HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Tu vjerojatno leži i glavni uzrok “ratobornosti” europskih političkih elita i njihovom miniranju Trumpove mirovne inicijative oko Ukrajine. “Barbari pred zidinama su ipak neko rješenje”, kako bi rekao Kavafi. Nikome ne odgovara normalizacija, jer bi ona otkrila veličinu problema “unutar zidina”. Zato se ide na radikalizaciju i umjetno stvaranje izvanrednog stanja. Jučer korona, danas Rusi

Povjesničarka Vukelić o medijskom narativu: 'Gdje su im sada one mantre o  okretanju ka budućnosti?' – narod.hr

Pojava dr. Vlatke Vukelić na javnoj sceni dobrano je srušila te stereotipe. Mlada, prelijepa, prezgodna i još k tomu, obrazovana i inteligentna. Udata i majka troje djece. Sve suprotno od onoga što jugonostalgičari desetljećima pokušavaju nametnuti. Kao dekanica na Hrvatskim studijima zatalasala je javnost i svojim britkim izjavama privukla pozornost.

"Ako EU predlaže ovakve poremećene bolesnoće i ugrožava nam normalan razvoj djece e onda ja predlažem izlazak iz takve izopačenosti hitno", poručio je Mišević.

Vlatka Vukelić: “Odred za pobačaj” neće riješiti problem (pre)velikog broja  pobačaja u Hrvatskoj. Vrijeme je za društveni konsenzus! – Prigorski.hr

Priča o dvjema ženama istog imena, ali suprotnog tretmana – jednoj koju se briše zbog znanja i drugoj koja vlada zbog jezika.

U vremenu kada se u Hrvatskoj sve češće istina mjeri po političkoj podobnosti, a vrijednost osobe po tome tko je citira, priča o „dvije Vlatke“ postaje simbol mnogo šire pojave.

Hasanbegović: HDZ želi da vlada opstane, ali je spreman na izbore –  Prigorski.hr

Odluka Grada Zagreba da se na sjednici Gradske skupštine 16. listopada raspravlja o preimenovanju četiriju ulica, onih Vladimira Arka, Filipa Lukasa, Ivana Šarića i Antuna Bonifačića, izazvala je burne reakcije u javnosti. O preimenovanju tih ulica pisao je i u svom tekstu za Hrvatski tjednik naslova "Zašto šute" povjesničar i bivši ministar Zlatko Hasanbegović. Hasanbegović u tekstu postavlja pitanje:

Istina je voda duboka, a duboki su i korijeni Splitske veze. Naime, u Splitu je bilo sjedište KOS-a još u bivšoj državi, dok su prvi kampovi su 50tih godina formirani u Kaštelima pored Splita. Nažalost, ta je mreža po svemu ostala živa sve do danas. Tzv. Splitska veza.

Jutarnji list - Veliki prosvjedi u Poljskoj, tisuće na ulicama, širi se  strah, a neki upiru prstom i u - Njemačku

Tisuće Poljaka prosvjedovale su u subotu u Varšavi protiv ilegalne imigracije i europske migracijske politike, odazvavši se na poziv glavne oporbene stranke, Pravo i pravda (PiS), koja podupire predsjednika države Karola Nawrockog, piše AFP.

orwell

Na summitu Ujedinjenih naroda 2024. godine države članice prihvatile su „Pakt za budućnost“, kojim se promiče izgradnja Digitalne javne infrastrukture (DPI). Službeno se govori o modernizaciji društva, no iza tog jezika stoji plan koji bi mogao trajno promijeniti odnos između čovjeka i vlasti. U središtu sustava nalazi se digitalni identitet – alat koji otvara vrata društvu potpune kontrole.

Tomislav Tomašević zasigurno je čuo i vidio da je jedna od osoba zaduženih za osmišljavanje tzv. seksualne edukacije na snimkama govorila o destigmatizaciji pedofilije te o „normalnosti“ dječje masturbacije. Ipak, jedino što smo od plahog gradonačelnika čuli o tome jest da će ta, kako kaže, edukacija biti izborni predmet.

EU's Digital Acts: A Trojan Horse for Censorship?

Europska unija se nalazi u nevoljama. Posebno zabrinjava pretjerana kontrola društvenih mreža gdje se iza priče o sigurnosti skriva želja za cenzurom i manipulacijom političkim procesima pa čak i izborima. Hrvatska kao suverena zemlja ne smije dopustiti da joj netko izvana nameće pravila koja ograničavaju slobodu govora, slobodu izbora i druge slobode.

Demografi tvrde da Hrvatska ima manje od četiri milijuna stanovnika

Pin It

U sedam godina smanjio se broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće. Profesor Akrap upozorava da se po udjelu mladih do 14 godina vidi da će mnoštvo škola nestajati.

Samo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika imala je Hrvatska lani sredinom godine prema jučer objavljenoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS). Hrvatska koja je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. imala 4,284 milijuna stanovnika, piše Večernji list. Nikad od svoje samostalnosti nije imala manje ljudi nego danas, a procjene demografa pokazuju da smo zapravo pali ispod četiri milijuna stanovnika jer se veliki broj iseljenih ne odjavljuje, a DZS procjenu broja stanovnika temelji na broju rođenih, umrlih, doseljenih i službeno odseljenih.

Još gore od toga je što nam je loša dobna struktura stanovništva mladih naspram starijih od 65 i više godina pa, prema procjeni DZS-a, imamo samo 590,6 tisuća djece do 14 godina te 833,3 tisuće starijih od 65 i više godina. To znači da se samo u sedam godina smanjio broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće.

"Po mom sudu, sada imamo ispod četiri milijuna stanovnika s obzirom na to da se veliki broj iseljenih ne odjavljuje. No, bitnija od broja stanovnika je loša dobna struktura stanovništva u Hrvatskoj, sve manji udio mladih do 14 godina u odnosu na starije od 65 godina. To sa sobom nosi teške gospodarske i socijalne probleme i posljedice za mirovinski i zdravstveni sustav. Po udjelu mladih vidi se da će mnoštvo škola nestajati što znamo i bez procjene DZS-a jer već nestaje mnoštvo područnih škola u ruralnim naseljima", kaže demograf Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

I demograf Stjepan Šterc slaže se s Akrapom da Hrvatska danas ima manje od 4 milijuna stanovnika. "Te procjene DZS-a o broju stanovnika sredinom 2018. godine prilično su optimistične. Posljednji podaci pokazuju nam da smo stvarno pali ispod 4 milijuna stanovnika. Najsignifikantniji je broj djece u osnovnim i srednjim školama koji je egzaktan jer škole svake godine dostavljaju službene podatke o broju učenika pa se vidi da smo u 10 godina izgubili 83-84 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola. Oko 65 tisuća djece iz osnovne i srednje škole se, prema procjenama, iselilo u proteklih 10 godina i kad se tome doda prirodni pad stanovništva od 150 tisuća ljudi, u 10 godina mi imamo gubitak stanovništva više od 400 tisuća", govori Šterc.

Da imamo realno četiri ili manje od četiri milijuna stanovnika s kolegama se slaže i demograf Marin Strmota sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. "Nažalost, takve projekcije su očekivane, očekivano je starenje stanovništva u Hrvatskoj, smanjivanje udjela mladih i povećanje udjela starijih od 65 godina. Dobna struktura vjerojatno je i lošija s obzirom na iseljavanje primarno radnog kontingenta od 25 godina do 45 godina, što je još dodatni uteg za zemlju. Negativni trendovi nastavljaju se tako da nekoliko stotina rođene djece više lani teško može značiti išta s obzirom na ovakav sastav stanovništva", kaže Strmota.

Procjene o broju stanovnika DZS-a pokazuju još jedan apsurd: nemoguće je da imamo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika, a istodobno 3,774.548 birača u Hrvatskoj, koliko ih vodi Ministarstvo uprave. Takve brojke bile bi moguće samo ako su u birače ubrojena i maloljetna djeca, uključujući i djecu do 14 godina. Da ne govorimo o tome da smo, prema podacima HZZO-a, od 31. prosinca 2018., imali 4,146.450 zdravstvenih osiguranika, a toliko stranaca koji žive i rade kod nas, stranih umirovljenika i onih s dozvolom privremenog i trajnog boravka zasigurno nemamo da bi se objasnio takav kupus od podataka.

direktno.hr

Login Form