HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Thieves Vectors - Download Free High-Quality Vectors from Freepik | Freepik

Neki častoljubivi starci učili su nas da su apstraktni ideali mladosti samo kule u zraku. Sve se one rasplinu u srednjoj dobi i čovjek počne vjerovati u praktičnu politiku i oslanja se na već provjerene metode snalaženja u svijetu kakav on jest.

Prema njegovim istraživanjima, u BiH je do 1959. ubijeno 1.914 škripara (križara), 1.228 ih je osuđeno, a oko 12.000 ljudi procesuirano kao njihovi pomagači. Naglasio je važnost istraživanja zbog razbijanja dugogodišnje šutnje i uloge represivnih struktura poput OZNA-e i UDBA-e.

U organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja, u tijeku su terenska istraživanja na području Grada Zagreba, a u Gornjoj Dubravi zasad su pronađeni posmrtni ostaci tri žrtve iz razdoblja Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.

Pukovnik američke vojske prof. dr. Asaf Duraković

Nastavak iz knjige dra. Asafa Durakovića:

BOSNA I HERCEGOVINA U SVIJETLU HRVATSKOGA NARODNOG PREPORODA:

Obitelj, koju čine mama, tata i djeca, možda je i glavni neprijatelj stranke Možemo u gradu Zagrebu. Kakav HDZ, ta je demonkršćanska stranka saveznik! Mržnja prema obitelji, braku i svemu onome što se smatra svetinjom i u obitelji Smiljana i Ivanke Tomašević, dostigla je nevjerojatne razmjere.

Target PNG Red Gun Target Dart Board Vector - freepng

Hrvatski (u punom smislu te riječi) psihijatar Herman Vukušić ovih je dana ponovno došao u središte “skandala” u LGBT krugovima. (Naziv ovih krugova je ‘za potrebe stiha’ skraćen, jer smatram da je uzaludno dodavati i “IQ” I “+” budući da se svim tim slovima ne nazire ni kraj, a još manje smisao njihovih objašnjenja.

Europe Shelves New US Tariffs in Push for Breakthrough Trade Talks -  KAOHOON INTERNATIONAL

Europa s 500 milijuna stanovnika očekuje da je Amerika, sa svojih 350 milijuna, brani od Rusije koja ima 140 milijuna ljudi“. Ta se rečenica često izgovara kao vic, ali zapravo sažima duboku slabost današnje Europe. Kontinent koji je nekoć bio izvor tehnoloških i vojnih inovacija danas prečesto djeluje kao troma i birokratizirana struktura koja sve teže samostalno štiti vlastite interese.

Nije pretjerano ustvrditi da današnju Europsku uniju njezini osnivači ne bi prepoznali. Robert Schuman, Konrad Adenauer i Alcide De Gasperi, političari duboko ukorijenjeni u kršćanskom shvaćanju ljudske osobe i društvenog poretka, danas bi vrlo vjerojatno bili izloženi optužbama da zastupaju „nazadne“, „ekskluzivne“ ili čak „ekstremno desne“ ideje.

CIA predviđa raspad EU na 'Staru', 'Novu' i 'Pravoslavnu Europu': Evo gdje  se nalazi Hrvatska! - Dnevno.hr

Privukla mi je ovih dana pozornost jedna drukčija rasprava o energetskoj (ne)stabilnosti Europe (EU-a) nakon blokade Hormuškog tjesnaca. Ponajviše zato što ne polazi od klasične žalopojke o nemoćnoj, ovisnoj Europi.

Odvjetničko društvo Višić & Višić obavijestilo je javnost o ishodu u slučaju terase Marka Perkovića Thompsona, na koju je upala novinarka Danka Derifaj, skupa s pjevačevim susjedom Brankom Miodragom. Sudskom presudom još je jednom potvrđeno da je ta terasa vlasništvo Marka Perkovića.

Demografi tvrde da Hrvatska ima manje od četiri milijuna stanovnika

Pin It

U sedam godina smanjio se broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće. Profesor Akrap upozorava da se po udjelu mladih do 14 godina vidi da će mnoštvo škola nestajati.

Samo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika imala je Hrvatska lani sredinom godine prema jučer objavljenoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS). Hrvatska koja je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. imala 4,284 milijuna stanovnika, piše Večernji list. Nikad od svoje samostalnosti nije imala manje ljudi nego danas, a procjene demografa pokazuju da smo zapravo pali ispod četiri milijuna stanovnika jer se veliki broj iseljenih ne odjavljuje, a DZS procjenu broja stanovnika temelji na broju rođenih, umrlih, doseljenih i službeno odseljenih.

Još gore od toga je što nam je loša dobna struktura stanovništva mladih naspram starijih od 65 i više godina pa, prema procjeni DZS-a, imamo samo 590,6 tisuća djece do 14 godina te 833,3 tisuće starijih od 65 i više godina. To znači da se samo u sedam godina smanjio broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće.

"Po mom sudu, sada imamo ispod četiri milijuna stanovnika s obzirom na to da se veliki broj iseljenih ne odjavljuje. No, bitnija od broja stanovnika je loša dobna struktura stanovništva u Hrvatskoj, sve manji udio mladih do 14 godina u odnosu na starije od 65 godina. To sa sobom nosi teške gospodarske i socijalne probleme i posljedice za mirovinski i zdravstveni sustav. Po udjelu mladih vidi se da će mnoštvo škola nestajati što znamo i bez procjene DZS-a jer već nestaje mnoštvo područnih škola u ruralnim naseljima", kaže demograf Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

I demograf Stjepan Šterc slaže se s Akrapom da Hrvatska danas ima manje od 4 milijuna stanovnika. "Te procjene DZS-a o broju stanovnika sredinom 2018. godine prilično su optimistične. Posljednji podaci pokazuju nam da smo stvarno pali ispod 4 milijuna stanovnika. Najsignifikantniji je broj djece u osnovnim i srednjim školama koji je egzaktan jer škole svake godine dostavljaju službene podatke o broju učenika pa se vidi da smo u 10 godina izgubili 83-84 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola. Oko 65 tisuća djece iz osnovne i srednje škole se, prema procjenama, iselilo u proteklih 10 godina i kad se tome doda prirodni pad stanovništva od 150 tisuća ljudi, u 10 godina mi imamo gubitak stanovništva više od 400 tisuća", govori Šterc.

Da imamo realno četiri ili manje od četiri milijuna stanovnika s kolegama se slaže i demograf Marin Strmota sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. "Nažalost, takve projekcije su očekivane, očekivano je starenje stanovništva u Hrvatskoj, smanjivanje udjela mladih i povećanje udjela starijih od 65 godina. Dobna struktura vjerojatno je i lošija s obzirom na iseljavanje primarno radnog kontingenta od 25 godina do 45 godina, što je još dodatni uteg za zemlju. Negativni trendovi nastavljaju se tako da nekoliko stotina rođene djece više lani teško može značiti išta s obzirom na ovakav sastav stanovništva", kaže Strmota.

Procjene o broju stanovnika DZS-a pokazuju još jedan apsurd: nemoguće je da imamo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika, a istodobno 3,774.548 birača u Hrvatskoj, koliko ih vodi Ministarstvo uprave. Takve brojke bile bi moguće samo ako su u birače ubrojena i maloljetna djeca, uključujući i djecu do 14 godina. Da ne govorimo o tome da smo, prema podacima HZZO-a, od 31. prosinca 2018., imali 4,146.450 zdravstvenih osiguranika, a toliko stranaca koji žive i rade kod nas, stranih umirovljenika i onih s dozvolom privremenog i trajnog boravka zasigurno nemamo da bi se objasnio takav kupus od podataka.

direktno.hr

Login Form