HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Tu vjerojatno leži i glavni uzrok “ratobornosti” europskih političkih elita i njihovom miniranju Trumpove mirovne inicijative oko Ukrajine. “Barbari pred zidinama su ipak neko rješenje”, kako bi rekao Kavafi. Nikome ne odgovara normalizacija, jer bi ona otkrila veličinu problema “unutar zidina”. Zato se ide na radikalizaciju i umjetno stvaranje izvanrednog stanja. Jučer korona, danas Rusi

Povjesničarka Vukelić o medijskom narativu: 'Gdje su im sada one mantre o  okretanju ka budućnosti?' – narod.hr

Pojava dr. Vlatke Vukelić na javnoj sceni dobrano je srušila te stereotipe. Mlada, prelijepa, prezgodna i još k tomu, obrazovana i inteligentna. Udata i majka troje djece. Sve suprotno od onoga što jugonostalgičari desetljećima pokušavaju nametnuti. Kao dekanica na Hrvatskim studijima zatalasala je javnost i svojim britkim izjavama privukla pozornost.

"Ako EU predlaže ovakve poremećene bolesnoće i ugrožava nam normalan razvoj djece e onda ja predlažem izlazak iz takve izopačenosti hitno", poručio je Mišević.

Vlatka Vukelić: “Odred za pobačaj” neće riješiti problem (pre)velikog broja  pobačaja u Hrvatskoj. Vrijeme je za društveni konsenzus! – Prigorski.hr

Priča o dvjema ženama istog imena, ali suprotnog tretmana – jednoj koju se briše zbog znanja i drugoj koja vlada zbog jezika.

U vremenu kada se u Hrvatskoj sve češće istina mjeri po političkoj podobnosti, a vrijednost osobe po tome tko je citira, priča o „dvije Vlatke“ postaje simbol mnogo šire pojave.

Hasanbegović: HDZ želi da vlada opstane, ali je spreman na izbore –  Prigorski.hr

Odluka Grada Zagreba da se na sjednici Gradske skupštine 16. listopada raspravlja o preimenovanju četiriju ulica, onih Vladimira Arka, Filipa Lukasa, Ivana Šarića i Antuna Bonifačića, izazvala je burne reakcije u javnosti. O preimenovanju tih ulica pisao je i u svom tekstu za Hrvatski tjednik naslova "Zašto šute" povjesničar i bivši ministar Zlatko Hasanbegović. Hasanbegović u tekstu postavlja pitanje:

Istina je voda duboka, a duboki su i korijeni Splitske veze. Naime, u Splitu je bilo sjedište KOS-a još u bivšoj državi, dok su prvi kampovi su 50tih godina formirani u Kaštelima pored Splita. Nažalost, ta je mreža po svemu ostala živa sve do danas. Tzv. Splitska veza.

Jutarnji list - Veliki prosvjedi u Poljskoj, tisuće na ulicama, širi se  strah, a neki upiru prstom i u - Njemačku

Tisuće Poljaka prosvjedovale su u subotu u Varšavi protiv ilegalne imigracije i europske migracijske politike, odazvavši se na poziv glavne oporbene stranke, Pravo i pravda (PiS), koja podupire predsjednika države Karola Nawrockog, piše AFP.

orwell

Na summitu Ujedinjenih naroda 2024. godine države članice prihvatile su „Pakt za budućnost“, kojim se promiče izgradnja Digitalne javne infrastrukture (DPI). Službeno se govori o modernizaciji društva, no iza tog jezika stoji plan koji bi mogao trajno promijeniti odnos između čovjeka i vlasti. U središtu sustava nalazi se digitalni identitet – alat koji otvara vrata društvu potpune kontrole.

Tomislav Tomašević zasigurno je čuo i vidio da je jedna od osoba zaduženih za osmišljavanje tzv. seksualne edukacije na snimkama govorila o destigmatizaciji pedofilije te o „normalnosti“ dječje masturbacije. Ipak, jedino što smo od plahog gradonačelnika čuli o tome jest da će ta, kako kaže, edukacija biti izborni predmet.

EU's Digital Acts: A Trojan Horse for Censorship?

Europska unija se nalazi u nevoljama. Posebno zabrinjava pretjerana kontrola društvenih mreža gdje se iza priče o sigurnosti skriva želja za cenzurom i manipulacijom političkim procesima pa čak i izborima. Hrvatska kao suverena zemlja ne smije dopustiti da joj netko izvana nameće pravila koja ograničavaju slobodu govora, slobodu izbora i druge slobode.

EU uvodi za svoje građane digitalni identitet; koje to opasnosti nosi?

Pin It

Apple podigao tužbu protiv izraelske kompanije koja je razvila softver za  špijuniranje iPhonea - sum-sova

Uvođenje europskog digitalnog identiteta nosi sa sobom mnoge implikacije među kojima je svakako ona o privatnosti budući da će pomoću digitalnog identiteta biti moguće imati opsežan uvid u živote ljudi, od njihova zdravstvenog stanja do preferencija pri kupnji.

Europski parlament i Vijeće EU-a ovoga su tjedna započeli pregovore o nacrtu zakona kojim se uspostavlja jedinstveni europski okvir za digitalni identitet, a pregovarački tim parlamenta vodi hrvatska eurozastupnica Romana Jerković (SDP). Uvođenje europskog digitalnog identiteta nosi sa sobom mnoge implikacije među kojima je svakako ona o privatnosti budući da će pomoću digitalnog identiteta biti moguće imati opsežan uvid u živote ljudi, od njihova zdravstvenog stanja do preferencija pri kupnji.

”Sigurne usluge identifikacije iz ovog prijedloga omogućiti će građanima i poduzećima upotrebu digitalnih alata za različite svrhe, poput online plaćanja računa, kupovine i pristupa zdravstvenim zapisima. Zakon o europskom digitalnom identitetu ubrzat će digitalizaciju javnog sektora i društva te omogućiti sigurnu i transparentnu elektroničku identifikaciju u cijeloj EU. Glavni cilj novog zakona je olakšati svakodnevni život građanima EU, omogućujući im jednostavniji pristup uslugama privatnog i javnog sektora, te njihovim pravima u njihovoj zemlji ili tijekom putovanja i boravka u drugim državama članicama EU”, naglašava Jerković, javlja Hina.

Komisija je 7. lipnja 2021. predložila europski okvir za digitalni identitet, koji će biti dostupan svim državljanima EU-a i europskim poduzećima. Građani će putem napredne aplikacije, tzv. digitalnog novčanika moći dokazati svoj identitet i podijeliti elektroničke dokumente jednim klikom na ekranu telefona. Pomoću nacionalne digitalne identifikacije, koja će biti priznata u cijeloj Europi, moći će pristupiti servisima javnog sektora i internetskim uslugama, a velike platforme morat će prihvatiti upotrebu europskog novčanika za digitalni identitet ako korisnik to zatraži, npr. kako bi dokazao svoju dob.

Upotreba europskog novčanika za digitalni identitet neće zamijeniti mogućnost korištenja papirnatih dokumenata, navodi se u priopćenju.

Na dobrovoljnoj bazi

Jerković je na otvaranju pregovora predstavila prioritete EP-a uključujući visoku zaštitu osobnih podataka građana i sigurnosti čitavog sustava, kao i osiguravanje jednostavnog online pristupa ključnim uslugama javnog sektora kroz njihovu digitalizaciju. Pri tome je naglasila kako će upotreba digitalnog novčanika uvijek biti na dobrovoljnoj bazi, te kako ne smije doći do diskriminacije onih osoba koje se zbog financijskih i drugih razloga neće koristiti digitalnim novčanikom za pristup online uslugama, prenio je ured zastupnice.

Okončanje pregovora između Europskog parlamenta i Vijeća EU-a o novom Zakonu o jedinstvenom europskom digitalnom identitetu očekuje se do kraja ove godine.

Što je s privatnosti?

Privatnost je bila primarna briga za korištenje ovom tehnologijom, budući da pruža opsežan uvid u živote ljudi i sveprisutno ih prati, od njihova zdravstvenog stanja do preferencija pri kupnji, piše Euroactiv.

Parlament je otišao mnogo dalje od Vijeća u uvođenju mjera zaštite privatnosti, uvodeći načelo, kojim se već koristi s potvrdom o COVID-19, da novčanik ne može pratiti ponašanje korisnika u različitim interakcijama.

Drugi problem vezan uz privatnost odnosi se na jedinstveni i postojani identifikator, jedan broj povezan s osobom koji bi omogućio digitalnom novčaniku zemlje da komunicira sa sustavima svih ostalih članica EU-a.

Budući da je jedinstveni identifikator stvorio ustavne probleme u zemljama poput Njemačke, Vijeće EU-a ograničilo je njegovu upotrebu i odlučilo se za opciju usklađivanja zapisa koja štiti privatnost, a koja se sastoji od usporedbe različitih informacija kako bi se potvrdio identitet osobe.

narod.hr

Login Form