HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

I ove će godine štovatelji tzv. antifašizma, koji je u Hrvatskoj tek instrument rehabilitacije komunizma i jugoslavenstva, obilježiti „oslobođenje“ Zagreba 8. svibnja, a dva dana kasnije palit će se i tzv. Trnjanski kresovi.

U dva dokumenta izrijekom se spominju „zaključci“ i „direktive“ o provođenju masovne likvidacije kao što je depeša Aleksandra Rankovića, „drugog čovjeka nove Jugoslavije“, koji nezadovoljan radom OZN-e za Hrvatsku i brojem likvidiranih u Zagrebu, 15. svibnja 1945. napominje: „(…) Za 10 dana u oslobođenom Zagrebu streljano je samo 200 bandita

Dan oslobođenja Zagreba 1945 godine za mnoge Hrvate nije povod za slavlje, već dan tuge, progona i početka sustavne likvidacije hrvatske elite, upozorio je general u mirovini i bivši saborski zastupnik Željko Glasnović.

Optužio je Tomaševića da ima "svoje udruge" kojima iz gradskog proračuna kanalizira enormne svote gradskog novca. Kandidatkinja za zamjenika gradonačelnika Dina Dogan pozvala je građane da prate internetsku stranicu Afere.net na kojoj se vide afere, povezane osobe, udruge i stranke te sam Grad Zagreb koji su, kako je rekla, povezani u "koruptivnu hobotnicu".

U konačnici, svaki Hrvat koji se opirao Titu i partizanima bio je antifašist. Komunizam i nacizam dvije su bratske ideologije, svaka je ubijala iz svojih razloga, otimala, punila logore i zatvore, kršila ljudska prava i svoju verziju socijalizma širila nasiljem.

I dok se 8. svibnja službeno obilježava dan oslobođenja Zagreba, dio hrvatskih političkih stranaka i građana taj dan, s druge strane, zbog brojnih partizanskih zločina, osobnog iskustva i obiteljskih trauma ne osjeća vrijednim slavljenja.

8. svibnja 1945. godine, partizanske snage, predvođene srpskim divizijama, ušle su u Zagreb, obilježivši kraj rata na ovom području. Međutim, ovaj povijesni trenutak nije bio samo simboličan kraj sukoba, već i početak niza brutalnih likvidacija koje su uslijedile u poslijeratnim mjesecima.

Hrvatski psihijatar i član stranke Dom i nacionalno okupljanje (DOMiNO) Herman Vukušić za subotu organizira javnozdravstvenu i moralnu akciju gašenja Trnjanskih krijesova, a sad je detaljno na Facebooku izvijestio o tome.

Jonjić ide u utrku za Zagreb: Najavio i s kojom strankom

Na današnji je dan prije pet godina, povodom 75. obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata, donesena Zajednička izjava niza europskih država i SAD-a kojom se konstatira općepoznata činjenica da središnja i istočna Europa u proljeće 1945. nije doživjela nikakvu slobodu niti oslobođenje, nego je pala pod komunističku okupaciju.

Komunistička ideologija i dalje je opasnost za hrvatski narod i slobodu pojedinca – upozorava bivši saborski zastupnik i general Željko Glasnović u povodu 45. obljetnice smrti Josipa Broza Tita.

Sudac Turudić: Je li sporno kad Cvitan ode na ‘Udbaški dernek’, gdje se plješće i veliča osuđeni ubojica

Pin It

Ali nitko ne propituje kada donedavni glavni državni odvjetnik (Cvitan, nap. a.) ode na udbaški dernek gdje se veliča lik i djelo čovjeka koji je pravomoćno osuđen na 30 godina radi ubojstva hrvatskog emigranta, besramno se pljuje po sudstvu, a on egzaltirano plješće. Onda postaju jasni i neki postupci u tom predmetu prije par godina

Sudac i predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić u Večernjaku je otvoreno govorio o stanju u pravosuđu, a njegov odgovor na primjedbu da se njega povezuje s HDZ-om mogao bi izazvati žestoke reakcije.

Vas se povezivalo s HDZ-om, barem Vesna Škare-Ožbolt koja je tvrdila da je Sanader od nje tražio da vas imenuje za šefa Županijskog suda?

Vesna Škare-Ožbolt bila je članica HDZ-a. Ona je vječna i doživotna bivša ministrica pravosuđa i to je to što želim o njoj reći. Mene se povezuje s HDZ-om i ne bježim od toga. To je valjda zato što sam ponosni dragovoljac i što držim ruku na srcu kad se svira himna.

Ali nitko ne propituje kada donedavni glavni državni odvjetnik (Cvitan, nap. a.) ode na udbaški dernek gdje se veliča lik i djelo čovjeka koji je pravomoćno osuđen na 30 godina radi ubojstva hrvatskog emigranta, besramno se pljuje po sudstvu, a on egzaltirano plješće. Onda postaju jasni i neki postupci u tom predmetu prije par godina. A ja sam, zamislite, blizak s HDZ-om.

Vladimira Šeksa često se spominjalo kao osobu koja ima izniman utjecaj na pravosuđe, od kadroviranja sudaca Ustavnog suda do konkretnih presuda?

O izboru ustavnih sudaca ne znam i ne želim komentirati, ali – prevarili biste se, politika nema nikakvog utjecaja na donošenje odluka u sudskim predmetima.

Što se tiče Šeksa, njemu nije mrsko da ga ljudi smatraju sivom eminencijom. Radi se o čovjeku čija je profesionalna i politička karijera duboko povezana s pravosuđem i represivnim aparatom. Uz to, bio je i glavni državni odvjetnik, sudac i što već ne. Mislim da je njegovo najvažnije i političko i pravničko postignuće božićni Ustav. Sve će drugo s vremenom izblijedjeti.

U razgovoru se spomenuo i Zdravka Mamića i predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović

Bili ste kandidat za šefa Vrhovnog suda, treba li taj izbor depolitizirati?  Suci Vrhovnog suda pak zagovaraju da predsjednik može biti samo sudac tog suda?

Takvo bi rješenje bilo protuustavno. To je jedna o rijetkih izvornih ovlasti predsjednice RH i ne može se ograničiti zakonom.  Nikada se više ne bih doveo u situaciju da ovisim o milosti Kolinde Grabar-Kitarović. Naime, Predsjednica me pozvala ( predsjednika Vrhovnog suda na prijedlog predsjednika/ce Republike bira Sabor, op. a.) i pitala želim li biti predsjednik Vrhovnog suda. Naravno da sam odgovorio pozitivno, a kad sam shvatio da nije bila iskrena, odustao sam od kandidature.

Predsjednica vas je dovela u neugodnu situaciju?

Da.

Ona je počela preispitivati vaše poznanstvo sa Zdravkom Mamićem, koje nije tajna, jednako kao što se zna i za njezino poznanstvo s Mamićem?

Ne vjerujem da je razlog Zdravko Mamić jer kad mi je ponudila to mjesto znala je za moj odnos s Mamićem, koji nisam nikada tajio, ali je isto tako, valjda, znala i za svoj odnos s Mamićem. Supruga mi je dobro rekla da sam sjajan ako je moj krimen Mamić. Neka prvi baci kamen…

Biste li bili ponovno kandidat za Vrhovni sud ako se promijeni predsjednik?

Ne želim se upuštati u predizbornu promidžbu.

Kad smo kod Mamića, suci moraju biti posebno uzorni, paziti s kime se druže…

Moraju. Biti sudac je poziv, a ne profesija.

maxportal

Login Form