-crkve Muke Isusove u Donjem Maclju.

Troje hrvatskih državljana i jedna poljska državljanka pale oko Zadra, a troje kanadskih državljana pale oko Drniša. Čudna li čuda! Što veže te ljude, od Kanade preko Hrvatske do Poljske? Ako ih veže mržnja riječ je o nesretnim ljudima.

Kako je propao Most? - Index.hr

Afera s nelegalnim odlaganjem otpada u Gospiću i dalje ne silazi s naslovnica. Odgovornima (izravno i politički) koji su zasigurno zainteresirani da se stvari utišaju tek je kratkoročno, na nekoliko dana pomogao katastrofalan požar u Omišu koji je na noge digao cijelu Hrvatsku i fokus maknuo s Gospića.

Da policija nije uhitila te “turiste” iz Kanade zbog izazivanja požara mi ne bismo ni znali koje krajeve Hrvatske oni posjećuju. Zanimljivo, mediji ne objavljuju njihova imena. Izgleda da nisu hrvatski branitelji, a niti članovi neke od desnih političkih stranaka

Neočekivan je i slabo razumljiv nedavni zahtjev predstavnika srpske zajednice u Hrvatskoj da se državnom intervencijom zabrani prenošenje izjava jednoga znanstvenika o rezultatima istraživanja nekih događaja važnih za razumijevanje hrvatske prošlosti. Činovnik SDS zahtjeva od javnih medija da ne dopuste objavu istraživačkih uvida povjesničara, jer proturječe političkim platformama 'memorandumske' orijentacije.

Problem je što hrvatski mediji tu priču prenose kao da “Njemačka traži zabranu Thompsona”, kao da iza toga stoji država, institucije ili široka javnost. Istina je potpuno drugačija: iza cijelog “otpora” stoje samo dva čovjeka – dvadesetogodišnji gradski vijećnik koji tek uči politički alfabet i novinar koji godinama živi od skandala, provokacija i samoproglašene etikete “ponosnog izdajnika domovine”.

Kanađanka srpskog podrijetla palila po Dalmaciji? Nakon izazivanja buktinje bježala u BiH

Prema informacijama RTL-a, 31-godišnja Kanađanka je srpskog podrijetla i vuče korijene iz Bosanskog Grahova. Njezini su roditelji tijekom Oluje otišli iz tog područja u Beograd, gdje se ona rodila, a potom su se preselili u Kanadu.

Demografi tvrde da Hrvatska ima manje od četiri milijuna stanovnika

Pin It

U sedam godina smanjio se broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće. Profesor Akrap upozorava da se po udjelu mladih do 14 godina vidi da će mnoštvo škola nestajati.

Samo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika imala je Hrvatska lani sredinom godine prema jučer objavljenoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS). Hrvatska koja je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. imala 4,284 milijuna stanovnika, piše Večernji list. Nikad od svoje samostalnosti nije imala manje ljudi nego danas, a procjene demografa pokazuju da smo zapravo pali ispod četiri milijuna stanovnika jer se veliki broj iseljenih ne odjavljuje, a DZS procjenu broja stanovnika temelji na broju rođenih, umrlih, doseljenih i službeno odseljenih.

Još gore od toga je što nam je loša dobna struktura stanovništva mladih naspram starijih od 65 i više godina pa, prema procjeni DZS-a, imamo samo 590,6 tisuća djece do 14 godina te 833,3 tisuće starijih od 65 i više godina. To znači da se samo u sedam godina smanjio broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće.

"Po mom sudu, sada imamo ispod četiri milijuna stanovnika s obzirom na to da se veliki broj iseljenih ne odjavljuje. No, bitnija od broja stanovnika je loša dobna struktura stanovništva u Hrvatskoj, sve manji udio mladih do 14 godina u odnosu na starije od 65 godina. To sa sobom nosi teške gospodarske i socijalne probleme i posljedice za mirovinski i zdravstveni sustav. Po udjelu mladih vidi se da će mnoštvo škola nestajati što znamo i bez procjene DZS-a jer već nestaje mnoštvo područnih škola u ruralnim naseljima", kaže demograf Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

I demograf Stjepan Šterc slaže se s Akrapom da Hrvatska danas ima manje od 4 milijuna stanovnika. "Te procjene DZS-a o broju stanovnika sredinom 2018. godine prilično su optimistične. Posljednji podaci pokazuju nam da smo stvarno pali ispod 4 milijuna stanovnika. Najsignifikantniji je broj djece u osnovnim i srednjim školama koji je egzaktan jer škole svake godine dostavljaju službene podatke o broju učenika pa se vidi da smo u 10 godina izgubili 83-84 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola. Oko 65 tisuća djece iz osnovne i srednje škole se, prema procjenama, iselilo u proteklih 10 godina i kad se tome doda prirodni pad stanovništva od 150 tisuća ljudi, u 10 godina mi imamo gubitak stanovništva više od 400 tisuća", govori Šterc.

Da imamo realno četiri ili manje od četiri milijuna stanovnika s kolegama se slaže i demograf Marin Strmota sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. "Nažalost, takve projekcije su očekivane, očekivano je starenje stanovništva u Hrvatskoj, smanjivanje udjela mladih i povećanje udjela starijih od 65 godina. Dobna struktura vjerojatno je i lošija s obzirom na iseljavanje primarno radnog kontingenta od 25 godina do 45 godina, što je još dodatni uteg za zemlju. Negativni trendovi nastavljaju se tako da nekoliko stotina rođene djece više lani teško može značiti išta s obzirom na ovakav sastav stanovništva", kaže Strmota.

Procjene o broju stanovnika DZS-a pokazuju još jedan apsurd: nemoguće je da imamo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika, a istodobno 3,774.548 birača u Hrvatskoj, koliko ih vodi Ministarstvo uprave. Takve brojke bile bi moguće samo ako su u birače ubrojena i maloljetna djeca, uključujući i djecu do 14 godina. Da ne govorimo o tome da smo, prema podacima HZZO-a, od 31. prosinca 2018., imali 4,146.450 zdravstvenih osiguranika, a toliko stranaca koji žive i rade kod nas, stranih umirovljenika i onih s dozvolom privremenog i trajnog boravka zasigurno nemamo da bi se objasnio takav kupus od podataka.

direktno.hr

Login Form