HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

U svakoj zemlji Europske unije nakon stravičnog ubojstva što ga je počinio već osuđeni kriminalac optužen za novo krivično djelo, ali uza sve to ostavljen na slobodi prva osoba koja bi snosila posljedice za takve propuste, a to je ministar pravosuđa podnijela bi odmah  ostavku.

Hrvatska od Slovenije preuzela 500 posmrtnih ostatak žrtava iz II.  svjetskog rata i poraća - Vinkulja.hr - Vinkovci na dlanu!

Preuzimanje ekshumiranih ostataka civila i vojnika Nezavisne države Hrvatske duboko je emotivna ali i godinama polarizirajuća tema u Hrvatskoj. Masovne grobnice u Sloveniji svjedoče o brutalnim zločinima partizanskih barbara nakon svibnja 1945. godine, procjene variraju, ali se s velikom sigurnošću može kazati kako je riječ o brojci između sto i dvjesto tisuća pobijenih Hrvata

PREPUCAVANJE Plenković: Vlada obnovila sve bitno u Zagrebu. Tomašević:  Najbitnije je što će reći građani 18. svibnja | NACIONAL.HR | News portal  najutjecajnijeg političkog tjednika

Dok zagrebački HDZ likuje zbog USKOK-ove nagodbe s Kostanjevićem, a Možemo panično pere ruke preko Hine, postaje jasno da gledamo jeftini teatar za naivne. Na sceni je prešutni pakt u kojem se interesi ne diraju, a ceh uvijek plaćaju građani.

Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska i Kanada blokirale su prijedlog glavnog tajnika NATO saveza kojim bi se zemlje članice obvezale da godišnje šalju vojnu pomoć Ukrajini u iznosu od najmanje 0,25% svog BDP-a.

Kostanjević

„Mjesecima je govorio da je afera Hipodrom politički igrokaz i da više vjeruje svom čovjeku nego državnom odvjetništvu. Danas je njegov čovjek priznao krivnju“, poručio je Matijević.

Nedavna smrt Julienne Eden Bušić, književnice i udovice hrvatskog emigranta Zvonka Bušića, ponovno je aktivirala dežurne ideološke cenzore s hrvatske lijevo-liberalne scene. Javni izraz sućuti koji je premijer Andrej Plenković uputio obitelji preminule izazvao je trenutačni refleks stare partijske škole.

Diljem Hrvatske postoje mjesta koja svjedoče partizanskim zločinima. Jedno takvo je i Markovića jama gdje su partizani u svibnju 1944. ubili 140 hrvatska vojnika i civila. Ove godine obilježit će se 82. obljetnica tog zločina.

Domagoj Vidović o knjizi Ivice Marijačića “Ili će viti il' nas neće biti”

Evo, nakon nekoliko dana, suočen s negativnim reakcijama Karlovčana zbog zabrane predstavljanja knjige "Ili će se viti il nas ne će biti", ravnatelj ili voditelj Muzeja Domovinskog rata u Turnju kod Karlovca Juraj Horvatin noćas se oglasio... 

Tisuće titoljubaca u Kumrovcu slavilo 130. rođendan Josipa Broza, došao i  Mesić: 'Nekad smo živjeli bogatije i sigurnije' - Jutarnji list

U istom danu kada se u Zagrebu ponosno, uz najviše državne počasti, obilježavala 35. obljetnica povijesnog postrojavanja Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu u Kranjčevićevoj – ključnog trenutka iz kojeg je izrasla pobjednička Hrvatska vojska – tek nekoliko desetaka kilometara dalje, u Kumrovcu, odvijao se nadrealan prizor.

Tri su najveća povijesna zla počinili jugoslavenski partizani, tzv. antifašisti, hrvatskome narodu i to se ne će i ne smije nikad zaboraviti ni oprostiti. Pritom se ne zna koje je zlo veće od kojega.

Zašto Jugoslavija sporo umire?

Pin It

Zašto naslov ove papazjanije od teksta ne govori o “sporoj smrti” jezika na kojem bi trebao izlaziti list srpske manjine u Hrvatskoj. A to je srpski, na kojem inače principijelno inzistiraju kad su u pitanju hrvatski obrazovni programi u sredinama s izraženijom srpskom manjinom, poput Vukovara?

Novosti, samostalni srpski tjednik kojeg izdaje Srpsko narodno vijeće, najavljuje “sporu smrt hrvatskoga jezika”. To se događa, tvrdi autorica članka, kada se promijeni nosiva kultura jezika ili sužavanjem jezičnog prostora, starenjem nacije, visokom emigracijom itd. “pri čemu se u pravilu razvija dominacija nekog drugog jezika koji onda zadobiva viši društveni status.”

Na pitanje koji bi to “dominantni jezik” zamijenio hrvatski ne daje odgovor, ali da se zaključiti jer jezike na prostoru nekadašnje Jugoslavije naziva “jugoslavenskim dijalektima”.

Izvornu tezu, da jezici odapnu kada izumru kultura ili narod jednog govornog područja, a koju je teško osporiti kao i samu SMRT, potprepljuje sudbinom sanskrta. Taj je indoarijski jezik mrtav već dvije tisuće godina, a s njim i svi srednjoarijski dijalekti i jezici koji su se iz njega razvili.

Nisam jezikoslovac, ali meni je fascinantnija sudbina hebrejskog, koji se od skoro nestalog jezika Biblije, transformirao u jezik Mišne ili rabinski/postbiblijski , mjenjao rječnik, uvodio semantičke inovacije, primao razne utjecaje, između ostalog i arapski, selio u različite kulture, mijenjao kontinente, gubio se, nestajao i ponovo oživio kao govorni jezik povratkom Židova u Palestinu u 19. stoljeću. Uvijek kao hebrejski.

Irski jezik star 1500 g., koji je gotovo odumro u vrijeme Jamesa Joycea, i kojeg u Irskoj zna manje od trećine stanovništva, i dalje je službeni jezik Irske u EU, a ponovo se vraća u književnu upotrebu, i u modu.

Prije nego što “hrvatski dijalekt jugoslavenskog jezika” izumre, šta je po pisanju srpskih Novosti neizbježno u idućih tisuću godina ili ranije, treba se uvijek iznova pitati – zašto su srpske novine u Hrvatskoj, koje plaćaju uglavnom Hrvati, opsjednute pitanjima hrvatskog suvremenog identiteta, kulturnim simbolima, jezikom, grbovima, vojskom, Domovinskim ratom?

Zašto naslov ove papazjanije od teksta ne govori o “sporoj smrti” jezika na kojem bi trebao izlaziti list srpske manjine u Hrvatskoj. A to je srpski, na kojem inače principijelno inzistiraju kad su u pitanju hrvatski obrazovni programi u sredinama s izraženijom srpskom manjinom, poput Vukovara?

Zapravo ne zašto, nego do kad, brate?

Gordan Malić/maxportal

Login Form