Trumpova nova strategija sigurnosti upozorava na civilizacijsku krizu Europe
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 06 Prosinac 2025 19:01
„Glavni problemi s kojima se Europa suočava uključuju djelovanje Europske unije i drugih nadnacionalnih tijela koja potkopavaju političku slobodu i suverenitet, migracijske politike koje preobražavaju kontinent i stvaraju sukobe, cenzuru slobode govora i gušenje političke oporbe, urušavanje nataliteta te gubitak nacionalnih identiteta i unutarnje stabilnosti“, navodi Trumpova administracija
Nova američka Strategija nacionalne sigurnosti izazvala je snažne reakcije u europskim političkim krugovima, osobito zbog tvrdnji administracije predsjednika Donalda Trumpa da Europa prolazi kroz duboku civilizacijsku i kulturnu krizu.
Dokument, kojim Washington postavlja prioritete svoje vanjske i sigurnosne politike, upozorava da bi se u sljedeća dva desetljeća mogao dogoditi gotovo potpuni „civilizacijski nestanak“ Europe, potaknut migracijama, gubitkom suvereniteta i slabljenjem nacionalnih identiteta.
„Civilizacijski nestanak“ Europe ključna poruka strategije
Američki predsjednik Donald Trump i njegova administracija okrivljuju EU i migracije za, kako tvrde, nadolazeće potpuno kulturno urušavanje Europe.
Ta eksplozivna tvrdnja iznesena je u američkoj Strategiji nacionalne sigurnosti, u kojoj se navodi da Europa ima gospodarske probleme, ali se ističe kako ih „zasjenjuje stvarna i mnogo ozbiljnija prijetnja civilizacijskog nestanka“ u sljedećih dvadeset godina.
„Glavni problemi s kojima se Europa suočava uključuju djelovanje Europske unije i drugih nadnacionalnih tijela koja potkopavaju političku slobodu i suverenitet, migracijske politike koje preobražavaju kontinent i stvaraju sukobe, cenzuru slobode govora i gušenje političke oporbe, urušavanje nataliteta te gubitak nacionalnih identiteta i unutarnje stabilnosti“, navodi Trumpova administracija u dokumentu od 33 stranice objavljenom tijekom noći.
Takav narativ vjerojatno će snažno odjeknuti u većini europskih radikalno desnih stranaka, čiji programi počivaju na kritici EU-a, zahtjevima za ograničavanje migracija iz većinski muslimanskih i neeuropskih zemalja te na patriotskom poticaju za preokret navodnog propadanja njihovih država.
Trumpova administracija uz europske nacionalne pokrete
Nova sigurnosna strategija nudi jasan ideološki spoj između populističkog MAGA pokreta predsjednika Donalda Trumpa i europskih nacionalističkih stranaka.
Američka administracija, koja je posljednjih godina uspostavila bliske veze s radikalno desnim strankama u zemljama poput Njemačke i Španjolske, sugerira da bi mogla pružiti podršku ideološki srodnim političkim grupama u Europi.
„Sjedinjene Države ohrabruju svoje političke saveznike u Europi da nastave jačati ovaj novi val domoljublja, a sve veći utjecaj patriotskih europskih stranaka daje veliki razlog za optimizam“, stoji u strategiji.
Ovaj dokument predstavlja rijetko službeno objašnjenje Trumpovog pogleda na vanjsku politiku koje dolazi direktno iz njegove administracije. Takve strategije predsjednici obično objavljuju jednom po mandatu, a one pomažu u oblikovanju proračuna i postavljanju političkih prioriteta unutar američke vlade. U uvodu strategije, Trump ju opisuje kao „plan koji osigurava da Amerika ostane najveća i najuspješnija država u povijesti čovječanstva, te dom slobode na svijetu“.
Administracija ipak priznaje da „Europa ostaje strateški i kulturno važna za Sjedinjene Države“, no retorika ostaje u skladu s ranijim kritičkim istupima. Potpredsjednik JD Vance ranije je na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji izazvao veliku pažnju svojim oštrim kritikama europskih politika migracija i slobode govora.
Sporne procjene o migracijama, Ukrajini i budućnosti NATO-a
Dokument također prenosi, prema Politicu – teoriju zavjere, poznatu kao „velika zamjena“, koja tvrdi da određene elite namjerno potiču imigraciju iz afričkih, posebno muslimanskih zemalja, kako bi smanjile politički utjecaj bijelih Europljana. U tekstu se navodi da je vrlo vjerojatno kako će neke članice NATO-a, najkasnije u nekoliko desetljeća, postati većinski naseljene neevropskim stanovništvom.
Glavna glasnogovornica Europske komisije Paula Pinho rekla je novinarima da je upoznata s „objavom tog izvješća“, ali da ga još nije detaljno proučila, dodajući da će Komisija „zasigurno“ objaviti stav nakon analize.
Rat u Ukrajini spominje se tek kratko, kao odstupanje od teme „civilizacijskog nestanka“. Washington ističe da je interes SAD-a da se rat zaustavi radi obnove „strateške stabilnosti“ s Rusijom.
Istodobno, administracija tvrdi da „nestabilne manjinske vlade“ u Europi imaju „nerealna očekivanja“ vezana uz rat te da koče mirovne procese, dok europski čelnici privatno upozoravaju da bi Washington mogao „izdati“ Ukrajinu u eventualnim pregovorima.
Za razliku od NATO-ove politike otvorenih vrata, američka administracija želi spriječiti da se NATO percipira i stvarno postane savez koji se neprestano širi. Iako je poznato da Trump ne podržava ulazak Ukrajine u NATO, ista je pozicija postojala i u vrijeme njegovog prethodnika Joea Bidena, piše Politico.
Latinska Amerika
Dokument predstavlja svojevrsno oživljavanje Monroeve doktrine, odnosno deklaracije iz 1823. koja je Latinsku Ameriku stavila isključivo u interesnu sferu SAD-a, ističe agencija France Presse.
U sklopu nečega što strategija naziva “Trumpovim korolarom” doktrine, cilj je “obnoviti nadmoć SAD-a” u Latinskoj Americi.
Tekst ističe da Sjedinjene Države moraju tražiti pristup resursima i strateškim lokacijama u Latinskoj Americi te osigurati da su vlade “dovoljno stabilne i dobro upravljaju kako bi se spriječila i obeshrabrila masovna migracija u Sjedinjene Države”.
Strategija naglašava da će SAD “onemogućiti bilo kojem nehemisferskom suparniku da rasporedi prijeteće snage ili druge sposobnosti ili da posjeduje ili upravlja strateškom opremom”, što se odnosi na Kinu.
Azija
Nakon više desetljeća u kojima se SAD fokusirao na uspon Kine, strategija azijsku silu opisuje kao suparnika, ali se prvenstveno usredotočuje na gospodarstvo.
“Ponovo ćemo uravnotežiti gospodarski odnos između Sjedinjenih Država i Kine, učiniti reciprocitet i pravičnost prioritetima kako bi se obnovila ekonomska nezavisnost Amerike”, ističe se u tekstu.
Što se tiče Tajvana kojeg Peking svojata, dokument se drži poziva SAD-a na očuvanje postojećeg stanja.
Međutim, istovremeno od svojih saveznika Japana i Južne Koreje traži da u većoj mjeri pridonesu obrani demokratskog otoka.
Dokument izražava entuzijazam za jačanje veza s Indijom kojoj su se dodvoravali mnogi američki predsjednici, ali je s Trumpom došlo do razilaženja.
Strategija poziva SAD da potakne Indiju, povijesno nesvrstanu zemlju s narušenim odnosima s Kinom, “da doprinese indopacifičkoj sigurnosti”.
Bliski istok i Afrika
Bliski istok je dugo prednjačio u američkoj vanjskoj politici, no ovaj se dokument poput dokumenata ranijih administracija zalaže za pridavanje manje važnosti regiji.
Tvrdi da jačanjem energetske neovisnosti SAD više neće toliko ovisiti o nafti iz arapskih zemalja Perzijskog zaljeva te podcrtava slabljenje Irana nakon američkih i izraelskih napada.
Strategija je relativno nejasna kada je riječ o Izraelu, koji je dugo bio među glavnim prioritetima SAD-a, te naprosto spominje da bi zemlja trebala biti “sigurna”.
Kada je riječ o Africi, strategija samo poziva na pomak od slanja pomoći prema osiguravanju esencijalnih resursa.
