HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Trnjanski kresovi, osim što su neokomunistički dernek na sramotu gradske vlasti, ujedno su i vrlo komični. Naime, angažiran sam kao redar na Kresovima, prisustvovao sam online sastanku na kojem je bilo pedesetak ljudi, odnosno „drugova“, te sam dobio nekoliko mailova s uputama.

MASOVNE GROBNICE HUMANE?! ZNANSTVENI RAD SRBA ŠOKIRAO: 'Leševi se pokapaju  bez sanduka i dezinficiraju, TO JE HIGIJENSKI' - Dnevno.hr

"Hrvatski narod dugo je čekao da se o tome počne govoriti. Ta šutnja je predugo trajala. Prije nekoliko dana pronađeno je još jedno grobište ljudi koji su bez suđenja 1945. pogubljeni samo zato što su možda drugačije mislili", poručila je.

Hearing of High Representative/Vice President-designate Kaja Kallas |  Zpravodajství | Evropský parlament

"Dolazim iz zemlje koja je imala različite zajednice i različite načine obilježavanja 9. svibnja. Rasprave koje smo vodili o tome zašto ne možemo slaviti 9. svibnja kao Dan pobjede polaze od činjenice da bismo taj dan mogli smatrati pobjedom da smo nakon završetka rata mi u Estoniji ostali u slobodi i neovisnosti", rekla je Kallas.

Dok demokratska Europa osuđuje sve totalitarizme, zagrebačka vlast javnim novcem slavi ideologiju odgovornu za masovna poratna stradanja, ignorirajući rezolucije EU i pijetet prema žrtvama.

Događaj kojeg neki i danas nazivaju „oslobođenjem“ Zagreba zapravo je značio uvođenje nove totalitarne vlasti nad Hrvatskom. A ona je bila vidljiva već u danima koji su uslijedili: krvavi obračun nad pobijeđenim protivnicima i masovna smaknuća bez suda postali su svakodnevica Zagreba i Hrvatske.

MHP Grupa - Odustaje od Farme u Sisku

Tko će tu profitirati, možda kratko vrijeme, znamo: investitor i onaj tko mu je dao dozvolu za takav naturocid. Jer to bez mita ne funkcionira. Takvi se čudovišni divovi, kažu znalci, još nisu pojavili u Europi, a mi, ovako mali za razliku od Ukrajine, Francuske ili Španjolske i Njemačke – udri da budemo prvi!

Suprotno tvrdnjama i narativima nametnutima od bivšeg jugoslavenskog režima, koje i danas prenose službena politika Republike Hrvatske, većina medija i dio povjesničara, Zagreb 8. svibnja 1945. nije bio oslobođen, već okupiran ulaskom Jugoslavenske armije.

Povjesničarka Blanka Matković gostovala je u emisiji „Ton, slika, politika“ autora i voditelja Davora Dijanovića, u kojoj je govorila o svojim dugogodišnjim istraživanjima suvremene hrvatske povijesti. Razgovor je obuhvatio njezin dvadesetogodišnji rad na temi Jasenovca, utjecaj studija na britanskim sveučilištima na njezin istraživački pristup te suradnju sa Stipom Pilićem na knjizi o Jasenovcu.

Ukratko, riječ je o neokomunističkom derneku na savskom nasipu kojim stranka Možemo te njoj pridružene udruge i interesne skupine obilježavaju partizansku okupaciju Zagreba 8. svibnja 1945. te uspostavu totalitarne i komunističke Jugoslavije po uzoru na Staljinov SSSR s Beogradom kao glavnim gradom

Peternel: “Očigledno postoji politička odluka da se ne dovrši Sveučilišna  bolnica” | NACIONAL.HR | News portal najutjecajnijeg političkog tjednika

“Svi svjesni Hrvati slave 5. kolovoza, a ne 8. svibnja. Osmi svibnja označio je ulazak jugoslavenske vojske i početak represije, masovnih likvidacija i oduzimanja osnovnih ljudskih prava. Još uvijek otkrivamo jame i masovne grobnice ljudi ubijenih nakon ulaska partizana u Zagreb”, istaknuo je Peternel.

Zašto Jugoslavija sporo umire?

Pin It

Zašto naslov ove papazjanije od teksta ne govori o “sporoj smrti” jezika na kojem bi trebao izlaziti list srpske manjine u Hrvatskoj. A to je srpski, na kojem inače principijelno inzistiraju kad su u pitanju hrvatski obrazovni programi u sredinama s izraženijom srpskom manjinom, poput Vukovara?

Novosti, samostalni srpski tjednik kojeg izdaje Srpsko narodno vijeće, najavljuje “sporu smrt hrvatskoga jezika”. To se događa, tvrdi autorica članka, kada se promijeni nosiva kultura jezika ili sužavanjem jezičnog prostora, starenjem nacije, visokom emigracijom itd. “pri čemu se u pravilu razvija dominacija nekog drugog jezika koji onda zadobiva viši društveni status.”

Na pitanje koji bi to “dominantni jezik” zamijenio hrvatski ne daje odgovor, ali da se zaključiti jer jezike na prostoru nekadašnje Jugoslavije naziva “jugoslavenskim dijalektima”.

Izvornu tezu, da jezici odapnu kada izumru kultura ili narod jednog govornog područja, a koju je teško osporiti kao i samu SMRT, potprepljuje sudbinom sanskrta. Taj je indoarijski jezik mrtav već dvije tisuće godina, a s njim i svi srednjoarijski dijalekti i jezici koji su se iz njega razvili.

Nisam jezikoslovac, ali meni je fascinantnija sudbina hebrejskog, koji se od skoro nestalog jezika Biblije, transformirao u jezik Mišne ili rabinski/postbiblijski , mjenjao rječnik, uvodio semantičke inovacije, primao razne utjecaje, između ostalog i arapski, selio u različite kulture, mijenjao kontinente, gubio se, nestajao i ponovo oživio kao govorni jezik povratkom Židova u Palestinu u 19. stoljeću. Uvijek kao hebrejski.

Irski jezik star 1500 g., koji je gotovo odumro u vrijeme Jamesa Joycea, i kojeg u Irskoj zna manje od trećine stanovništva, i dalje je službeni jezik Irske u EU, a ponovo se vraća u književnu upotrebu, i u modu.

Prije nego što “hrvatski dijalekt jugoslavenskog jezika” izumre, šta je po pisanju srpskih Novosti neizbježno u idućih tisuću godina ili ranije, treba se uvijek iznova pitati – zašto su srpske novine u Hrvatskoj, koje plaćaju uglavnom Hrvati, opsjednute pitanjima hrvatskog suvremenog identiteta, kulturnim simbolima, jezikom, grbovima, vojskom, Domovinskim ratom?

Zašto naslov ove papazjanije od teksta ne govori o “sporoj smrti” jezika na kojem bi trebao izlaziti list srpske manjine u Hrvatskoj. A to je srpski, na kojem inače principijelno inzistiraju kad su u pitanju hrvatski obrazovni programi u sredinama s izraženijom srpskom manjinom, poput Vukovara?

Zapravo ne zašto, nego do kad, brate?

Gordan Malić/maxportal

Login Form