HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

I ove će godine štovatelji tzv. antifašizma, koji je u Hrvatskoj tek instrument rehabilitacije komunizma i jugoslavenstva, obilježiti „oslobođenje“ Zagreba 8. svibnja, a dva dana kasnije palit će se i tzv. Trnjanski kresovi.

U dva dokumenta izrijekom se spominju „zaključci“ i „direktive“ o provođenju masovne likvidacije kao što je depeša Aleksandra Rankovića, „drugog čovjeka nove Jugoslavije“, koji nezadovoljan radom OZN-e za Hrvatsku i brojem likvidiranih u Zagrebu, 15. svibnja 1945. napominje: „(…) Za 10 dana u oslobođenom Zagrebu streljano je samo 200 bandita

Dan oslobođenja Zagreba 1945 godine za mnoge Hrvate nije povod za slavlje, već dan tuge, progona i početka sustavne likvidacije hrvatske elite, upozorio je general u mirovini i bivši saborski zastupnik Željko Glasnović.

Optužio je Tomaševića da ima "svoje udruge" kojima iz gradskog proračuna kanalizira enormne svote gradskog novca. Kandidatkinja za zamjenika gradonačelnika Dina Dogan pozvala je građane da prate internetsku stranicu Afere.net na kojoj se vide afere, povezane osobe, udruge i stranke te sam Grad Zagreb koji su, kako je rekla, povezani u "koruptivnu hobotnicu".

U konačnici, svaki Hrvat koji se opirao Titu i partizanima bio je antifašist. Komunizam i nacizam dvije su bratske ideologije, svaka je ubijala iz svojih razloga, otimala, punila logore i zatvore, kršila ljudska prava i svoju verziju socijalizma širila nasiljem.

I dok se 8. svibnja službeno obilježava dan oslobođenja Zagreba, dio hrvatskih političkih stranaka i građana taj dan, s druge strane, zbog brojnih partizanskih zločina, osobnog iskustva i obiteljskih trauma ne osjeća vrijednim slavljenja.

8. svibnja 1945. godine, partizanske snage, predvođene srpskim divizijama, ušle su u Zagreb, obilježivši kraj rata na ovom području. Međutim, ovaj povijesni trenutak nije bio samo simboličan kraj sukoba, već i početak niza brutalnih likvidacija koje su uslijedile u poslijeratnim mjesecima.

Hrvatski psihijatar i član stranke Dom i nacionalno okupljanje (DOMiNO) Herman Vukušić za subotu organizira javnozdravstvenu i moralnu akciju gašenja Trnjanskih krijesova, a sad je detaljno na Facebooku izvijestio o tome.

Jonjić ide u utrku za Zagreb: Najavio i s kojom strankom

Na današnji je dan prije pet godina, povodom 75. obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata, donesena Zajednička izjava niza europskih država i SAD-a kojom se konstatira općepoznata činjenica da središnja i istočna Europa u proljeće 1945. nije doživjela nikakvu slobodu niti oslobođenje, nego je pala pod komunističku okupaciju.

Komunistička ideologija i dalje je opasnost za hrvatski narod i slobodu pojedinca – upozorava bivši saborski zastupnik i general Željko Glasnović u povodu 45. obljetnice smrti Josipa Broza Tita.

Njemačkoj ne polazi za rukom vratiti izbjeglice s granice u ostale zemlje EU-a

Pin It

Image result for merkel multikulti

Mjera vraćanja migranata koji su u nekoj drugoj državi Europske unije već registrirani kao izbjeglice s njemačkih granica nije donijela gotovo nikakve rezultate, javlja dnevnik Welt am Sonntag u nedjelju.

„Na osnovu sporazuma s Grčkom i Španjolskom s njemačke granice je vraćeno 20 migranata koji su već bili registrirani u jednoj od ove dvije zemlje: 18 u Grčku i dva u Španjolsku“, piše Welt am Sonntag pozivajući se na podatke njemačkog ministarstva unutarnjih poslova.

Prije godinu dana demokršćanska Unija CDU/CSU se nalazila na rubu raspada zbog spora tadašnje predsjednice Kršćansko-demokratske unije (CDU) i kancelarke Angele Merkel i tadašnjeg predsjednika Kršćansko-socijalne unije (CSU) i ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera oko politike prema migrantima.

Seehofer je htio automatski sve useljenike na njemačkim granicama vraćati u zemlje EU-a kroz koje su migranti ušli u EU. Merkel se protivila toj mjeri bez dogovora s pogođenim zemljama.

Na kraju je takav dogovor postignut samo s Grčkom i Španjolskom, ali ne i Italijom preko koje i najveći broj podnositelja zahtjeva za azilom ulazi u Njemačku.

Seehofer je prije uvođenja mjere govorio o 40.000 migranata godišnje koji bi se mogli vratiti s njemačkih granica u zemlje EU-a u kojima su već registrirani kao izbjeglice.

U svibnju je 74.107 osoba u Njemačkoj zatražilo politički azil. Na prvom mjestu su podnositelji zahtjeva iz Sirije iza koje slijedi Irak, Nigerija, Turska, Iran, Afganistan i Gruzija.

Najviše zahtjeva za azilom se dodjeljuje državljanima Sirije (84 posto) i Turske (46 posto) a najmanje državljanima Gruzije (0,5 posto).

Izvor: narod.hr/hina

Login Form