HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

I ove će godine štovatelji tzv. antifašizma, koji je u Hrvatskoj tek instrument rehabilitacije komunizma i jugoslavenstva, obilježiti „oslobođenje“ Zagreba 8. svibnja, a dva dana kasnije palit će se i tzv. Trnjanski kresovi.

U dva dokumenta izrijekom se spominju „zaključci“ i „direktive“ o provođenju masovne likvidacije kao što je depeša Aleksandra Rankovića, „drugog čovjeka nove Jugoslavije“, koji nezadovoljan radom OZN-e za Hrvatsku i brojem likvidiranih u Zagrebu, 15. svibnja 1945. napominje: „(…) Za 10 dana u oslobođenom Zagrebu streljano je samo 200 bandita

Dan oslobođenja Zagreba 1945 godine za mnoge Hrvate nije povod za slavlje, već dan tuge, progona i početka sustavne likvidacije hrvatske elite, upozorio je general u mirovini i bivši saborski zastupnik Željko Glasnović.

Optužio je Tomaševića da ima "svoje udruge" kojima iz gradskog proračuna kanalizira enormne svote gradskog novca. Kandidatkinja za zamjenika gradonačelnika Dina Dogan pozvala je građane da prate internetsku stranicu Afere.net na kojoj se vide afere, povezane osobe, udruge i stranke te sam Grad Zagreb koji su, kako je rekla, povezani u "koruptivnu hobotnicu".

U konačnici, svaki Hrvat koji se opirao Titu i partizanima bio je antifašist. Komunizam i nacizam dvije su bratske ideologije, svaka je ubijala iz svojih razloga, otimala, punila logore i zatvore, kršila ljudska prava i svoju verziju socijalizma širila nasiljem.

I dok se 8. svibnja službeno obilježava dan oslobođenja Zagreba, dio hrvatskih političkih stranaka i građana taj dan, s druge strane, zbog brojnih partizanskih zločina, osobnog iskustva i obiteljskih trauma ne osjeća vrijednim slavljenja.

8. svibnja 1945. godine, partizanske snage, predvođene srpskim divizijama, ušle su u Zagreb, obilježivši kraj rata na ovom području. Međutim, ovaj povijesni trenutak nije bio samo simboličan kraj sukoba, već i početak niza brutalnih likvidacija koje su uslijedile u poslijeratnim mjesecima.

Hrvatski psihijatar i član stranke Dom i nacionalno okupljanje (DOMiNO) Herman Vukušić za subotu organizira javnozdravstvenu i moralnu akciju gašenja Trnjanskih krijesova, a sad je detaljno na Facebooku izvijestio o tome.

Jonjić ide u utrku za Zagreb: Najavio i s kojom strankom

Na današnji je dan prije pet godina, povodom 75. obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata, donesena Zajednička izjava niza europskih država i SAD-a kojom se konstatira općepoznata činjenica da središnja i istočna Europa u proljeće 1945. nije doživjela nikakvu slobodu niti oslobođenje, nego je pala pod komunističku okupaciju.

Komunistička ideologija i dalje je opasnost za hrvatski narod i slobodu pojedinca – upozorava bivši saborski zastupnik i general Željko Glasnović u povodu 45. obljetnice smrti Josipa Broza Tita.

U lockdown ćemo biti primorani ući kad se bolnice počnu zatvarati, a to će biti ubrzo

Pin It

Gotovo u svim negativnim brojkama smo među prvima u Europi, a kad govorimo o strogoći mjera, opet smo među najliberalnijim državama. Mi smo među državama s najliberalnijim mjerama, a s najgorim rezultatima. Mislim da su brojke prestrašne i da treba uvesti mjere koje bi te brojke smanjile

Boris Ujević, dopredsjednik Hrvatske udruge bolničkih liječnika, za N1 je govorio o pandemiji koronavirusa u Hrvatskoj te o novim mjerama koje bi trebale spriječiti širenje zaraze.

Ujević je komentirao brojke koje Nacionalni stožer civilne zaštite svakodnevno objavljuje.

“Jedno od mjerila je li epidemija pod kontrolom ili nije je postotak zaraženih u broju testiranih. U prilozima do sada smo govorili je li to 20, 30% ili više ili manje. Mjerilo koje nam govori da je epidemija pod kontrolom je ako je taj postotak zaraženih u broju testiranih do 5%. Koji god broj uzeli, 20 ili 30%, ti svi brojevi govore da epidemija u Hrvatskoj nije pod kontrolom. Nije uopće važan koliko je točno taj postotak nego je bitno da je on daleko veći od 5%, što znači da epidemija nije pod kontrolom”, kazao je.

Dodao je da su podaci o broju novozaraženih netočni sve dok imamo ovako visoke brojke, a da ćemo pravi uvid u stanje znati tek kada udio zaraženih u broju testiranih bude manji od 5%.

‘Danas smo pretekli Luksemburg’

“Najčešće moramo koristiti strane stranice gdje se najčešće iznose podaci po sedmodnevnom ili 14-dnevnom periodu. Nas zanima broj zaraženih, ali kad su postotci zaraženih jako veliki, onda uopće nemamo točne podatke koji je broj zaraženih. Te brojke nam govore jako malo. U zadnje vrijeme nas se često uspoređuje s Luksemburgom i po broju novozaraženih tijekom dana mi smo uglavnom drugi, a Luksemburg je uglavnom prvi”, rekao je i dodao:

“Mi smo na današnji dan pretekli Luksemburg, ali to su ustvari cijelo vrijeme poluistine. Poluistina je gora nego laž. Luksemburg drži epidemiju pod kontrolom i njihovi pozitivni testovi su manji od 5%. Broj novozaraženih koje ima Luksemburg su točni podaci, a podaci kojima mi baratamo su netočni podaci jer ne znamo koliko imamo točno zaraženih jer imamo tako visok postotak. Zbrajamo kruške i jabuke. S današnjim danom smo i s tim netočnim podacima prestigli Luksemburg u broju zaraženih.”

Kaže da bi trebalo povećati broj testiranja da bi se držalo epidemiju pod kontrolom.

“Ako gledamo broj testiranja od početka epidemije, i u prvom i u drugom valu i kumulativnom, mi smo u Europi među zemljama koje su obavile najmanje testiranja.”

Strože mjere

Dodao je da treba uvesti i relativno stroge mjere da bi se epidemija držala pod kontrolom.

“Ako ste mjere uveli kada ste imali relativno male brojke zaraženih i relativno pristojne postotke, onda te mjere mogu biti puno blaže nego kad imate ovako velike brojeve i postotke.”

Ujević je komentirao i mjere koje je Vlada uvela, a koje bi trebale pomoći u suzbijanju epidemije.

“Gotovo u svim negativnim brojkama smo među prvima u Europi, a kad govorimo o strogoći mjera, opet smo među najliberalnijim državama. Mi smo među državama s najliberalnijim mjerama, a s najgorim rezultatima. Mislim da su brojke prestrašne i da treba uvesti mjere koje bi te brojke smanjile. Nismo napravili mjere kako treba i sad idemo s postrožavanjem i stalno kasnimo i stalno nam broj umrlih i primljenih u bolnicu raste.”

Na pitanje kada očekuje uvođenje lockdowna, odgovorio je da bi to moglo biti “u trenutku kad se bolnice počnu zatvarati i kad neće moći nikoga primiti”.

“Sada još to nije, ali to će se dogoditi u bliskoj budućnosti”, dodao je.

Izvor: narod.hr/N1

Login Form