HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Međutim, prijedlog za koji je glasala očito nam govori da oznaka HOS-a jest – fašistički simbol. I to je meritum stvari te sve što zanima desnicu i ostale koji amblem HOS-a i pozdrav „Za dom spremni“ ne smatraju ilegalnim niti fašističkim.

Kako piše RTL Danas, ulazak u Ježdovečku šumu otkriva tone ilegalnog otpada, za koje tri desetljeća nema rješenja. Ono što se ne vidi, zakopano je pod zemljom i prekrila je trava. U nekom trenutku znalo je dolaziti po 150 kamiona, 6 dana na tjedan, kažu u Mjesnom odboru. 

Stoga vam postavljam izravno pitanje kako je moguće da osoba s ovakvim sigurnosnim repovima bude imenovana u nadzorno tijelo obavještajnih službi te je li Hrvatski sabor postao poligon za zbrinjavanje kadrova čije su lojalnosti i politički avanturizmi izvan svake kontrole.

H. Hitrec: Ovaj ZDS iz 90-ih prošloga stoljeća je ZDS za modernu,  demokratsku hrvatsku državu - Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća

Profesor koji je srpskoj, a zatim i svekolikoj (regionalnoj?) javnosti posve slavodobitno otkrio svoj identitet autora niza pisama podrške tamošnjim studentima, nije mogao izdržati da se ne pohvali kako je ujedno i dijelom pravnog tima inicijative protiv pjevača Marka Perkovića Thompsona.

Bartulica kaže da EU potkopava Trumpa: 'Mnogima on jako smeta' | Telegram.hr

Zastupnik u Europskom parlamentu Stephen Nikola Bartulica (DOMiNO) u emisiji Studio 4 HRT-a govorio je o porazu republikanaca na američkim međuizborima i političkim posljedicama za predsjednika Donalda Trumpa. Ocijenio je da su birači kaznili Trumpa zbog neispunjenih predizbornih obećanja te upozorio na teškoće koje ga očekuju u preostale dvije godine mandata.

Nakon što se otkrio, u Srbiji su ga osporili, a u Hrvatskoj proglasili korisnim idiotom Vučićeve tajne službe, te iz činjenice da je član saborskog Vijeća za građanski nadzor sigurnosnih službi izvukli pitanje je li se savjetima Studentskoj listi u Srbiji ogriješio o nacionalnu sigurnost.

Aleksandar Maršavelski, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, nedavno je otkrio kako stoji iza anonimnih pisama srbijanskim studentima, odnosno „Studentskoj listi“ koja je upravo osvojila izbore u toj zemlji. Maršavelski „studentima“ pristupa vrlo srdačno, s veseljem i radošću, u duhu „pomirenja“ i s tezom da je 1990-ih u Hrvatskoj i drugdje na „Balkanu“ vladao „začarani krug mržnje i nacionalizma“.

Priroda polako odlazi na počinak, ljudi se ovih dana sjećaju onih koji su otišli na vječni počinak, Svi sveti, Sisveti, hhSisvete, u Zagrebu možemovci prekrstili Sesvete, pa idu u Sesvetu, a poslije svrate i u Remetu. Remetincu ostavili naziv.

Stanimirović (SDSS) 2008.: 'Ne stidim se što sam bio u Vladi Krajine' -  Portal hrvatskih branitelja

U listu „Vojska Krajine“ 1993. Stanimirović je u članku pod naslovom „Bolnica u pravom ruhu“ o zauzimanju vukovarske bolnice izjavio sljedeće: „Tog 18. novembra 1991. pao je i posljednji bastion, posljednje uporište ustaške vlasti u Vukovaru – vukovarska bolnica. Njenim padom oslobođen je i sam grad Vukovar“.

Što bi se dogodilo kada bi SDP i Možemo! sutra preuzeli vlast u Hrvatskoj? Tko bi sjeo u Banske dvore, a kome bi pripala ministarstva? Ivica Granić odlučio se poigrati tom mogućnošću i sastaviti vladu prema aktualnim anketama i raspoloživim političkim kadrovima ljevice.

EU uvodi za svoje građane digitalni identitet; koje to opasnosti nosi?

Pin It

Apple podigao tužbu protiv izraelske kompanije koja je razvila softver za  špijuniranje iPhonea - sum-sova

Uvođenje europskog digitalnog identiteta nosi sa sobom mnoge implikacije među kojima je svakako ona o privatnosti budući da će pomoću digitalnog identiteta biti moguće imati opsežan uvid u živote ljudi, od njihova zdravstvenog stanja do preferencija pri kupnji.

Europski parlament i Vijeće EU-a ovoga su tjedna započeli pregovore o nacrtu zakona kojim se uspostavlja jedinstveni europski okvir za digitalni identitet, a pregovarački tim parlamenta vodi hrvatska eurozastupnica Romana Jerković (SDP). Uvođenje europskog digitalnog identiteta nosi sa sobom mnoge implikacije među kojima je svakako ona o privatnosti budući da će pomoću digitalnog identiteta biti moguće imati opsežan uvid u živote ljudi, od njihova zdravstvenog stanja do preferencija pri kupnji.

”Sigurne usluge identifikacije iz ovog prijedloga omogućiti će građanima i poduzećima upotrebu digitalnih alata za različite svrhe, poput online plaćanja računa, kupovine i pristupa zdravstvenim zapisima. Zakon o europskom digitalnom identitetu ubrzat će digitalizaciju javnog sektora i društva te omogućiti sigurnu i transparentnu elektroničku identifikaciju u cijeloj EU. Glavni cilj novog zakona je olakšati svakodnevni život građanima EU, omogućujući im jednostavniji pristup uslugama privatnog i javnog sektora, te njihovim pravima u njihovoj zemlji ili tijekom putovanja i boravka u drugim državama članicama EU”, naglašava Jerković, javlja Hina.

Komisija je 7. lipnja 2021. predložila europski okvir za digitalni identitet, koji će biti dostupan svim državljanima EU-a i europskim poduzećima. Građani će putem napredne aplikacije, tzv. digitalnog novčanika moći dokazati svoj identitet i podijeliti elektroničke dokumente jednim klikom na ekranu telefona. Pomoću nacionalne digitalne identifikacije, koja će biti priznata u cijeloj Europi, moći će pristupiti servisima javnog sektora i internetskim uslugama, a velike platforme morat će prihvatiti upotrebu europskog novčanika za digitalni identitet ako korisnik to zatraži, npr. kako bi dokazao svoju dob.

Upotreba europskog novčanika za digitalni identitet neće zamijeniti mogućnost korištenja papirnatih dokumenata, navodi se u priopćenju.

Na dobrovoljnoj bazi

Jerković je na otvaranju pregovora predstavila prioritete EP-a uključujući visoku zaštitu osobnih podataka građana i sigurnosti čitavog sustava, kao i osiguravanje jednostavnog online pristupa ključnim uslugama javnog sektora kroz njihovu digitalizaciju. Pri tome je naglasila kako će upotreba digitalnog novčanika uvijek biti na dobrovoljnoj bazi, te kako ne smije doći do diskriminacije onih osoba koje se zbog financijskih i drugih razloga neće koristiti digitalnim novčanikom za pristup online uslugama, prenio je ured zastupnice.

Okončanje pregovora između Europskog parlamenta i Vijeća EU-a o novom Zakonu o jedinstvenom europskom digitalnom identitetu očekuje se do kraja ove godine.

Što je s privatnosti?

Privatnost je bila primarna briga za korištenje ovom tehnologijom, budući da pruža opsežan uvid u živote ljudi i sveprisutno ih prati, od njihova zdravstvenog stanja do preferencija pri kupnji, piše Euroactiv.

Parlament je otišao mnogo dalje od Vijeća u uvođenju mjera zaštite privatnosti, uvodeći načelo, kojim se već koristi s potvrdom o COVID-19, da novčanik ne može pratiti ponašanje korisnika u različitim interakcijama.

Drugi problem vezan uz privatnost odnosi se na jedinstveni i postojani identifikator, jedan broj povezan s osobom koji bi omogućio digitalnom novčaniku zemlje da komunicira sa sustavima svih ostalih članica EU-a.

Budući da je jedinstveni identifikator stvorio ustavne probleme u zemljama poput Njemačke, Vijeće EU-a ograničilo je njegovu upotrebu i odlučilo se za opciju usklađivanja zapisa koja štiti privatnost, a koja se sastoji od usporedbe različitih informacija kako bi se potvrdio identitet osobe.

narod.hr

Login Form